Zaštita jagode od bolesti i štetnika

0
1647

proizvodnja_jagoda U intenzivnom uzgoju jagode javlja se oko 15 bolesti i štetnika, koji imaju gospodarsko značenje. Kod nas su najzastupljenije gljivične bolesti, i to: trulež korijenova vrata, venuće, siva plijesan, pepelnica, antraknoza plodova i neke lisne pjegavosti. Od štetnika najvažnije su grinje, kao što je jagodina i koprivina grinja. Potrebno je upozoriti da je primijećena i pojava simptoma koji upozoravaju na pojavu nekih karantenskih bolesti, kao što su bakterijska lisna pjegavost i crvena trulež srži korijena, ali te bolesti još nisu dokazane i izolirane kod nas.

Bolesti korijenova sustava
Za ovu skupinu možemo sigurno reći da su najopasnije bolesti jagode, jer se pojavljuju iznenada i šire velikom brzinom, a dosad ne postoje djelotvorne mjere suzbijanja. Zbog toga njihova pojava ponekad može uzrokovati i potpuno propadanje nasada. Za njih su karakteristični dosta slični simptomi, koji se uvijek ispoljavaju u obliku venuća, a na kraju kao potpuno sušenje. Na temelju simptoma na korijenu jagode mogu se razlikovati spomenute bolesti, ali je potrebno istaknuti da se simptomi u kasnim fazama razvoja bolesti više ne mogu jasno razlikovati. Stoga ih je važno prepoznati u početku.
jagoda-bolestKao najosjetljivije sorte na bolesti korijenova sustava navode se Marmolada, Miranda, Miss, Elsanta i dr., a kao razmjerno otporne Patty, Onda i Idea.
Mjere suzbijanja: Dosad nije na zadovoljavajući način riješen problem suzbijanja. Kad se pojave, a to obično biva iznenada i u kratkom vremenu, nema djelotvornog načina da se bolest zaustavi. Jedine mjere koje nam preostaju su preventivne, kao: korištenje zdravog sadnog materijala, izbor odgovarajućeg tla, sterilizacija tla fumigantima i uzgoj rezistentnih kultivara. Uz obvezno korištenje zdravstveno sigurnoga sadnog materijala, važno je prije sadnje provesti dezinfekciju ili sterilizaciju tla fumiganatima. Kod nas postoji preparat Basamid G (dazomet), koji bi trebalo koristiti, pogotovo u plasteničkoj ili stakleničkoj proizvodnji jagoda, uz obvezno pridržavanje uputa o uporabi. Postoje i određeni načini kemijskog suzbijanja, kao potapanje korijena biljaka prije same sadnje u otopinama fungicida iz skupina: fenilamida (Ridomil MZ 72 WP i dr.), etilfosfonata (Aliette WP i dr.) kao i karbamata (Previcur 607 SL i dr.), kao i kasnijim zalijevanjem i prskanjem istim fungicidima. Prema iskustvima iz drugih zemalja za suzbijanje ovih bolesti, najčešće se preporučuje fungicid Previcur 607 SL, i to sa 0,25 % otopinom zalijevamo svaki grm jagode, najmanje 0,3 litre po svakom grmu, ili se mogu koristiti neki drugi preparati, primjerice na bazi metalaksila i fosetila (Ridomil i Aliette). Obično se provode 2-3 zalijevanja u vegetaciji.

Gospodarski-list

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.