Počinje sjetva pšenice
Optimalni rokovi za jesensku sjetvu su već krenuli, kiša koja je padala u posljednja 3 dana dovoljno je natopila tlo kako bi se moglo početi pripremati za sjetvu, što do prije nekoliko dana nije bilo moguće, posebice onima koji imaju slabiju mehanizaciju, jer je tlo zbog duže suše bilo pretvrdo. Osim jake suše koja je otežavala pripremu tla i samu sjetvu, seljake muči još nešto gore od suše.
- Seljaci, naime, prvi put ne znaju ni kako, a ni za koga uopće sijati pšenicu, jer nitko više ne želi kreditirati seljacima poljoprivrednu proizvodnju, a oni je sami zbog nedostatka novca nisu u stanju provesti. Ovo je definitivno jedna od najtežih jesenskih sjetvi do sada i stoga odgovorno tvrdim da ove jeseni pšenicom neće biti zasijano ni 100.000 hektara, a od toga bi čak polovina površina mogla biti zasijana bez uporabe mineralnih gnojiva koja su i ove jeseni preskupjela.
Za razliku od seljaka, veliki poljoprivredni sustavi poput Novog agrara već su veći dio posla oko sjetve obavili, ali u vrlo suho tlo. – Do sada smo posijali pšenicom 1.800 hektara površina, što je 51 posto od ukupno planiranih površina, a sjetvu ječma u cijelosti smo završili. Ove smo jeseni zasijali 977 hektara pivarskog ječma za poznatog kupca dok stočnog nismo ni planirali sijati jer za vlastite potrebe imamo lanjskih zaliha.
Kad je riječ o ovoj sjetvi, ona je obavljena u vrlo otežanim uvjetima u izrazito suhi sloj tla koji seže i do 15 centimetara dubine te nam sada preostaje čekati vlagu koja će pomoći nicanju i zatvaranju sklopova. Ako izuzmemo manji nalet kiše prošlog vikenda, kada je na području oko Dalja palo samo oko 2 litre kiše po četvornom metru te oko Koške gdje je palo 10 litara, posljednja ozbiljnija količina oborina nije pala još od žetve.
Prema prognozama, očekuje se da će u ovih tjedan dana pasti oko 100 litara kiše po četvornom metru, što će značajno pomoći nicanju do sada zasijanih usjeva od kojih i uljane repice, koja je također posijana u suho tlo.