Poljoprivreda u BiH polako umire
Poljoprivreda u BiH polako umire zbog nekontroliranog uvoza i nebrige za domaće proizvođače. Vlada RS još nije isplatila poticaje za pšenicu i ostale kulture. Poljoprivrednici u regiji dobivaju 3100kn poticaja za hektar pod kukuruzom, a gdje smo mi, pita se Ljubo Maletić, poljoprivrednik iz Kojčinovca kod Bijeljine i jedan od 18 članova Povjerenstva za zaštitu domaće proizvodnje u BiH.
“Pšenicu nije moguće prodati ni po 65 kn za 100 kilograma, a što se tiče povrća, zabranio bih uvoz, jer naše je najkvalitetnije u regiji” – kaže Maletić.
Dotaknuti dno
Osim tona povrća za koje nema kupca, vagoni pšenice u Semberiji ostali su pohranjeni. Poljoprivrednici kažu da pšenicu ne mogu prodati ni kao stočnu hranu, a mlinari i pekari, zahvaljujući pšenici iz uvoza, bogate se.
Na Semberijskim poljima ipak se radi. Jesenja sjetva u tijeku, a ovih dana na poljima se siječe i pakira za prodaju čuveni Semberski kupus. I ponovno neizvjesnost kome ga prodati.
“Sadim kupus svake godine, a ne znam kome ga prodati. Kada bih imao siguran ugovor i poticaj za proizvodnju, zasijao bih bilo koju poljoprivrednu kulturu za koju bih imao prostora. Ovako, sve je prepušteno stihiji i nesigurnosti” – kaže Milan Stanić iz semberskog sela Batković, koji obrađuje deset hektara zemljišta.
Dodaje da trenutno ima vagon pšenice koji stoji, da nikome nije prodao niti jedan kilogram i da razmišlja o prestanku proizvodnje. Usitnjenosti posjeda, zastarjela tehnologija i mehanizacija, neznanje, niska investicijska sposobnost, samo su neki od razloga za današnje stanje poljoprivrede u BiH.
Ništa bolja situacija nije ni u Hercegovini. Tradicionalno poljoprivredni dio BiH susreće se s velikim problemima. Poljoprivreda u Hercegovini doslovno je na dnu. Strahuje se da sve veći broj Hercegovaca, posebno iz čapljinskog kraja, odustaje od bavljenja poljoprivredom.
Stanje očaja
Milenko Soče, direktor čapljinskih Plantaža, najvećeg proizvođača voća u BiH, kaže da su poljoprivrednici, jednostavno, očajni. Tržištem, ističe on, vlada mafija, a zbog mizernih cijena po kojima prodaju proizvode, poljoprivrednici su dovedeni do očaja.
“U posljednjih 15 godina cijena breskve iznosila je 5,20 kn, ove godine 3,10 kn, a cijene repromaterijala porasle su za 300 do 400 posto! Iz drugih zemalja uvozi se svašta, pa je tako kilogram makedonskog grožđa 0,60kn, dok je naša proizvodna cijena 2,60 kn. I kako, onda, da opstane na tržištu? Identična situacija je is rajčicom, paprikom i ostalim povrćem. Stanje je, uistinu, iznimno teško “- navodi Soče.
U skladu s proračunom
U nadležnom ministarstvu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) kažu da je Vlada, u svom programu rada, poljoprivredu pozicionirala kao jedan od prioriteta, napominjući da se ponašaju u skladu s mogućnostima ovogodišnjeg proračuna.
“Logično je da su u ovoj godini smanjeni direktni novčani poticaji, uz uvažavanje ukupnog stanja u državi, pa tako i Županiji. Međutim, resorno ministarstvo na druge načine je pokušavalo i još čini sve da poljoprivrednicima olakša njihovu djelatnost, pa smo ovih dana završili podjelu sadnica smokve i šipka “- kaže Pero Ćiro Pavlović, glasnogovornik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona. Piše: Poljoprivreda.ba