Morfologija vinove loze, generativni organi

2
2316

Cvat

–         skup cvjetova koji su složeni u grozd

–         formiraju se u zimskim pupovima

–         smješteni su na mladici na nodiju nasuprot lista

Cvijet

–         nalazi se na tankoj zelenoj stapci

–         mali, dimenzije 2 – 4 mm dužine i 1.5 – 2 mm širine

–         vanjska građa je složena od 5 nerazvijenih lapova → čine čašku, vjenčić sastavljen od 5 sraslih latica – oblikuju cvjetnu kapicu

–         cvijet se otvara od baze prema gore, s tim da vršni dio latice ostaje sraslo – kapica koja ispadne

–         1 tučak

–         3 osnovna tipa cvijeta:

1)   dvospolni (hermafroditni) → dobro razvijeni prašnici i tučak

→ prašnici su uspravni i obično se nalaze u razini sa njuškom tučka ili

nešto malo poviše nje

→ najčešće dolazi do samooplodnje prije nego što kapica sama otpadne

2)   morfološki dvospolan, a funkcionalni ženski → i tučak i prašnik, no prašnici nisu

uspravni već savijeni ispod razine njuške tučka, a njihov polen je sterilan à problematična oplodnja jer je ovisna o oprašivaču

→ sorta koja će ocvasti u isto vrijeme i sa čijim će se polenom oploditi ženski dio cvijeta

3)   muški cvijet → tučak nije razvijen

→ nema grozda

→ u plodnici 4 sjemena zametka à maksimalno 4 sjemenke

Vitice

–         loza je penjačica pa ove služe za pričvršćivanje uz naslon

–         isto porijeklo kao i porijeklo cvata

–         u zimskom pupu se nalazi primarni grozd → ako su uvjeti loši grozd se razvije u viticu

–         vitica napravi 2,5 kruga oko žice, zatim odrvenjavaju, ako ne pronađe potporanj ostqaje zelena

–         raspoređene su na 2 susjedna nodija, pa ih na 3 nema

Grozd

–         iste građe kao i cvat → peteljka, glavna os i ogranci

–         pričvršćen na mladicu s peteljkom koja je nastala na kosturu koji se grana u više ogranaka, a na njemu su bobice

–         peteljka je različito dugačka kod grozdova, pa se uzima kao sortno svojstvo

–         veza između bobica i peteljke je različito čvrsta → čvrstoća otkidanja

–         različiti oblici grozda → valjkast – po cijeloj dužini jednako širok

stožast → prema vrhu se sužava

razgranat → više različitih ogranaka

–         grozdovi se razlikuju → sortno svojstvo (sitni grozdovi – vinski, veći grozdovi – stolne sorte)

–         veličina se određuje masom, tj. vaganjem (100 g – 2 kg)

–         bobice mogu biti zbijene → vinske sorte

–         rastresiti grozdovi → stolne sorte

→ bobice su jako lijepo raspoređene

–         na kraju svake sitne peteljčice se nalazi jastučić na kojem se nalazi bobica

–         kad otkinemo bobicu ostaje četkica → ostaci provodnih snopova iz peteljkovine koji dovode asimilate iz lista

–         peteljkovina → po kemijskom sastavu je slična listu

→ sadrži dosta polifenola, taninskih tvari, te se odbacuje u preradi grožđa da tanini ne

prijeđu u vino

–         nakon završetka cvatnje osuši se njuška i vrat tučka, a plodnica nastavi rasti i prelazi u bobicu

Bobice

–         sorte kojima je čvrstoća otkidanja veća bolje su za transport → stolne vrste

–         reakciona čvrstoća → sila koja je potrebna da se bobica zgnječi

–         oblik bobice → potpuno okrugla à dužina i širina jednaka

jajolika à određen je odnos dužine i širine

→ sortno svojstvo

–         krupnoća bobice → od 2 – 5 g

→ sortno svojstvo

–         mehanički sastav → udio pojedinih dijelova u bobici ili sorti

→ važno nam je za vino da imamo veći udio mesa u odnosu na pokožicu i sjemenku

→ pokožica 9 – 11 %; sjemenke 2 – 5 %; meso 80 – 90 %

–         debljina pokožice je sortno svojstvo → tanka – vinske sorte; deblja – stolne sorte

–         koža bobice je prekrivena voštanom prevlakom – pepeljkom (maškom) → čuva bobicu od pretjerane vlage

→ u njemu se nalaze vinski

kvasci

–         u pokožici → aromatske tvari

→ kod nekih crnih sorata boja se nalazi samo u pokožici

2 KOMENTARI

  1. postovani,zamolio bih vas ako biste bili u mogucnosti da mi posaljete neki lep tekst koji bi mi posluzio kao uvod jedne prezentacije koju radim sa temom morfologija vinove loze,inace ja sam student agronomskog fakulteta u Cacku
    unapred zahvalan Djordjevic Predrag

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.