Poljoprivreda > Nakon uspješne sezone ribari nemaju…

Nakon uspješne sezone ribari nemaju za gorivo

Autor: Kruno Pavlović dipl.ing.AgrObjavljeno: 17. Veljača 2010.

Ribari su početkom veljače bili na putu proglašavanja bankrota! Sve se to događa nakon najbolje sezone u posljednjih desetak i više godina, kada se po njihovu računu u hrvatskom dijelu Jadrana ulovilo oko 70 tisuća tona ribe.

Nisu više znali hoće li uopće isplovljavati na more nakon isteka lovostaja sredinom siječnja. Riboprerađivači im kasne s plaćanjem odavno isporučene ribe, u najboljem slučaju su plaćani u roku 60 dana, a nerijetko se čekalo i više od tri mjeseca
Poticaji za četvrti kvartal stižu u – svibnju
Ne plaćaju na vrijeme prerađivači, pa oni koji samo sole ribu, a najgore je poslovati s uzgajivačima tune koji nekim ribarima nisu platili već devet mjeseci za isporučenu plavu ribu.
Državni poticaji nikako da stignu, ali zato stižu kreditne obveze jer su ribari dizali kredite za obnovu brodova i opreme.
S druge strane, prerađivači su se počeli gušiti pod teretom opće nelikvidnosti. Njima su državni poticaji još više trebali jer je s izvozom krenulo sve teže zbog pada cijena, a na jedan dio njih se znatno odrazilo i sve ono što se događa oko “Podravke”.
- Mi smo prošle godine preradili 7 tisuća tona ribe, za više od 15 posto u odnosu na godinu dana ranije. Obnovili smo ugovor s “Podravkom” oko prodaje branda Eva i vjerujemo da ćemo uskoro krenuti i u osvajanje ruskog tržišta – kaže Miodrag Lacić, direktor “Adrije”, najveće ne samo hrvatske tvornice ribljih konzervi.
Naime, zadarska je tvornica najveća tvornica ribljih konzerva na cijelom Sredozemlju. Uza sve probleme, ribare su “pritisnule” obveze za kredite jer je velik broj ribara prethodnih godina krenuo u obnovu flote, gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima i nabavom nove opreme.
Kad se konačno krenulo u hvatanje koraka s talijanskim ribarima koji su desetljećima bili u prednosti zbog bolje opremljenosti, desila se recesija.
- Više od 30 ribarskih brodova ne može isploviti jer nemaju čime platiti gorivo. Ni ribarske posade nisu dobile punu plaću već mjesecima i mnogi su već otvoreno najavljivali bankrot – ogorčen je bio Ante Fabijanić, predsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Kao spas u zadnji došla je informacija ministra Petra Čobankovića na sastanku s ribarima u Zadru kako je upravo isplaćen poticaj za treći kvartal, odnosno da su riboprerađivači dobili 20 milijuna kuna, a sami ribari 8 milijuna.
No to je tek početak rješavanja brojnih problema. To je samo 60 posto previđenih poticaja, a na toj će se razini zadržati i isplate za četvrti kvartal početkom svibnja jer država nema novca.
Državna pomoć u otplati 900 milijuna kuna investicija
Država će pomoći u otplati kredita za obnovu flote i opreme jer se ne želi dovesti u pitanje ono u što se nekoliko proteklih godina puno ulagalo i počeli su stizati rezultati povećanim ulovom i izvozom ribe.
Pomoći će se u otplati 900 milijuna kuna kapitalnih ulaganja, a za ribare je jednako važno što kreće i projekt izgradnje „hladnih lanaca“, da se za svu ulovljenu ribu osigura prihvat i prerada. Za taj su projekt aktualni krediti iz programa IPARD koje treba što bolje iskoristiti.
Zbog toga će se stimulirati otvaranja ne samo veletržnica ribe nego i ribarskih zadruga i ribarskih luka, na način na koji je to uređeno u Tribunju, najavio je Čobanković.
Za ovakve projekte iz EU-a se može računati na 1,5-2 milijuna eura, a pripremaju se i krediti preko HBOR-a za ribarsku infrastrukturu u visini od 50 milijuna kuna. Najbitnija promjena u koncepciji razvoja ribarstva je promjena sustava poticaja. Europa ne priznaje hrvatski model posebnih poticaja za ulov i za preradu ribe. Zakon je nedavno usvojen, a neke odredbe će se primjenjivati tek kad Hrvatska uđe u EU.

Ribari su početkom veljače bili na putu proglašavanja bankrota! Sve se to događa nakon najbolje sezone u posljednjih desetak i više godina, kada se po njihovu računu u hrvatskom dijelu Jadrana ulovilo oko 70 tisuća tona ribe.
Nisu više znali hoće li uopće isplovljavati na more nakon isteka lovostaja sredinom siječnja. Riboprerađivači im kasne s plaćanjem odavno isporučene ribe, u najboljem slučaju su plaćani u roku 60 dana, a nerijetko se čekalo i više od tri mjesecaPoticaji za četvrti kvartal stižu u – svibnju
Ne plaćaju na vrijeme prerađivači, pa oni koji samo sole ribu, a najgore je poslovati s uzgajivačima tune koji nekim ribarima nisu platili već devet mjeseci za isporučenu plavu ribu.
Državni poticaji nikako da stignu, ali zato stižu kreditne obveze jer su ribari dizali kredite za obnovu brodova i opreme.
S druge strane, prerađivači su se počeli gušiti pod teretom opće nelikvidnosti. Njima su državni poticaji još više trebali jer je s izvozom krenulo sve teže zbog pada cijena, a na jedan dio njih se znatno odrazilo i sve ono što se događa oko “Podravke”.
- Mi smo prošle godine preradili 7 tisuća tona ribe, za više od 15 posto u odnosu na godinu dana ranije. Obnovili smo ugovor s “Podravkom” oko prodaje branda Eva i vjerujemo da ćemo uskoro krenuti i u osvajanje ruskog tržišta – kaže Miodrag Lacić, direktor “Adrije”, najveće ne samo hrvatske tvornice ribljih konzervi.
Naime, zadarska je tvornica najveća tvornica ribljih konzerva na cijelom Sredozemlju. Uza sve probleme, ribare su “pritisnule” obveze za kredite jer je velik broj ribara prethodnih godina krenuo u obnovu flote, gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima i nabavom nove opreme.
Kad se konačno krenulo u hvatanje koraka s talijanskim ribarima koji su desetljećima bili u prednosti zbog bolje opremljenosti, desila se recesija.
- Više od 30 ribarskih brodova ne može isploviti jer nemaju čime platiti gorivo. Ni ribarske posade nisu dobile punu plaću već mjesecima i mnogi su već otvoreno najavljivali bankrot – ogorčen je bio Ante Fabijanić, predsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Kao spas u zadnji došla je informacija ministra Petra Čobankovića na sastanku s ribarima u Zadru kako je upravo isplaćen poticaj za treći kvartal, odnosno da su riboprerađivači dobili 20 milijuna kuna, a sami ribari 8 milijuna.
No to je tek početak rješavanja brojnih problema. To je samo 60 posto previđenih poticaja, a na toj će se razini zadržati i isplate za četvrti kvartal početkom svibnja jer država nema novca.
Državna pomoć u otplati 900 milijuna kuna investicija
Država će pomoći u otplati kredita za obnovu flote i opreme jer se ne želi dovesti u pitanje ono u što se nekoliko proteklih godina puno ulagalo i počeli su stizati rezultati povećanim ulovom i izvozom ribe.
Pomoći će se u otplati 900 milijuna kuna kapitalnih ulaganja, a za ribare je jednako važno što kreće i projekt izgradnje „hladnih lanaca“, da se za svu ulovljenu ribu osigura prihvat i prerada. Za taj su projekt aktualni krediti iz programa IPARD koje treba što bolje iskoristiti.
Zbog toga će se stimulirati otvaranja ne samo veletržnica ribe nego i ribarskih zadruga i ribarskih luka, na način na koji je to uređeno u Tribunju, najavio je Čobanković.
Za ovakve projekte iz EU-a se može računati na 1,5-2 milijuna eura, a pripremaju se i krediti preko HBOR-a za ribarsku infrastrukturu u visini od 50 milijuna kuna. Najbitnija promjena u koncepciji razvoja ribarstva je promjena sustava poticaja. Europa ne priznaje hrvatski model posebnih poticaja za ulov i za preradu ribe. Zakon je nedavno usvojen, a neke odredbe će se primjenjivati tek kad Hrvatska uđe u EU.

izvor: SlobodnaDalmacija