Agroburza - poljoprivreda na internetu

Privreda tone, a banke posluju bolje nego lani

Ukupna neto dobit banaka lani je bila 3,44 milijarde kuna, što je za 24,5% manje u odnosu prema 2008. godini. Međutim, u 2010. godini profitni skor se za banke, čini se, popravlja, premda ostaje pitanje kako to banke uspijevaju biti uspješne kada privreda tone, nelikvidnost je visoka, a građani se i dalje razdužuju zbog straha da ne ostanu bez posla.
Manje novih kredita
Istovremeno je u siječnju i veljači ove godine došlo do daljnjeg pada ukupnih kredita banaka svim sektorima za 2,2 milijarde kune u odnosu prema kraju 2009. (s oko 252,7 milijardi kuna krajem prosinca prošle godine na 250,5 milijardi krajem veljače ove godine). Pali su i krediti građanima, od stambenih, kartičnih, autokredita, hipotekarnih te “ostalih kredita”, u koje pripadaju gotovinski, potrošački i minusi po tekućim računima.
U ukupnom iznosu više se kredita na mjesec vrati nego se podiže novih, a kada je riječ o kratkoročnim kreditima, zaduženjima po karticama, minusima i manjim gotovinskim kreditima, sve je povezano i s padom prometa u trgovini na malo, što svjedoči o padu domaće potražnje. Manje se dižu krediti i manje troši, a budući da banke bilježe rast dobiti na godišnjoj razini (u odnosu prema istom mjesecu lani), visoka jedinična cijena kredita očito se nije bitno mijenjala, unatoč raznim kamatnim akcijama kojima su bankari opet počeli bombardirati. No, one, čini se, imaju više marketinšku i reklamnu funkciju nego što zaista predstavljaju pogodnost za građane.

Ni traga padu kamata
Statistika HNB-a o kretanju kamatnih stopa na kunske kredite s valutnom klauzulom i kredite odobrene u eurima potvrđuje da je priča o padu aktivnih kamata još uvijek samo bankarski mit. Naime, prosječna kamata u ovoj najčešćoj skupini kredita svim sektorima u siječnju 2010. iznosi 8,36 posto, što je čak i nešto više nego tijekom 2009. godine, kada se kretala od 7,48 posto (siječanj 2009.) do 8,28 posto (prosinac 2009.). Daljnjim račlanjivanjem ove stope, u skupini kratkoročnih kredita prosječna se kamata tijekom 2009. godine kretala od 7,59 posto u siječnju do 8,48 u prosincu. U siječnju 2010. godine iznosila je u prosjeku 8,25 posto, dakle zabilježila je blagi pad (od toga 8,19 posto prosjek za tvrtke, a 9,71 posto za građane).
No, prosječna kamatna stopa na dugoročne kredite u siječnju ove godine bila je u blagom porastu u odnosu prema lanjskom prosincu. Naime, u siječnju 2009. godine prosjek je iznosio 7,39 posto, u prosincu 8,11 posto, a u siječnju 2010. godine prosječna je kamata na dugoročne kredite uz valutnu klauzulu kod domaćih banaka iznosila nešto viših 8,46 posto. U tome, doprinos blagom rastu više su dale kamate na kredite poduzećima, dok se kod građana, odnosno kod stambenih kredita, u siječnju ove godine osjetio vrlo blagi pad u odnosu prema prosincu prošle (sa 6,45 na 6,41 posto). Najavljenom padu kamata, dakle, još uvijek ni traga. Kamate stagniraju, gotovo su i nešto više, a bit će zanimljivo pratiti kako će se kretati u mjesecima koji su uslijedili.

Mjere štednje
Dio banaka je još lani najavio da se može očekivati pad pasivnih ili kamata na štednju, što je pretpostavka i za smanjenje aktivnih ili kamata na kredite, no očito će ove druge po inerciji padati sporije, pa banke profitiraju na sniženim troškovima, uz još uvijek visoke prihode od aktivnih kamatnih stopa. Bankari su lani, pritisnuti padom profita, povećavali troškovnu efikasnost gdje su stigli. Mjere interne štednje očito su dale rezultata. Drugo, izdašni i isplativi komitent banaka je i država koja se kod domaćih banaka zadužuje uz nemale stope. Istovremeno, kamatne stope vani su još uvijek na minimalnim razinama, Europska središnja banka, kao i američki Fed, još nisu podizali krizom uvjetovane rekordno niske kamatnjake, pa su i inozemni izvori jeftini, a domaći plasmani – skupi. Sve to ide u prilog rastu dobiti banaka, premda bankarska aktiva pada.

izvor: Glas-Slavonije