Projekti > U razvoju ruralnog turizma Hrvatska je…

U razvoju ruralnog turizma Hrvatska je napravila puno pogrešaka

Autor: tomislavObjavljeno: 23. Travanj 2010.

Unatoč 25 milijuna kuna poticaja, 1500 subvencioniranih projekata i stotinu povoljnih kreditnih linija, domaći ruralni turizam nalazi se tamo gdje je austrijski bio prije 30-ak godina. Samo udruženim snagama ministarstava poljoprivrede i turizma mogući su veći pomaci u državnoj potpori ovoj vrlo atraktivnoj ponudi.

Rekao je to državni tajnik u Ministarstvu turizma Željko Lenard na Drugom kongresu ruralnog turizma koji se u nazočnosti 300-tinjak sudionika održava u Malom Lošinju.

-Pogriješili smo kad smo ruralni turizam razvijali kao izletišni i postavili mjeru kapaciteta na 50 mjesta koliko ima autobus, pa sada od 360 registriranih agroturističkih imanja samo 50-ak ima sva obilježja tog oblika ponude – upozorio je hrvatski konzultant Ujedinjenih naroda za razvojne projekte Robert Baćac.

Premda zamišljen kao zajednički projekt poljoprivredne i turističke djelatnosti, pretvoren je u čisti ugostiteljski posao, jer poljoprivreda nije uspjela održati korak i ostvariti zadovoljavajući prihod.

Porezna rasterećenja

-Točno je da je naglasak ostao na tradicionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali u velikim serijama umjesto manufakturne proizvodnje kakvu imaju Provansa, Austrija i Španjolska. Najveći je problem što je izostalo predstavljanje agroturizma kao autentičnog životnog stila domaćina i sve se pretvorilo u čisti biznis.

Mi nudimo turistički proizvod koji je emocionalno obojen i to je njegova osnovna karakteristika koju treba održati pod svaku cijenu – rekao je Baćac. Prema njegovu mišljenju, nema druge nego se vratiti 20 godina unatrag i ispraviti pogreške dajući naglasak životnom stilu obitelji koja nudi uslugu, a ne podilaziti navikama gostiju, jer se tako poništava osnovni motiv za dolazak na selo.

Greške su se dogodile i zbog zakonskih okvira, ali i ekonomskih uvjeta poslovanja, pa bi se morale i ispravljati tako da se uvedu porezna rasterećenja obiteljima koje se bave agroturizmom. Treba uskladiti smještajne kapacitete s mogućnostima seoskoga gospodarstva i osmisliti strukturne potpore. -Ne učinimo li to, ostat će nam samo naziv – upozorio je Baćac.

Kako 48 posto stanovnika Hrvatske živi u ruralnim područjima, neoprostiv je izostanak razvojnih programa, nekorištenje projekata Europske unije, nepostojanje prostornih planova na lokalnoj razini i nevladinih organizacija koje bi prepoznale kulturološki aspekt razvoja.

Piše Ivančica CELEVSKA