AgroVijesti > poljoprivreda RH > Otkupna cijena pšenice nikog ne…

Otkupna cijena pšenice nikog ne zanima?!

Autor: Kruno Pavlović dipl.ing.AgrObjavljeno: 16. Lipanj 2010.

Iako je žetva na pragu, u Žitozajednici ne dogovaraju otkupnu cijenu pšenice. Pravilnik o kakvoći zrna, skladišnica i licenciranje silosa te sigurnosni fond prioriteti su koje žele konačno riješiti, kaže Nada Barišić, direktorica grupacije što okuplja 40-ak mlinarskih tvrtki.

Dramatična financijska situacija, ističe, gurnula je otkupnu cijenu u drugi plan. Prihodi su pali, troškovi rasli, gubitak branše

povećan je sa 6 milijuna kuna iz 2008. na 237 u 2009. godini. Problemi se vuku iz 2008. i visoke otkupne cijene, tonu pš

enice plaćali su iznad 2000 kuna. Danas stoji 804-826 kuna, gotovine nitko nema, a banke nisu voljne kreditirati otkup kao nekada. Situaciju otežava i to što su Agrokor i Žito objavili da neće otkupljivati pšenicu iz ovogodišnje žetve.

Hrvatska za razliku od EU, ali i regije nema pravni okvir s parametrima koji određuju kakvoću zrna žitarica, a time i tržišnu cijenu. Stoga Žitozajednica sa strukom zagrebačkoga i osječkoga Biotehnološkog fakulteta te zagrebačke Agronomije utvrđuje parametre. Čim budu usuglašeni, prezentirat će ih resornom ministarstvu i proizvođačima. Dogovor je da se ne gomila zakonska regulativa, aktualni pravilnik dopunit će kriterijima EU, a već ih je prihvatila i Srbija. “Neodržive su tvrdnje da su cijene u okruženju nebitne. Uvoz brašna za 2010., radi se o kvoti od 100 tona, opterećen je carinom od 20% i prelevmanom 8,3 eura na svakih 100 kg. Hrvatska je u Cefti kao i Srbija koja zbog Kosova opstruira sporazum pa 1. srpnja neće biti ukinute kvote i prelevmani ni smanjene carine što pogoduje mlinarskoj industriji, ali šteti ostatku prehrambene branše”, kaže Barišić. O zalihama pšenice nema pouzdanih podataka, a procjene spominju 300-400 tisuća tona. Uoči žetve 2009. spominjao se višak od oko 200-250 tisuća tona, lanjski urod bio je 936 tisuća tona, a godišnje potrebe su 500-550 tisuća tona. Iako je jesenas zasijano 25 tisuća hektara manje nego 2008., prosječan prinos dat će višak pšenice u odnosu na potrošnju. U takvim okvirima zahtjev za 1,2 kn/kg nije održiv. Tvrdnje o golemom uvozu jeftine i ‘sumnjive’ pšenice opovrgavaju podaci HGK-a. U 2009. uvezeno je samo 487 tona sjemenske i tvrde pšenice koju ne proizvodimo za 272.001 USD, dok je u izvoz otpremljeno 298, 5 tisuća tona vrijednih 55,6 mil. USD. U prvom tromjesečju 2010. za 115.808 USD uvezene su 603 tone, dok je izvoz dosegnuo 33 tisuće tona i 5,6 mil. USD.

www.poslovni.hr