Hrvatskoj prijeti nestašica pšenice

0
625

Kao glavni razlog tomu dr. Drezner navodi loše vremenske prilike, odnosno izuzetno velike količine oborina tijekom cijele godine, zbog čega je, kako napominje, kasnila i žetva najčešćih pretkultura pšenice, a osobito pred sjetvu i u vrijeme sjetve pšenice.
– Procijenjeno je da je u optimalnom roku sjetve, od 10. do 25. listopada, zasijano samo 25 posto planiranih površina. Poznato je da se, u pravilu, najveći urodi i najbolja kvaliteta ostvaruju upravo sjetvom pšenica u optimalnom roku sjetve. Dakle, najveći dio sjetve obavljen je izvan optimalnog roka u vrlo često vlažno i prevlažno tlo. Pšenice sijane u optimalnom roku sjetve u umjereno vlažno tlo uz primjerene agrotehničke mjere prošle su razdoblje niskih zimskih temperatura bez znatnijih oštećenja. Ušle su u fazu vlatanja, odnosno intenzivnog rasta, kada počinju trošiti za svoj rast i razvoj znatno veće količine hraniva i vode i trenutno vrlo dobro izgledaju – kaže dr. Drezner.

Stradao dio usjeva
Pšenice sijane izvan optimalnih rokova, kako naglašava dr. Drezner, najčešće rasipačima mineralnog gnojiva, u vlažno i osobito prevlažno tlo zaostaju rastom i razvojem te imaju manji broj biljaka i vlati po jedinici površine. Dio takvih usjeva je i stradao tijekom zime zbog sriježi i izmrzavanja (zbog kasne sjetve), a prisutne su i površine na kojima je stradao usjev zbog prekomjerne vlage (tzv. plješine). Poznato je i da su mnogi poljoprivredni proizvođači smanjili uporabu mineralnih gnojiva u sjetvi, odnosno da je znatan dio njih sijao i bez predsjetvene gnojidbe, a što neće pozitivno utjecati na ukupnu ovogodišnju proizvodnju pšenice – kaže dr. Drezner te napominje kako se očekuje da će usjevi iz optimalnih rokova sjetve ranijih sorti za oko tri-četiri tjedna ući u klasanje, kada, sve do cvatnje, vrijedi preporuka da se odgovarajućim fungicidima štite usjevi pšenice od mogućih fuzarioza, ali i od ostalih mogućih bolesti.

Nezahvalne prognoze
– U sljedećem razdoblju formirat će se “izravne komponente uroda zrna” (broj klasova i zrna, prosječna masa jednog zrna), a sve do tada je nezahvalno prognozirati urod zrna. Ipak, gledajući cjelokupnu ovogodišnju proizvodnju (manje posijane površine, dosta vlažno tlo tijekom jeseni i zime, sjetva pretežito izvan optimalnog roka – često u prevlažno tlo, smanjene količine mineralnih gnojiva, često na štetu fosfornih i kalijevih gnojiva, neki su sijali i tzv. tavanušu, bilo je nešto sjetve i u siječnju i veljači), unatoč solidnoj cijeni na tržištu, prognoze ne mogu biti jako optimistične, kaže dr. Drezner te zaključuje da to ne znači i da na tržištu nećemo imati dovoljno pšenice 2011. godine.

izvor: GlasSlavonije

Komentiraj



Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.