Pet slavonskih županija iz geotermalnih izvora i biomase mogu grijati pola Hrvatske

0
880

U jednoj od kuća priključenih na bunar iz slavina je potekla – vruća voda!

A upravo je studija o potencijalima obnovljivih izvora svih hrvatskih županija, a čiji je nositelj Energentski institut Hrvoje Požar iz Zagreba, pokazala kako se u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Brodsko-posavskoj ističu energetski potencijali biomase te – geotermalne energije. Kako neki neslužbeno navode iz geotermalnih izvora i biomase s tog područja moglo bi se zagrijati pola Hrvatske.

U registru 132 projekta

– Jasno je kako zastupljenost poljoprivrednih gospodarstava s ratarskom i stočarskom proizvodnjom na ovom području predstavlja značajan potencijal za izgradnju bioplinskih postrojenja, koja bi ujedno osigurala i adekvatno zbrinjavanje biorazgradivog otpada iz poljoprivrede. Geotermalni potencijal posljedica je pak položaja ovih županija u panonskom području koje karakteriziraju visoke vrijednosti gustoće toplinskog toka, te visoki geotermalni gradijent, objašanjava Dražen Jakšić s Instituta.

Nastavano navodi kako ostali oblici obnovljivih izvora imaju skromnije potencijale, iako je potencijal korištenja sunčeve energije za grijanje prostora, sanitarne vode, proizvodnje električne energije ili pak sušenje poljoprivrednih proizvoda značajno veći nego u zemljama srednje i sjeverne Europe.

Riječnikom struke – srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe sunčevim zračenjem na području županija kontinentalnog istoka Hrvatske kreće se uglavnom između 1,25 i 1,30 MWh/m2, dok je u Njemačkoj primjerice 0,9-1,1MWh/m2.

Prezentaciju publikacija u Osijeku je organiziralo pet nevladinih organizacija – osječki Press centar za okoliš, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (Zagreb), Astronomsko društvo Višnjan, Eko-Zadar i Zvono uz Kupu (Karlovac).

– Što se tiče održive energetske politike na lokalnoj razini u samo pet gradova – Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Osijek i Vinkovci, potpisali su europski Sporazum gradonačelnika čime su preuzeli obvezu izrade Akcijskog plana za održivu energetiku. Ali ni jedan od tih gradova još nije izradio plan, pa se tako još nisu počele provoditi sustavne mjere poticanja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti među građanima, upozoravaju aktivisti ovih Udruga.

No, valja znati da su na području ovih pet županija u registar obnovljivih izvora energije upisana 132 projekta, a od toga su do sada realizirana 22 projekta, najviše je sunčanih elektrana (14), te elektrana na bioplin (šest).

Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija pokazuju znatne potencijale proizvodnje bioplina iz stajskog gnoja, što ne čudi, jer ovo su dvije vodeće agrarne županije. Osječka županija pokazuje i znatnije potencijale proizvodnje bioplina iz biorazgradive komponente komunalnog otpada, dok Vukovarska prednjači u potencijalima iskorištenja otpada iz drvne industrije u energetske svrhe. Energija iz šumske biomase, vezano uz gospodarenje šumama izraženi je potencijal u Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Nužna detaljna analiza

– Dakle, u skladu s postojećim prirodnim potencijalom na području svih slavonskih županija moguće je ostvariti određeni energetski potencijal biomase. U cilju ostvarenja projekata bioenergana, preporuka je provesti detaljnu analizu tržišta raspoložive biomase iz šumarstva, poljoprivrede i industrije i razmotriti postojeće planove sudionika na tržištu, kako bi se utvrdio ostvarivi energetski potencijal i identificirali potencijalni projekti. Pri tome bi posebnu pozornost trebalo posvetiti vlasnicima privatnih šuma kako bi se provele mjere kojima bi se potaknulo i njihovo uključivanje u lanac proizvodnje energije iz biomase, rekao je Jakšić.

Potencijali geotermalnih voda zabilježeni u slavonskim županijama ukazuju na mogućnost njihova korištenja u proizvodnji toplinske energije za različite primjene, kao što su grijanje i hlađenje prostora, proizvodnja u plastenicima, ali i u industrijskim procesima za sušare voća, povrća, ribe, drveta, papira, vune, destilacija vode, ili pak pasterizacije mlijeka.

izvor: GlasSlavonije

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.