Mljekari se ponovno isključuju iz otkupa, a mlijeko bacaju!

0
740

muznjaU selu su opet bili svi isključeni iz otkupa mlijeka, njih više od 20 proizvođača, a zbog povišenih vrijednosti aflatoksina, pa su ga morali bacati. Riječ je o proizvođačima s dnevnom proizvodnjom od 100 do 300, 400 litara. Srećom, u mlijeku mojih krava aflatoksin je bio

u dozvoljenim granicama, a pojašnjavam to time što sam kukuruz dao u sušaru te ga nakon dovoza iz nje izolirao od druge stočne hrane, kaže Maričić.

On još osjeća posljedice od isključenja iz otkupa.

– Bili smo isključeni u tri navrata, 52 dana, kada nisam mogao predati čak 30.000 litara, što je oko 100.000 kn štete. Nitko od nas mljekara nije do dandanas primio ni lipe naknade za spaljeno mlijeko, a evo već i novih isključenja, no sada, navodno, svatko za sebe odgovara, jer, uvijek smo mi, krajnji proizvođači, krivi. Čuo sam da se sada isključenja, nakon što su ovdašnji mljekari vraćeni u otkup, događaju na potezu od Vinkovaca prema Brodu – kaže Maričić. Ovaj mljekar iz Trpinje žali se da cijeli ‘slučaj aflatoksin’ od početka, pa i sada, prate brojne nepoznanice, nejasnoće, propusti nadležnih službi, izostanak ili nepravovremenost upozorenja, slaba kontrola stočne hrane u silosima i sl.

Ovakav razvoj događaja još u rujnu je predvidio i na njega upozorio američki stručnjak sa Sveučilišta na Floridi, prof. Adegbola Adesogan, održavši tada u Đakovu predavanje “Aflatoksini u hrani”raksa, optužiti proizvođača – negoduje Maričić.

Krivnja – bolesni kukurz

Ono što smo uočili jest to da je već kod usjeva u polju jako važno da biljka nije bolesna, da nije pod stresom, jer se stvaraju uvjeti za stvaranje gljivica kao što je aspergilus, koje u konačnici daju aflatoksine u stočnoj hrani. Kad se stočna hrana jednom proizvede važno je da je dobro pakirana, da unutra ne ulaze zračni džepovi, jer zbog toga dolazi do razvoja aflatoskina. Kada već dođe do toga da oni postoje u stočnoj hrani i krava je zaražena, onda postoje fiksatori od kojih su najbolje različite gline i aktivni ugljen, kazao je prof. Adesogan. Upozorio je i na to kako je u Slavoniji primijetio da je usjev kukuruza pod velikim stresom. – Mnogo je suhog kukuruza, očito je bila suša pa je i on bolestan. Već sad se vidi da će ovdašnji farmeri sa stočnom hranom proizvedenom od ovogodišnjeg kukuruza sigurno imati problema s aflatoksinima i slobodno mogu početi tražiti mikofikastore – upozorio je prof. Adesogan na đakovačkom predavanju još u rujnu, čije se riječi, nažalost, ovih dana obistinjuju.

Glas Slavonije

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.