9.Međunarodno znanstveno stručni skup ‘Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša’

0
752

U sveučilišnom gradu Vukovaru, jučer je u organizaciji Agroglasa pod vodstvom glavne urednice, Roberte Sorić, otvoren  tradicionalni a već deveti po redu, Međunarodno znanstveno  – stručni skup poljoprivrede u zaštiti prirode i okoliša koji se u  gradu heroja, održava do srijede.

polje-njive

Precizna poljoprivreda – poljoprivreda budućnosti, tema je ovogodišnjeg okruglog stola čija je svrha prikazati primjenu najnovijih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji a kroz prizmu upravo zaštite prirode i okoliša.

Sudjelovanju u radu okruglog stola, ali i Međunarodnom znanstvenom stručnom skupu nazočili su akademici, znanstvenici, stručnjaci te dionici lokalnih vlasti iz Hrvatske i zemalja regije.

U ime Uprave Glasa Slavonije, sudionike skupa pozdravio je član Uprave Glasa Slavonije, Marijan Beljan koji je ponosno istaknuo kako dvotjednik za poljoprivredu, selo i obitelj slavi svoj petnaesti rođendan te kako od skupa očekuje određene rezultate.

Skup je pozdravio i prodekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Krunoslav Zmajić, istaknuvši kako pravilna primjena suvremenih spoznaja i modernih tehnologija istovremeno  štiti okoliš i prirodu, a ujedno utječe na visinu prinosa, konkurentnost u proizvodnji i na koncu ostvarivanje samoga profita.

Kako u poljoprivredi baš i nije sjajno, zapazio je i osječko – baranjski dožupan, Željko Kraljičak koji se zapitao imamo li kvalitetne mehanizme koji mogu osigurati uvjete da proizvodnja domaće  hrane završi na našem tržištu, te da stvorimo vrijednost za izvoz i vrijednosti iz kojih ćemo financirati nova radna mjesta. Istaknuo je kako je važno imati preciznu i pametnu poljoprivredu kako bi povećali obujam proizvodnje i time osnažili hrvatsku poljoprivredu.

 Pored niza stručnjaka i znanstvenika, jedno od predavanja u dvorani Hall/Ružička, na temu inovativnih tehnologija, održao je ministar poljoprivrede Davor Romić koji  se također osvrnuo i na teško sadašnje stanje u hrvatskoj poljoprivredi.

Suočen teškom situacijom koja hara hrvatskom poljoprivredom, ministar je izjavio sljedeće:

„Ruralni prostor propada. Ljudi iz ruralnog prostora odlaze, što nije trenutak samo današnjeg dana, nego je to trenutak koji se događa od onoga dana kada smo stvorili Republiku Hrvatsku. Korak po korak, dan po dan, sve ide prema nečemu što nismo projektirali“.

„Spremni smo za utakmicu s Europskom Unijom. Imamo svoju znanost, imamo svoju struku, imamo svoje resurse. Pa što nam onda fali?! Fali nam jedna organizacija. Fali nam povezanost. Imamo malo previše onog hrvatskog jala. Stalno tražimo nešto drugo i stalno opterećujemo ili optužujemo nekog drugog. Ne trebamo opterećivati i optuživati nikoga. Mi jedino trebamo napraviti ujedinjenje u jednom zajedničkom cilju. Cilju da radimo i gradimo budućnost.“, kazao je ministar poljoprivrede Davor Romić

Istaknuo je kako se počeo baviti politikom ne zato što je političar jer tvrdi da to nije. Napominje kako je znanstvenik u duši. Kako u duši nosi struku. Prvi korak bio mu  je stvoriti strategiju, kao drugi za koji je trebalo osam godina, Romić navodi Hrvatsku Agronomsku komoru gdje će se struka ujediniti u zajedničkom cilju.

Suradnja između znanosti, struke i politike

U Republici Hrvatskoj postoji 1666 udruga koje su organizirane svaka za svoj segment. U skladu navedenog, ministar poljoprivrede, Davor Romić predlaže (iako, znajući da je nemoguće) da se sjedne za isti stol kako bi se dogovorili što i gdje žele napraviti. Ističe kako je na temeljima Hrvatske poljoprivredne komore izgrađena dobra podloga kako bi se poljoprivrednici udružili, povezali i artikulirali u zajedničke ciljeve koji će biti poruka onima koji obnašaju vlast, a on se nada, onima koji su sada u zadnjim klupama (studentima) da nose tu poljoprivrednu politiku, a da iznad njih stoje organizirani poljoprivrednici sa svojim željama, namjerama i kompetencijama gdje je suradnja između znanosti, struke i politike kako bi se mogao napraviti boljitak u Republici Hrvatskoj.

Osmišljavanje buduće zajedničke poljoprivredne politike u Europskoj Uniji

Ministar poljoprivrede, Davor Romić napominje kako je prije četiri dana sudjelovao na neformalnom sastanku ministara poljoprivrede Europske Unije gdje se pitalo što je to zajedničko i gdje bi trebala ići zajednička poljoprivredna politika Europske Unije.  Komisionar, gospodin Hogan, jedan je od najutjecajnijih ljudi u Europskoj komisiji jer je njegov proračun veći od 30%  ukupnog proračuna Europske komisije, što znači da poljoprivreda ima ogroman ekonomski budžet.

Phil Hogan dolazi u Republiku Hrvatsku

27. srpnja gospodin Hogan gostuje u Republici Hrvatskoj, gdje se želi upoznati o stanju u poljoprivredi, posebice u jednom od najosjetljivijih  sektora, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europskoj Uniji, mljekarstvu, no, isto tako, uputiti ga i u teško stanje u svinjogojstvu, na inicijativu ministra poljoprivrede, Davora Romića.

Povežimo velika i mala gospodarstva

Gdje bi trebala ići Hrvatska poljoprivreda, pitao se ministar obrazloživši  kako Hrvatska poljoprivreda ima svoje temelje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji moraju povezati dvije stvari, one male i one velike.

Povežimo poljoprivrednu i prehrambenu industriju

Nemojmo misliti da ćemo to napraviti samo na temelju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. To moramo napraviti i s jakom prerađivačkom industrijom. Nužno je povezati strateške smjernice za poljoprivredu  i prehrambenu industriju. Prehrambena industrija je jedna od najvitalnijih industrija  u Republici Hrvatskoj i mi sa svojim uvjetima trebamo biti kompatibilni da bi razvili tu poljoprivredu. U našim klaonicama se trebaju klati naše svinje, a na žalost danas, samo pogledajte u Koprivničko – križevačkoj županiji gdje su mesna industrija? Gdje je Danica? Gdje su klaonice koje su nekada bile, kojih je, na žalost, danas sve manje i manje ili tih, konkretno, više nema?

Po 50 000 eura za ukupno 366 mladih poljoprivrednih  proizvođača

Osim crnih scenarija postoje i scenariji boljitka i budućnosti, a to su studenti kao temelj razvoja poljoprivrede u godinama koje dolaze, stoga je donio odluku za mlade poljoprivredne proizvođače, njih ukupno 366 koji su se natjecali iz Programa ruralnog razvoja, donio je odluku koja se samo treba beneficirati kako bi oni dobili taj novac.  Po 50 000 eura za ukupno 366 mladih poljoprivrednih  proizvođača  kako bi krenuli u poljoprivrednu proizvodnju s budućim, inovativnim tehnologijama koje će razvijati ruralni prostor u Republici Hrvatskoj.

Do 15 000 eura za svakog od 1150 malih poljoprivrednih proizvođača

Isto tako, ministar je donio odluku za 1050 malih poljoprivrednih proizvođača da bi pokrenuli svoju poljoprivrednu proizvodnju

Ukupno 34 milijuna eura ide u ruke ruralnog prostora

Ukupno 34 milijuna eura bit će uloženo u ruralni prostor samo iz dvije mjere. Znači, mali bi trebali biti veći, jer još uvijek imaju šanse do 2020.  Program ruralnog razvoja je naša velika šansa ako je usmjeren tamo gdje će dati najveće efekte.

Organizacija i udruživanje su važne,  no moramo preskočiti hrvatski jal da bi do toga došli, kazao je ministar poljoprivrede, Davor Romić.

Kroz plenarna izlaganja izlagači su  izložili različite teme od kojih su neke:

  1. Stadij evolucije tla kao čimbenik izbora sustava obrade, melioracija i održivog gospodarenja tlom,
  2. Stanje poljoprivrednih površina i melioracijskih sustava u Hrvatskoj
  3. Procjena troškova obnove i održavanja melioracijskog sustava podzemne odvodnje u Republici Hrvatskoj,
  4. Primjena sadržaja ureje u mlijeku u izračunu gubitaka dušika putem urina na mliječnim farmama
  5. Bezrožna goveda u suvremenom govedarskom uzgoju i druge.

Napisala: Roberta Kljenak, mag.ing.agr.

Prethodni članakAPPRRR započela s izdavanjem konačnih odluka za operaciju 6.3.1
Sljedeći članakMiroslav Kovač o redukciji proizvodnje mlijeka
Roberta Kljenak je rođena 16.02.1989. godine u Osijeku. Hrvatske je nacionalnosti. Dvostruka je magistrica u području poljoprivrede. Diplomirala je s odličnim uspjehom paralelno dva diplomska studija na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, Agroekonomiku te Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, a potom, također s odličnim uspjehom, završila pedagoški - psihološki - didaktičko - metodičku izobrazbu na Filozofskom fakultetu u Osijeku uslijed čega je stekla nastavničke kompetencije. Dobitnica je Dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na kongresima o poljoprivredi i turizmu, stručna suradnica u raznim poljoprivrednim medijima i predsjednica Udruge heroja obrambenog Domovinskog rata Republike Hrvatske. Smatra da se za Republiku Hrvatsku danas moramo boriti radom.

Komentiraj



Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.