Hrvatska povukla samo 12% sredstava od ukupno 10,727 mlrd €

0
155

Prema najnovijim podacima Europske komisije o povlačenju novca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), Hrvatska ne smanjuje svoj zaostatak za ostalim članicama Unije u uspješnosti korištenja novca iz ESIF-a. 
U utorak, 29. svibnja ove godine, naime, “kalkulator” Europske komisije izbacio je podatak da je Hrvatskoj dosad iz šest fondova koji čine ESIF isplaćeno milijardu i 328 milijuna eura, što je 12 posto od odobrenih 10 milijardi i 727 milijuna eura iz budžeta fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

S druge strane, prosjek povučenog novca iz ESIF-a na razini EU-a je 19 posto, pri čemu je, primjerice, Slovenija na 17, a Češka na 15 posto iskorištenog novca u fondovima. Hrvatski zaostatak na prvi pogled nije velik za prosjekom Unije. No, s obzirom na to da smo najmlađa članica Unije koja po svim razvojnim parametrima zaostaje za ostatkom EU-a, pa nam je prijeko potreban novac iz fondova kako bismo uhvatili priključak, nemoć da se smanji “jaz” u odnosu na druge članice Unije poprima dramatične razmjere.
S obzirom na spomenute podatke, ne čudi potreba Vlade da, kao ključnim parametrom uspješnosti u korištenju fondova EU-a, barata postotkom ugovorenih iznosa u odnosu na iznos koji joj je stavljen na raspolaganje u ESIF-u. Taj postotak, prema najnovijim podacima EK-a, za Hrvatsku iznosi 39 posto, što znači da su država, lokalna samouprava, poduzeća i udruge civilnog društva ugovorile oko pet milijardi eura projekata koje će sufinancirati ESIF.
No, između ugovorenoga i isplaćenoga u proceduri ESIF-a značajna je razlika, dovoljno je reći da EU može povući već uplaćeni predujam za projekte, ako ne dobije potrebne informacije i garancije da je projekt u skladu s pravilima. Pa i od već “prebačenih” milijardu i 328 milijuna eura iz ESIF-a u hrvatski proračun, 326 milijuna eura su predujmi.
Dio odgovora na pitanje gdje se stvara razlika između Hrvatske i ostatka EU-a u povlačenju novca za strukturne reforme i investicije krije se u podacima za svaki od šest fondova i programa unutar ESIF-a. Kad je, primjerice, u pitanju program “Inicijativa za zapošljavanje mladih”, Hrvatska je u uspješnosti korištenja ponuđenog novca iz ESIF-a gotovo na europskom prosjeku, koji iznosi 30 posto. Nema prevelikog zaostatka ni kad je u pitanju Europski fond za regionalni razvoj, a donekle slično može se kazati i za Europski fond za ruralni razvoj i poljoprivredu.
No, podaci o hrvatskoj iskorištenosti Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda jasno ukazuju zašto je Hrvatska na samom dnu u uspješnosti povlačenja novca iz ESIF-a. U Kohezijskom fondu odobreno nam je 2,5 milijardi eura, a dosad je isplaćeno 220 milijuna eura, uz postotak iskorištenosti od devet posto, što je upola lošije od EU prosjeka.
Iz Europskog socijalnog fonda isplaćeno nam je dosad samo 114 milijuna eura, a na raspolaganju nam je još milijardu i 300 milijuna eura. Najgora je ipak situacija s korištenjem Fonda za ribarstvo, gdje smo dosad povukli samo osam milijuna eura predujma, dok nam je odobreno 252 milijuna eura.
Najnoviji podaci o uspješnosti hrvatskog korištenja ESIF-a nisu potvrdili optimizam iz siječnja ove godine koji je pokušala javnosti udahnuti ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac, tvrdeći kako je u drugoj polovini prošle godine napokon ubrzan tempo pripreme i povlačenja novca iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a. Točno je da pomaka ima, no i drugi u Uniji idu naprijed, pa se spomenuti zaostatak s početka teksta ne smanjuje.

Slobodna Dalmacija