Naslovnica Blog

Nadam se da GMO neće probiti hrvatsku granicu – domaći proizvodi su naši potencijali

0

Rijetki su oni koji se u današnjim vremenima bave politikom, a koji nisu izgubili svijest prema prirodi, te prirodnom, domaćem i zdravom proizvodu, zbog čega su, unatoč višestrukim poslovnim obvezama, odlučili izdvojiti vrijeme i javno reći “ne” genetski modificiranoj hrani i genetski modificiranim organizmima, kako bi spasili žitelje Republike Hrvatske od mijenjanja genetskog koda biljaka u njihovoj domovini.

Upravo stoga, skidamo kapu osječko – baranjskom županu, Ivanu Anušiću koji je baš u  vrijeme sve većeg i većeg zagovaranja GMO-a zbog profita, odvažno, direktno iz srca nepokorenog Osijeka, poslao jasnu poruku široj javnosti: “Nadam se da GMO neće probiti hrvatske granice.”

http://www.agroburza.hr/2018/02/nadam-se-da-gmo-nece-probiti-hrvatske-granice/

“Uzimajući u obzir da možemo proizvesti hranu prirodnim putem, što, naravno, i podržavam, ne podržavam GMO i smatram da GMO nije potreban, posebice u Republici Hrvatskoj gdje imamo uvjete za proizvodnju domaće, ekološki prihvatljive i zdravstveno ispravne hrane koja ne mora imati ni jednu intervenciju GMO-a, niti u kvaliteti, niti u bilo čemu drugom.

Protiv GMO-a se moramo boriti na najvišoj razini Vlade

Sabor i Vlada Republike Hrvatske, a posebno Ministarstvo poljoprivrede moraju imati apsolutnu kontrolu kada govorimo o GMO-u koji ne može ući tek tako u naš sustav. U skladu navedenog, trebamo pooštriti sustav kontrole i sustave koji na neki način nadziru kompletan sustav uvoza i sustav korištenja sjemena, kako ne bi uvozili ili koristili genetski modificirano sjeme ili hranu.

Nastavno na to, strategija od koje ne smijemo odustati su naši proizvodi kao naši potencijali na policama u hrvatskim, europskim i svjetskim trgovačkim lancima, ali i u istim takvim hotelima. ”, priča župan Ivan Anušić koji smatra da je Monsanto vrlo ozbiljna svjetska kompanija koja je zahvaljujući svom kapitalu i moći uspjela probiti granice nekih zemalja u svijetu, zbog čega se nada da kao takav, neće probit i hrvatsku granicu.

Regionalni distributivni centar i navodnjavanje = konkurentnost i spas domaćeg čovjeka

Da je osječko – baranjskog župana shvatiti za ozbiljno, potvrđuje i činjenica da je u vrlo kratko vrijeme za poljoprivrednike Slavonije i Baranje, kao župan napravio jako puno  jer je svjestan da kada govorimo o poljoprivredi, kao najvažnijoj gospodarskoj djelatnosti naših krajeva, mijenjati stanje nabolje može samo s razumijevanjem potreba  gospodarstvenika tih krajeva.

“Od niza mnogih, izdvojit ću dva velika projekta koja radimo za naše poljoprivrednike, odnosno projekt za navodnjavanje kojih će ove godine biti čak 12 napravljeno i regionalni distributivni centar za voće i povrće. Kada govorimo o istom, govorimo o sortirnici, pakirnici, sušari, sustavima za hlađenje, proizvodnji soka i svega onoga što možemo proizvesti od voća i povrća.

Kapacitetima ćemo pokrivati ne samo potrebe Osječko – baranjske županije nego i okolnih županija, zbog čega će domaći marni gospodarstvenici napokon biti konkurentniji na tržištu jer će njihova roba moći sačekati povoljniji i bolji trenutak za plasman i izvoz.”, dodaje župan Anušić.

Napisala: Roberta Kljenak, mag.ing.agr.

Foto: Arhiva Ivan Anušić 

Hong Konga prodaju našu zemlju mimo zakona.

0

Kada je prije nekoliko dana, 16. srpnja, Fortenova grupa, tvrtka nastala iz Agrokora, nakon pretvorbe uz pomoć lex Agrokora, objavila da prodaje “nekretnine iz netemeljnog poslovanja”, i to ukupno 117 nekretnina, zemljišta i zgrada, naglašeno je da su sve nekretnine “u potpunosti spremne za prodaju i zadovoljavaju sve zakonske propise potrebne za kupoprodaju nekretnina”.

Željko Cickaj, načelnik baranjske općine Bilje (nezavisni) jedan je od onih načelnika i gradonačelnika s kojima su predstavnici Ministarstva poljoprivrede razgovarali kada se htjelo da se jednostavno prevedu povoljni ugovori o koncesiji na državno zemljište koje je svojedobno potpisivao ministar poljoprivrede Petar Čobanković s vlasnikom Agrokora, Ivicom Todorićem, na nove vlasnike. Njegova općina je, kao i drugih tridesetak općina i gradova, već odavno u neizbježnom odnosu s tvrtkama iz Agrokora, odnosno, Fortenova grupe i naravno da je on išao posebno pažljivo proučiti što to Fortenova grupa prodaje i je li nešto od te imovine i na području općine Bilje.

Kaže da je već svašta prošao u ovoj borbi oko aneksa, ali da ga je svejedno zapanjilo kada je na popisu, u oglasu Forenova grupe koja poziva sve moguće kupce, iz cijelog svijeta našao i komad zemlje, nipošto majušan ili beznačajan, nego ozbiljnih 11 hektara – koje su u vlasništvu općine Bilje. I to nije “komad zemlje” iz one kolekcije o koja je zahvaćena ugovorima o koncesiji i za vrlo male novce dodijeljena Belju na korištenje, nego zemlja na kojoj je Belje trebalo izgraditi proizvodne pogone, ali nije – te je općina Belje u zemljišnim knjigama uredno upisala “zabranu raspolaganja”.

“Ovo sad već počinje izgledati kao noćna mora. Godinama strpljivo rješavamo pitanje tog zemljišta, proveli smo sve po zakonskim propisima, ali kao da se suočavamo s nekim ‘divom’, s nekom nadnaravnom silom koja to sve ignorira i radi po svojem. Sada se nalazimo u situaciji u kojoj su novi vlasnici Agrokora, putem banke iz Hong Konga, već upisali hipoteku od milijardu i 60 milijuna eura i na to zemljište, a sada ga i prodaju. Ono što smo govorili, da se putem lex Agrokora otvorio prostor novim vlasnicima Agrokora da rade što žele, mimo hrvatskih zakona, postaje stvarnost.“, govori Željko Cickaj u razgovoru za Net.hr.

Radi se o zemljištu u sjevernom dijelu naselja Bilje, unutar poslovne zone Bilje-sjever, a u oglasu Fortenova grupe kaže se da je “trapezastog oblika”, površine 107.421 kvadratnih metara, te da je pogodno za “investicijsku izgradnju”. Fortenova grupa se, naprosto, ponaša kao da se to isto zemljište, na temelju opsežne dokumentacije koju nam pokazuje načelnik Željko Cickaj, već odavno nije trebalo vratilo u posjed općine Bilje zbog neispunjena ugovornih obaveza.

Zemljište je darovala Vlada uz obavezu da postane poslovna zona

Priča o prekrasnom trapezastom komadu zemljišta počinje još 2005. godine: tadašnji ministar gospodarstva, Damir Polančecpotpisao je s tadašnjim načelnikom općine Bilje, Žarkom Zelićem Ugovor o darovanju za cijeli kompleks zemljišta (u kojem je obuhvaćen i ovaj dio) s obvezom da općina na tom području izgradi gospodarsku zonu. Bilje je tada i prionulo na izgradnju komunalne infrastrukture i parcele su potom prodane različitim tvrtkama – trapezasto zemljište ispod delekovoda, na putu prema Belju, prodano je Belju za približno tri i pol milijuna kuna, ali uvjetno – uz obavezu da se na tom području izgrade gospodarske zgrade (mljekara, klaonica itd.). Kupoprodajni ugovor je bio i predmet sumnje “je li bilo pogodovanja”, cijeli je postupak istraživao i Uskok, ali 2015. godine Uskok je odbacio sve sumnje, te je utvrđeno da je cijeli postupak proveden zakonito.

Željko Cickaj, nakon što je izabran za načelnika 2013. godine, i raspetljavanja problema iz razdoblja prethodne načelnice ( Ružica Bilkić, HDZ) odlučio je sve ugovore i ugovorene obaveze u gospodarskoj zoni ponovno pročešljati. “Bilo je evidentno da Belje nije poštivalo ugovor, nisu izgrađene gospodarske zgrade, zemljište je korišteno kao oranica, sadio se kukuruz, ubirali su se poticaji kao da se radi o poljoprivrednom zemljištu. Ni sam ne znam s koliko sam menadžera razgovarao. Pravdali su se poteškoćama u poslovanju”, prisjeća se Cickaj razdoblja kada je pokušao revitalizirati gospodarsku zonu. Pokazuje nam i dopis koji je potpisao tadašnji direktor Belja, Dalibor Poznić, u kojem se pravda recesijom i problemima u hrvatskom gospodarstvu.

Općina BiljeFoto: Pixsell

Cickaj kaže da nije bilo upitno treba li izaći u susret Belju ili ne. “Belje je važno za Bilje i nastojali smo naći rješenje”, kaže Cickaj. U rujnu 2016. godine on, kao načelnik, i novi direktor Belja, Davor Bošnjaković, sklapaju ugovor o prolongiranju obaveza Belja na kupljenom zemljištu. U tom dodatku ugovoru, doslovno je utvrđeno što će sve Belje učiniti u naredne dvije godine, te da u slučaju neispunjena tih obaveza slijedi raskid ugovora, a da kupac (Belje) nema pravo na povrat novca. “Navedeni iznos predstavlja iznos naknade štete Prodavatelju koji iznos ima pravo u cijelosti zadržati zbog neispunjena ugovornih obveza od strane Kupca”, stoji između ostalog u dodatku ugovora koji nam je pokazan.

No, niti dvije godine kasnije, u rujnu 2018. Belje nije ništa izgradilo, i dalje su zemljište koristili kao poljoprivredno i načelnik Željko Cickaj je pokrenuo proceduru raskida ugovora. U zemljišne knjige je upisana zabrana raspolaganja zemljištem. “Predsjednik Uprave Belja, Davor Bošnjaković, bio je upoznat sa svime i niti u jednom trenutku nije rekao da smatra da nismo u pravu. Konačno, imali smo sve dokumente, crno na bijelo”, kaže Cickaj. Bilo je to vrijeme kada je Agrokorom već upravljala izvanredna uprava na temelju lex Agrokora, predvođena prvo Antom Ramljakom, a potom Fabrisom Peruškom. “Komunicirao sam najviše s njihovim savjetnikom za poljoprivredu, Vladom Čondićem Galiničićem. I on me cijelo vrijeme uvjeravao da je – sve u redu”, kaže Cickaj.

Savjetnik izvanrednog povjerenika ne želi se više javljati

Nakon što je Belje i dalje nastavilo koristiti zemljište kao poljoprivredno, u veljači ove godine uputio im je dopis i zatražio da ga prestanu “obrađivati”, no Belje ne reagira. U ožujku ove godine uputio je i službeni dopis izvanrednom povjereniku Fabrisu Perušku i službeno zatražio skidanje teret na nekretnini u Poslovnoj zoni Sjever Bilje obzirom da je navedena nekretnina prodana pod povoljnim uvjetima pa je stoga i teretno upisana – zabrana otuđenja i opterećenja.

Načelnik Bilja kaže da je tada zvao i Peruškovog savjetnika Čondića i pitao ga kada će se riješiti problem zemljišta iz Bilja, a on ga je molio da se strpi desetak dana. I od tada se savjetnik Čondić niti ne želi javiti na pozive načelnika Cickaja. “Zvao sam ga i sada. I pisao mu. No, nije mi niti uzvratio. To je posve jasna poruka”, komentira načelnik Cickaj ponašanje Fortenova grupe u slučaju zemljišta iz Bilja.

“Valja naglasiti da je općina Bilje samo posjednik tog zemljišta. To je bilo državno zemljište koje je darovano Bilju da bi se stavilo u funkciju unutar gospodarske zone. Prije godinu dana mi smo dobili i upit Ministarstva državne imovine za svo to zemljište, je li stavljeno u funkciju. Dakle, Bilje odgovara za to zemljište. Ako nije stavljeno u funkciju, mi ga morao vratiti državi. A tvrtka koja ga je povoljno kupila uz uvjet da bi gradila gospodarske objekte, taj uvjet nije ispoštovala. No, sada ga prodaje kao da tih uvjeta i obaveza nije niti bilo. Kao da nema naših zabilježbi u zemljišnim knjigama. Odvija se zastrašujuće kršenje zakona i pitam se što je sljedeće, i hoće li itko reagirati”, kaže načelnik Cickaj.

Plenković s vrhom Forenove, Maksimom Poletaevom i Fabrisom PeruškomFoto: Pixsell

Odvjetnik općine već je pokrenuo sve što je u njihovoj moći: stavljena je zabrana raspolaganje na ovaj natječaj, šalju upit DORH-u…  Načelnik Cickaj se obratio i saborskom Odboru za poljoprivredu i dalje pokušava komunicirati i sa Fortenova grupom. “Pokazuje se da sam bio u pravu kada sam tvrdio da je lex Agrokor udar na hrvatski pravosudni sustav i da ni sami nismo svjesni s kakvim ćemo se posljedicama susretati. Vlasnici Fortenova grupe se ponašaju kao da su iznad Hrvatske. I mi i dalje ne znamo što će sve još Fortenova grupa zahvaljujući lex Agrokoru pokušavati činiti s hrvatskom imovinom”, upozorava načelnik Cickaj.

On sam će se kaže, boriti do zadnje pravosudne instance za ovo  zemljište u Bilju jer naprosto ne želi vjerovati da se ovako može “legalizirati čista otimačina”. “Nadam se da će se probuditi i oni iznad, od DORH-a na dalje. Ovo je slučaj u kojem će se vidjeti ima li granica za nove vlasnike Fortenova grupe ili oni doista imaju dopuštenje da rade što hoće”, kaže Cickaj. Net.hr je uputio i upit Fortenova grupi o spornoj prodaji zemljišta ali do zaključenja teksta nismo primili odgovor.

Trgovinske napetosti i promjene klime najveći rizici za poljoprivredu

0

Globalna potražnja za poljoprivrednim proizvodima porast će u sljedećih 10 godina 15 posto dok bi proizvodnja trebala rasti nešto brže, procjenjuju u FAO-u i OECD-u u najnovijim dugoročnim prognozama za tržišta poljoprivrednih proizvoda, objavljenom u ponedjeljak.

To znači da bi se cijene osnovnih prehrambenih namirnica prilagođene za inflaciju do 2028. godine trebale zadržati više-manje na sadašnjim razinama.

Proizvodnja će se po procjenama FAO-a i OECD-a povećati unatoč gotovo identičnoj obrađenoj poljoprivrednoj površini budući da će tehnologija omogućiti bolje prinose i intenzivniju proizvodnju.

Potrošnja šećera i biljnih ulja trebala bi porasti, odražavajući trend pojačanog korištenja prerađene hrane, posebno u zemljama s niskim i srednjim dohotkom koje prolaze kroz nagli proces urbanizacije.

Zemlje u razvoju bilježit će također pojačanu potrošnju poljoprivrednih kutura koje su se dosada koristile za proizvodnju stočne hrane za potrebe proizvodnje biogoriva.

U zemljama s visokim dohocima zabrinutost za zdravlje vjerojatno će pak rezultirati smanjenom potrošnjom crvenog mesa i zamjenom biljnih masnoća maslacem, predviđaju u FAO-u i OECD-u.

Novi rizici

Poljoprivreda će se ujedno u idućih 10 godina, uz uobičajene rizike, suočiti i s novim izvorima neizvjesnosti, upozoravaju autori izvješća.

“Oni uključuju poremećaje povezane s trgovinskim napetostima, širenje bolesti biljaka i životinja, sve izraženiju otpornost na antimikrobne tvari, odgovore regulatora na nove tehnike uzgoja biljaka i sve ekstremnije vremenske prilike”, konstatiraju.

“Izvori neizvjesnosti uključuju i promjenu načina prehrane zbog problema sa zdravljem i održivošću i reakcije regulatora na zabrinjavajuće trendove učestale pretilosti širom svijeta”, dodaju.

Potrošnja žitarica porast će u idućih 10 godina za 13 posto, potaknuta ponajprije povećanjem broja stanovnika ponajprije u supsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji, napominju autori izvješća.

“Nažalost, dohoci stanovnika najsiromašnijih regija sporo će rasti pa će se i njihov nutricijski status tek blago poboljšati”, upozorava pomoćnik glavnog direktora FAO-a za ekonomski i društveni razvoj Maximo Torero.

“Rezultati istraživanja pokazuju da će se pothranjenost u cjelini smanjiti ali s obzirom na trenutni tempo poboljšanja ostat ćemo daleko od zacrtanog cilja potpunog iskorjenjivanja gladi do 2030.”, naglašava Torero.

objavio N1

Pumpe za navodnjavanje GRUNDFOS

0

Prodajem pumpe za navodnjavanje marke GRUNDFOS, model CR 15-7 kapaciteta 17 m³/h i model SP3A-9 kapaciteta 3 m³/h.
Pumpe su nove, nekorištene i tvornički zapakirane. Cijena za obje u kompletu je 17.500 kn + PDV. Za dodatne informacije nazvati 0954441228.

OPG ili SOPG?

0

Ovim se Pravilnikom propisuju obrazac zahtjeva i potrebni prilozi i dokazi koji se prilažu uz zahtjev za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava , oblik i način vođenja Upisnika OPG-ova, sadržaj podataka iz Upisnika OPG-ova koji se javno objavljuju te sadržaj podataka čije se korištenje u personaliziranom i depersonaliziranom obliku omogućuje za službeno korištenje drugim javnim tijelima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili lokalnim akcijskim grupama za potrebe lokalnih i regionalnih strategija i planiranje projekata, obrazac popisa proizvodnih resursa koji se moraju upisati u Upisnik OPG-ova i dokazi o njihovu raspolaganju koji se podnose prilikom upisa u Upisnik OPG-ova, detaljan pregled dopunskih djelatnosti koje se mogu obavljati na OPG-u s popisom zanimanja tradicijskih obrta i vještina potrebnih za obavljanje pojedine dopunske djelatnosti te dokazi o ispunjavanju uvjeta za obavljanje dopunskih djelatnosti na OPG-u koji se podnose prilikom upisa u Upisnik OPG-ova, način vođenja evidencija o proizvodnji i prodaji proizvoda proizvedenih na OPG-u i o pruženim uslugama OPG-a te način i rokovi izvještavanja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o proizvodnji i prodaji proizvoda proizvedenih na OPG-u i o pruženim uslugama OPG-a te način provedbe upisa podataka i evidentiranja promjena podataka u Upisniku OPG-ova.

 

 

Samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo je fizička osoba poljoprivrednik koja se za osobne potrebe bavi poljoprivredom u okviru korištenja prirodnih bogatstava zemlje i prodajom odnosno zamjenom od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u ne prerađenom stanju i kojoj obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede nije glavna djelatnost, odnosno zanimanje poljoprivrednik nije glavno ili jedino zanimanje, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova kućanstva i ekonomska veličina gospodarstva je manja ili jednaka od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura.

Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika dovršit će se po odredbama Pravilnika o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (»Narodne novine«, broj 76/14) i Pravilnika o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 76/14 i 82/14). Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti prethodno navedeni Pravilnici.

HRT pretplata OPGovima na radio u poljoprivrednim strojevima

0
I to njima najčudniji od svih – pretplatu za radioprijemnik kojeg imaju u traktoru, a koji bi, dok je stroj u pogonu, čuti mogao tek vozač sa “super-uhom”. Da su obveznici ovog nameta, obitelj Gojak, točnije vlasnik OPG-a Matija Gojak, saznao je nedugo nakon što je kupio novi traktor, a ubrzo nakon toga, u prosincu 2018. godine, stigla mu je i obavijest od HRT-a. “Pa što je ovo?”, povikala je cijela obitelj, uvjerena kako je sasvim sigurno riječ o nekoj pogreški.

“Nije nam to imalo nikakvog smisla, posebno zato što naša familija već plaća pristojbu zbog prijemnika koji imamo unutar kuće, a kako je OPG registriran u istom domaćinstvu i na istoj adresi, smatrali smo da je nemoguće plaćati dvostruku pristojbu”, pojasnila je za Jutarnji list majka vlasnika OPG-a, Ljubica Gojak. Ipak, stroga pravila nacionalne televizijske kuće te legislativa govorili su da je itekako moguće plaćati dvostruku pristojbu.

Ma što dvostruku – moguće je i peterostruku!

Sve je bilo lijepo pojašnjeno u rješenju koje su primili. “Sukladno članku 34., stavku 4. i 5., pravne osobe, obrtnici te fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost plaćaju mjesečnu pretplatu na svaki prijemnik koji posjeduju i obvezne su HRT-u prijemnik prijaviti najkasnije u roku od 30 dana od njegove nabave ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom”, pisalo je u rješenju u čijem je nastavku stajala i prva uplatnica za mjesec prosinac, na iznos od 80 kuna. Cijela familija zabezeknuto je gledala u rješenje, ali izbora nisu imali pa su redovito stali uplaćivati iznose po uplatnicama.

Garesnica, 270619. Matija Gojak, vlasnik OPG-a u Garesnici koji je nedavno kupio novi traktor te dobio od HRT obavijest da je za radio u traktoru duzan placati RTV pristojbu, iako vec placaju pristojbu za tv u sklopu domacinstva u kojem je registriran i OPG. Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX

Osim toga, Ljubica Gojak ubrzo se i jednim kratkim dopisom obratila na elektroničku poštu Hrvatske radiotelevizije kako bi priupitala nisu li se ipak možda zabunili, no iz HRT-a je stiglo tumačenje kako nije riječ o pogreški te da se pretplata jednostavno mora plaćati.

“Gledajte, njihovo tumačenje je da mi obavljamo djelatnost, a za djelatnost je potrebno plaćati pretplatu kako god okrenuo. Mi doista jesmo porezni obveznici, to nije sporno, no zaista je nevjerojatno kako nas svi skupa tretiraju. Kad nekome paše, onda nas proglase pravnim osobama, kad im više odgovara da smo fizičke osobe, onda nas tako tretiraju…

Ono što je najsmješnije od svega, taj smo traktor kupili za obavljanje najsloženijih operacija kao što je oranje, a to je radnja koja se na ovom stroju godišnje maksimalno može obavljati 50 dana. I to sam puno rekla. Pa zašto bismo onda bili obvezni pretplatu plaćati punu godinu?”, požalila se Ljubica čiji se OPG bavi ratarstvom.

Točnije, uzgajaju pšenicu i kukuruz, imaju redovne kupce i već više od dva desetljeća cijela familija uspješno živi od poljoprivrede.

Ovo je, priznaje nam, prvi put da je čula da bi netko od poljoprivrednika plaćao pristojbu za radio u radnom stroju. “Pa koliko oko nas ima poljoprivrednika, ja nikad nisam čula za takvo rješenje. Osim toga, nejasno je otkud HTV-u uopće informacija da imamo radioprijemnik? Inkasator nas nije posjetio, a mi nismo nikome slali podatke da smo kupili novo vozilo s prijemnikom”, pita se Ljubica Gojak.

Odgovor na problem ovih poljoprivrednika potražili smo od HRT-a koji je vrlo brzo dostavio svoje tumačenje. Naime, kako pojašnjavaju, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo potpada pod fizičku osobu koja se bavi poljoprivredom, ima prijavljenu djelatnost te od nje ostvaruje prihod, a radijski prijemnici u motornim vozilima koja su u vlasništvu ili posjedu fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i koja se koriste za potrebe obavljanja navedene djelatnosti, podliježu naplati pristojbe sukladno Zakonu. “Nositelji OPG-a kao fizičke osobe koje su odgovorne za njegovo poslovanje, dužni su plaćati pristojbu za navedene prijamnike, neovisno o prijamnicima koje imaju u vlasništvu ili posjedu u svom kućanstvu i za koje plaćaju mjesečnu pristojbu sukladno drugim odredbama Zakona”, stoji u njihovu pojašnjenju.

HRT potom pitamo nije li u slučaju OPG-ova, koji radne strojeve koriste maksimalno dva mjeseca godišnje, bilo moguće odobriti jeftiniju pretplatu – recimo tako da se ona plaća u nekom prosječnom vremenskom periodu korištenja stroja, ali i ovdje dobivamo negativan odgovor. “Odluku o utvrđivanju mjesečne pristojbe, a kojom se ujedno utvrđuju i povlastice za određene kategorije obveznika plaćanja, donosi Nadzorni odbor HRT-a. Prema toj Odluci povlastice mogu ostvariti samo fizičke osobe kao članovi kućanstva isključivo na osnovi određenih liječničkih dijagnoza, postotka invaliditeta i članstva u Udrugama osoba s invaliditetom i ne mogu se primijeniti na fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Osim toga, obveza plaćanja proizlazi iz vlasništva, a ne korištenja prijemnika”, pojašnjavaju iz HRT-a, dodajući kako su fizičke osobe koje obavljaju djelatnost već oslobođene plaćanja pristojbe za uređaje koji im služe u svrhu obavljanja posla.

Prostora za manevar, dakle, nema, a tko još od poljoprivrednika nije primio rješenje HRT-a, nek’ u račun prihoda i rashoda svakako ukalkulira još jedan nepredviđeni trošak.

AgroTime

0

AgroTimeova ciljna skupina su prvenstveno slavonske županije i hrvatsko tržište uopće, što je pristup koji ih razlikuje od osječkog Farmerona koji se s investicijom američkih fondova NextView Venturesa i SoftTech VC-a cilja na razvijena američka te zapadnoeuropska tržišta i to rješenjem koje je inicijalno namijenjeno stočarima.

Povod za nastanak AgroTimea je došao od Gauss Developmentovog programera Pavla Vidakovića, po struci inženjera poljoprivrede koji je odrastao na obiteljskom gospodarstvu na kojem je od malih nogu radio uz oca. Vidaković je već za vrijeme studija primijetio nedostatke vođenja Obiteljskog Poljoprivrednog Gospodarstva na papiru pa je kao senior developer u Gauss Developmentu realizirao Agrotime, kojim je objedinio svoje znanje ratarstva s web tehnologijom.

Gauss Developmentova Sanja Radić objašnjava kako mali proizvođači većinom nemaju primjerene alate:

parcela te Unos i rad s mehanizacijom i strojevima. Korisnici će dobivati i besplatne informativne poruke poput popusta kod proizvođača strojeva, informacije o besplatnoj analizi tla, opće savjete te informacije o novim proizvodima na tržištu.

Radić zaključuje kako bi AgroTime mogao postati neizostavan alat za manje ratarske proizvođače te dodaje kako ne misle tražiti investitore, s obzirom da smatraju da mogu samostalno razvijati projekt te će o traženju dodatnog kapitala početi razmišljati tek kad budu spremni za strana tržišta i model testiraju na poznatom, slavonskom tržištu. Uspjeh AgroTimea neće ovisiti samo na testiranju i razradi na domaćem tržištu, već i posvećivanju Gauss Developmenta projektu koji, da bi uspio na stranim tržištima, traži i znanje tih tržišta.

Monsantov Roundup uzrok bolesti tumora

0

“Monsanto je stavio na tržište nesiguran proizvod, manipulirao znanošću i javnim mnijenjem i dosljedno je obmanuo ljude da vjeruju da je Roundup siguran” – rekla je Jennifer Moore, jedna od tužiteljskih odvjetnika, prije nego što je obrana tvrdila na suđenju da je tvrtka “zlostavljala” istraživače kako bi suzbila negativne studije o ubojici korova.

Bayerov pravni tim koji zastupa Monsanto i dalje tvrdi da Roundup i njegov aktivni sastojak glifosat ne uzrokuju rak i da je siguran za uporabu. Također se navodi da su regulatori diljem svijeta odobrili proizvod.

Njemačka tvrtka Bayer utvrdila je da je jednoglasna odluka šestočlane porote razočaravajuća. “Uvjereni smo da će dokazi u drugoj fazi suđenja pokazati da je ponašanje tvrtke Monsanto bilo prikladno i da tvrtka ne bi trebala biti odgovorna za izazivanje raka kod g. Hardemana” – navodi tvrtka.

Nisu svi suglasni s procjenom tvrtke Monsanto/Bayer AG. “Današnja presuda pojačava … ono što znanstvenici države Kalifornije i Svjetske zdravstvene organizacije zaključuju: Glifosat uzrokuje rak kod ljudi” – izjavio je predsjednik Radne skupine za okoliš Ken Cook. “Kao i slične tužbe, brojnost dokaza će rasti da Roundup nije siguran za zdravlje ljudi i da je tvrtka to pokušala prikriti.”

Sajam pčelara u Vinkovcima

0

Međunarodni je to pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda, koji uključuje znanstveno-stručni skup. Očekuje se da će sajam posjetiti velik broj izlagača iz Hrvatske i susjednih zemalja te nekoliko tisuća posjetitelja. Na sajmu će biti organizirani pčelarski razgovori, a poseban program priprema se za škole i vrtiće.

Prvi dan, petak, 15. ožujka, s početkom u 9 sati održat će se prigodan program za posjetitelje mlađih uzrasta OŠ Ivana Mažuranića, a u 9.30 počinje “Medni doručak”. Svečano otvorenje 16. Pčelarskih dana je u 11 sati.

“Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka, namijenjen osnovnoškolcima, za cilj ima educirati i potaknuti djecu od najranije dobi da med i ostale pčelinje proizvode koriste u svakodnevnoj prehrani, tako da će i ovoga puta mališani moći kušati med, kolače i ostale slastice od meda. Nakon Mednog doručka slijedi nam i otvorenje sajma, kao i tribina pod nazivom “Agro-klaster Vukovarsko-srijemske županije i mogućnosti trženja meda”, koja je na programu u 13 sati. Ove godine očekujemo oko 40 izlagača pčelarske opreme i desetak pčelara, koji će omogućiti kušanje meda posjetiteljima”.

Poljoprivrednici, od danas možete podnijeti zahtjev za potporu za 2019. godinu

0
Agriculture collage. Cow, sheeps, wheat, onion, potato, tractor

Korisnicima izravnih plaćanja koji imaju dugovanja po osnovi neplaćenog zakupa ili naknade za korištenje dodijeljenog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države Agencija za plaćanja će dug prebijati iz odobrenih sredstava izravne potpore financiranih iz državnog proračuna, a isplata izravne potpore financirane iz Državnog proračuna takvim se korisnicima obustavlja do podmirenja dugovanja.  

Od ove godine, prilikom popunjavanja jedinstvenog zahtjeva, poljoprivrednici imaju mogućnost prijave na nacionalne mjere iz Programa potpore za unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele, unaprjeđenje uzgoja ovaca, koza te izvornih pasmina peradi te mjeru Potpore za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda i teškoća koje se odnose na obnavljanje životinjskog blaga iz Programa potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva.

Ovogodišnji Pravilnik donosi neke novosti u odnosu na prethodni od kojih izdvajamo:

  • Unutar Mjere 14 Dobrobit životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju nove operacije: 14.1.4. Dobrobit životinja u kozarstvu  i  14.1.5. Dobrobit životinja u ovčarstvu
  • Povećani su iznosi potpore za Operacije 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada, 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka i 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.Unutar Mjere 14. Operacije 14.1.2.  Dobrobit životinja u svinjogojstvu poljoprivrednici mogu ostvariti potporu za područje dobrobiti „Poboljšani uvjeti smještaja“ i za ispunjavanje zahtjeva „Obogaćivanje ležišta“.
  • Poljoprivrednici koji se bave ekološkim i konvencionalnim uzgojem mogu podnijeti zahtjev da im se obveza provedbe zelenih praksi utvrđuje na svim poljoprivrednim površinama gospodarstva uključujući i površine koje se koriste za ekološki uzgoj;
  • Na ekološki značajnim površinama (EFA) pod ugarom, usjevima koji fiksiraju dušik te postrnim usjevom i zelenim pokrovom nije dozvoljeno korištenje sredstava za zaštitu bilja osim sredstva za zaštitu bilja koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji;
  • Korisnici svih operacija unutar Mjere 10  te operacija 11.1 i 11.2. svake godine tijekom obveznog petogodišnjeg razdoblja moraju završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati;
  • Korisnici operacije 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada moraju održavati površinu između redova košnjom  ili malčiranjem najmanje 4 puta godišnje. Područje između redova mora biti zatravnjeno tijekom petogodišnjeg obveznog razdoblja;
  • Unutar operacije 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih  voćnjaka na površini od 1 ha potrebno je postaviti barem jednu nastambu za solitarne pčele;
  • Operacija 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja omogućuje potporu i za Banijsku šara svinju;
  • Za istu kategoriju životinja moguće je istovremeno podnijeti zahtjev za Mjeru 14 i za tip operacije 10.1.9.

Cijeli tekst Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu možete pročitati ovdje.