Naslovnica Blog

Nadam se da GMO neće probiti hrvatsku granicu – domaći proizvodi su naši potencijali

0

Rijetki su oni koji se u današnjim vremenima bave politikom, a koji nisu izgubili svijest prema prirodi, te prirodnom, domaćem i zdravom proizvodu, zbog čega su, unatoč višestrukim poslovnim obvezama, odlučili izdvojiti vrijeme i javno reći “ne” genetski modificiranoj hrani i genetski modificiranim organizmima, kako bi spasili žitelje Republike Hrvatske od mijenjanja genetskog koda biljaka u njihovoj domovini.

Upravo stoga, skidamo kapu osječko – baranjskom županu, Ivanu Anušiću koji je baš u  vrijeme sve većeg i većeg zagovaranja GMO-a zbog profita, odvažno, direktno iz srca nepokorenog Osijeka, poslao jasnu poruku široj javnosti: “Nadam se da GMO neće probiti hrvatske granice.”

http://www.agroburza.hr/2018/02/nadam-se-da-gmo-nece-probiti-hrvatske-granice/

“Uzimajući u obzir da možemo proizvesti hranu prirodnim putem, što, naravno, i podržavam, ne podržavam GMO i smatram da GMO nije potreban, posebice u Republici Hrvatskoj gdje imamo uvjete za proizvodnju domaće, ekološki prihvatljive i zdravstveno ispravne hrane koja ne mora imati ni jednu intervenciju GMO-a, niti u kvaliteti, niti u bilo čemu drugom.

Protiv GMO-a se moramo boriti na najvišoj razini Vlade

Sabor i Vlada Republike Hrvatske, a posebno Ministarstvo poljoprivrede moraju imati apsolutnu kontrolu kada govorimo o GMO-u koji ne može ući tek tako u naš sustav. U skladu navedenog, trebamo pooštriti sustav kontrole i sustave koji na neki način nadziru kompletan sustav uvoza i sustav korištenja sjemena, kako ne bi uvozili ili koristili genetski modificirano sjeme ili hranu.

Nastavno na to, strategija od koje ne smijemo odustati su naši proizvodi kao naši potencijali na policama u hrvatskim, europskim i svjetskim trgovačkim lancima, ali i u istim takvim hotelima. ”, priča župan Ivan Anušić koji smatra da je Monsanto vrlo ozbiljna svjetska kompanija koja je zahvaljujući svom kapitalu i moći uspjela probiti granice nekih zemalja u svijetu, zbog čega se nada da kao takav, neće probit i hrvatsku granicu.

Regionalni distributivni centar i navodnjavanje = konkurentnost i spas domaćeg čovjeka

Da je osječko – baranjskog župana shvatiti za ozbiljno, potvrđuje i činjenica da je u vrlo kratko vrijeme za poljoprivrednike Slavonije i Baranje, kao župan napravio jako puno  jer je svjestan da kada govorimo o poljoprivredi, kao najvažnijoj gospodarskoj djelatnosti naših krajeva, mijenjati stanje nabolje može samo s razumijevanjem potreba  gospodarstvenika tih krajeva.

“Od niza mnogih, izdvojit ću dva velika projekta koja radimo za naše poljoprivrednike, odnosno projekt za navodnjavanje kojih će ove godine biti čak 12 napravljeno i regionalni distributivni centar za voće i povrće. Kada govorimo o istom, govorimo o sortirnici, pakirnici, sušari, sustavima za hlađenje, proizvodnji soka i svega onoga što možemo proizvesti od voća i povrća.

Kapacitetima ćemo pokrivati ne samo potrebe Osječko – baranjske županije nego i okolnih županija, zbog čega će domaći marni gospodarstvenici napokon biti konkurentniji na tržištu jer će njihova roba moći sačekati povoljniji i bolji trenutak za plasman i izvoz.”, dodaje župan Anušić.

Napisala: Roberta Kljenak, mag.ing.agr.

Foto: Arhiva Ivan Anušić 

Digitalna pismenost u poljoprivredi

0

Prva konferencija Digitalna poljoprivreda.održana je danas uZagrebu u suorganizaciji Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta u Zagrebu i agencije Apriori World.

”Naš fakultet rezultatima svoje znanstvene aktivnosti koju prelijeva i u nastavu pokušava pripremiti hrvatsku poljoprivredu i agronomske stručnjake za razumijevanje, primjenu i unaprjeđenje digitalne poljoprivrede, pa svesrdno podržavamo ovu konferenciju kao dio naših redovitih sa željom da inspiriramo sve one koji se žele ili se već bave poljoprivredom.”, kazao je u ime domaćina dekan Agronomskog fakulteta Zvonimir Grgić.

Po riječima predsjednik Organizacijskog odbora Danijela Koletića digitalna pismenost u poljoprivredi, zbog tehnološkog razvoja i napretka, predstavljat će jedan od izazova opstanka.

Neke države već su to odavno prepoznale, a neke se tek upoznaju s tim novitetima. Nove generacije mladih poljoprivrednika spremne su na nova povezivanja i nova znanja, a domaći stručnjaci u IT industriji dali su već neka rješenja koja pružaju potporu poljoprivredi i time štede vrijeme i novac. Poslovica kaže da čovjek uči dok je živ. Upravo se na učenju i spremnosti da se neprestano mijenjamo i prilagođavamo možemo dijeliti ljude na uspješne i one manje uspješne. Teško je mijenjati svoje navike, a još teže priznati sebi da ne znamo. Jedino okupljeni u sinergiji razmjene iskustva i znanja, neprestanog učenja i spremnosti da prihvatimo novitete nas može učiniti konkurentnim, kazao je Koletić.

Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede otvorio je blok predavanja pod nazivom Program ruralnog razvoja i digitalna poljoprivreda.

„Digitalizacija poljoprivrede je nužna transformacija koja čeka našu poljoprivredu, da bi dobili konkurentniju, samodostatnu i održivu proizvodnju koja ide u korak s vremenom. Nadogradimo li tradicionalnu poljoprivredu s tehnološkim inovacijama, a uz potporu struke i razvojnih politika, logičan slijed je rast i razvoj domaćih poljoprivrednih gospodarstava čemu svi težimo. Ministarstvo poljoprivrede nastavit će doprinositi tim zajedničkim ciljevima, kazao je Ivančić.

Konferencija je okupila poljoprivrednike, digitalne stručnjake, članove Odbora za praćenje programa ruralnog razvoja, korisnike Mjere 4 ruralnog razvoja, studente s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilišta u Zadru, Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima i Veleučilišta u Požegi. Konferencija je sufinancirana sredstvima iz mjere za tehničku pomoć Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Agrobiz

Prevrnuo se kamion pun svinjskih polovica

0

Vozač kamiona (50), koji je pritom teško ozlijeđen, prevezen je u Opću bolnicu Nova Gradiška, no zbog ozljede glave i prsišta danas oko 10 sati prevezen je u KBC Osijek, gdje se bori za život.

Prevrnuo se kamion pun svinjskih polovica, vozač prebačen u bolnicu

Odjednom se prevrnuo

“On se samo odjednom prevrnuo”, rekao je čitatelj 24sata te dodao kako u nesreći nije sudjelovalo niti jedno drugo vozilo.

Iz HAK-a su poručili da se zbog nesreće vozi samo jednim prometnim trakom, piše 24sata.

Nitratna direktiva i stajski gnoj

0

U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do granične vrijednosti od 170 kg/ha dušika. Primjena stajskog gnoja provodi se na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru te spriječi isparavanje amonijaka, potrebno ga je jednakomjerno rasporediti po površini i što prije unijeti u tlo.

Skladištenje stajskog gnoja

  • stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima – spremnicima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu ili u drugim spremnicima
  • spremnici moraju biti vodonepropusni kao ne bi došlo do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, posebno u podzemne i površinske vode
  • spremnici svojom veličinom moraju zadovoljiti prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje za jedno uvjetno grlo
  • ako se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti zbog nedovoljno poljoprivrednih površina, višak stajskog gnoja se zbrinjava gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat ili zbrinjavanjem na druge načine

Tablica 1. Sadržaj dušika, fosfora i kalija u stajskim gnojivima i najveća dozvoljena količina u primjeni (prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva)

Vrsta 
gnojiva
% N
% P2O5
% K2O
Sadržana količina
 hranjiva (kg/ha)
 MAX 
količina
gnojiva
 (t/ha)
N(MAX)
P2O5
K2O
Goveđi
0.5
0.3
0.5
170
102
170
34
Konjski
0.6
0.3
0.6
170
85
170
28
Ovčji
0.8
0.5
0.8
170
106
170
21
Svinjski
0.6
0.5
0.4
170
142
113
28
Kokošji
1.5
1.3
0.5
170
147
57
11
Brojlerski
3.0
3.0
2.0
170
170
110
5.5
Kompost
 goveđi
2.1
2.2
0.8
170
180
65
8
Gnojovka
 goveđa
0.4
0.2
0.5
170
85
210
42 m3/ha
Gnojovka
 svinjska
0.5
0.4
0.3
170
136
102
34 m3/ha

Prekomjerna primjena dušika kroz gnojidbu uzrokuje njegov gubitak i potencijalno onečišćenje tla, vode i zraka. Ispiranje nitrata iz stajskog gnoja tako ugrožava zdravlje ljudi i životinja, prijetnja je okolišu i gubi se vrijedan izvor dušika koji treba nadomjestiti. Dušik se u kruženju neizbježno gubi, no pravilnim održivim gospodarenjem gubici se mogu svesti na najmanju mjeru. Pravilno zbrinjavanje i čuvanje stajskog gnoja vrlo je važno zbog njegove vrijednosti u održavanju i popravljanju plodnosti tla te za biljnu proizvodnju.

 

 

Cijene DZS-a

0

Cijene biljnih proizvoda porasle su za 17,9 posto na godišnjoj razini, dok su cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda pale za 3,1 posto.

Porast cijena biljnih proizvoda, kako navode statističari, prouzročen je rastom cijena krumpira, za 46,6 posto, voća, za 34,1 posto, žitarica, za 8,5 posto i vina, za 2,6 posto.

Istodobno je zabilježen pad cijena industrijskog bilja, za 2,1 posto i povrća, za 3,9 posto.

Na pad cijena stoke, peradi i stočnih proizvoda utjecao je pad cijena svinja, za 14,9 posto, peradi, za 7,5 posto, konzumnih jaja, za 4,7 posto i goveda, za 0,4 posto.

Istodobno je cijena mlijeka – kravljeg, ovčjeg i kozjeg – porasla za 3,1 posto.

Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u drugom tromjesečju u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porasle su za 4,8 posto, na što je najviše utjecao rast cijena stočne hrane i energije.

Cijene stočne hrane su porasle za 18,6 posto, a energije 18 posto. Porasle su i cijene veterinarskih usluga, za 1,8 posto.

Istodobno su cijene sjemena i sadnog materijala pale za 10 posto, a cijene gnojiva za 3,6 posto, pokazuje nedavno objavljeno izvješće DZS-a.

Dobrobit životinja – M14

0

Sljedeća područja uključuju primjenu visokih standarda dobrobiti životinja u okviru Mjere 14:

  • osiguranje vode, hrane i brige o životinjama u skladu sa njihovim prirodnim potrebama
  • osiguranje uvjeta držanja na način da imaju dovoljno prostora, odgovarajuću stelju, prirodno osvjetljenje
  • pristup na otvoreno
  • prakse koje izbjegavaju sakaćenje i/ili kastraciju životinja, a ukoliko je to zaista neophodno

upotrebu anestetika, analgetika te protuupalnih lijekova ili imuno kastraciju.

S obzirom na to da se radi o vrlo zahtjevnoj mjeri, korisnici su obvezni završiti izobrazbu iz područja dobrobiti životinja u trajanju od minimalno 4 sata u godini. Ovo je osobito važno kako bismo izbjegli moguće nepoštivanje obveza koje rezultira sankcijama i umanjenjem potpore. Izobrazba je besplatna, a provodi je Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba – obratite se najbližoj podružnici da biste saznali termine izobrazbe.

Kako bi se mogla pratiti i kontrolirati provedba propisanih obveza, potrebno je voditi evidenciju na propisanim obrascima.  U evidencijski obrazac je potrebno redovito unositi sve tražene podatke, kako bi iz evidencije bilo jasno da se poštuju propisane obveze.

Iz istoga razloga ćete i potporu ostvariti samo za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do 31.12.2018. godine.

Mjera 14 (u daljnjem tekstu: M14) sastoji se od tri operacije:

  1. 1.1. Plaćanja za dobrobit životinja u govedarstvu (DŽG)
  • Kategorija mliječne krave
  • Kategorija tovna junad
  • Kategorija telad

Kod ovog tipa operacije minimalni broj uvjetnih grla (dalje u tekstu: UG) za koje možete ostvariti potporu iznosi 4 (jedna mliječna krava predstavlja 1 UG, jedno tovno june od 6 do 24 mjeseca 0,6 UG, a jedno tele 0,4 UG). Dakle, da biste bili prihvatljivi korisnik morate imati najmanje 4 krave ili 7 junadi za tov ili 10 teladi.

  1. 1.2. Plaćanja za dobrobit životinja u svinjogojstvu (DŽS)
  • Kategorija odbijena prasad
  • Kategorija krmače i nazimice
  • Kategorija svinje za tov

Kod ovog tipa operacije minimalni broj UG za koje možete ostvariti potporuiznosi 5 (jedno odbijeno prase predstavlja 0,027 UG, jedna krmača ili nazimica predstavlja 0,5 UG, a jedna svinja za tov 0,3 UG). Dakle, da biste bili prihvatljivi korisnik morate imati najmanje 186 prasadi ili 10 krmača/nazimica ili 17 svinja za tov.

  1. 1.3. Plaćanja za dobrobit životinja u peradarstvu (DŽP)
  • Kategorija brojleri
  • Kategorija nesilice
  • Kategorija purani

Kod ovog tipa operacije minimalni broj UG za koje možete ostvariti potporuiznosi 5 (jedan brojler predstavlja 0,007 UG, jedna nesilica 0,014 UG, a jedan puran 0,03 UG). Dakle, da biste bili prihvatljivi korisnik morate imati najmanje 715 brojlera ili 358 nesilica ili 167 purana.

Uvjeti koje morate ispunjavati kako biste ostvarili potporu su sljedeći:

  • upis u Upisnik poljoprivrednika
  • upis stoke u JRDŽ i ostale propisane upisnike te propisno označavanje stoke
  • pravodobno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i potrebne popratne dokumentacije
  • omogućavanje provedbe kontrola na terenu
  • poštivanje pravila višestruke sukladnosti na cjelokupnom poljoprivrednom gospodarstvu

Upisnik trgovaca voćem i povrćem

0

Zahtjev za upis u upisnik trgovaca voćem i povrćem

·           Ministarstvo nadležno za poljoprivredu”je tijelo nadležno za uspostavu Upisnika trgovaca voćem i povrćem i inspekcijski nadzor trgovaca voćem i povrćem.

·           Trgovac” je bilo koja pravna ili fizička osoba odnosno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG) koje posjeduje svježe voće i povrće, koje je predmet tržišnih standarda, s ciljem njihovog izlaganja ili ponude na prodaju; njihove prodaje; ili njihovog stavljanja na tržište na bilo koji drugi način; ili obavlja bilo koju od aktivnosti u vezi s voćem i povrćem koje je predmet tržišnih standarda.

·           „Upisnik trgovaca voćem i povrćem”je baza podataka trgovaca voćem i povrćem koju vodi Ministarstvo.

·           „Kontrola usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima”je provjera usklađenosti voća i povrća s propisanim tržišnim standardima koju radi izdavanja Potvrde o usklađenosti s tržišnim standardima za voće i povrće (u daljnjem tekstu: Potvrda o usklađenosti) obavlja trgovac ovlašten u skladu s ovim Pravilnikom.

·           „Treće zemlje” su sve zemlje iz kojih se voće i povrće uvozi u Republiku Hrvatsku, a koje nisu članice Europske unije. 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U Upisnik se mora upisati:

·           Pravna ili fizička osoba registrirana u sudskom ili obrtnom registru za trgovinu na veliko i/ili trgovinu na malo.

·           Nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva registriran u Upisniku poljoprivrednih gospodarstva kada voće i povrće prodaje na malo izvan prodavaonica:

– na štandovima i klupama na tržnicama na malo,

– na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,

– pokretnom prodajom,

– prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.),

– u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i na veliko na tržnicama.

·           Poljoprivrednici koji proizvode grožđe samo za prodaju također se trebaju upisati u Upisnik. Ako proizvode grožđe za daljnju preradu na svom OPG-u ne trebaju se upisati u Upisnik, jer tada njihova proizvodnja podliježe zakonu o vinu.

·           Poljoprivrednici koji proizvode voće i povrće samo za industrijsku preradu (kooperanti prerađivača voća i povrća) trebaju se upisati u Upisnik.

·           Poljoprivrednici koji posjeduju poljoprivredno zemljište u susjednim državama trebaju se upisati u Upisnik i zahtjevu priložiti dokument iz susjedne države koji dokazuje da je to tamo proizvedeno.

Vinogradarski registar

0

Publikacija pravilnik o vinogradarskom registru

Prema tom Pravilniku pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:– »Vinska godina« je godina proizvodnje koja započinje 1. kolovoza i završava 31. srpnja sljedeće godine.

– »Vinograd« je neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta zasađenog vinovom lozom, koju obrađuje samo jedno poljoprivredno gospodarstvo. Upis vinograda vrši se u digitalnom grafičkom obliku u ARKOD-u. Kada preko vinograda, koji ima jedinstven način obrade i jednako je uređen, prolazi granica vinogradarskog područja, svaki dio takve površine predstavlja samostalan vinograd.


– »Proizvođač grožđa« 
je fizička ili pravna osoba koja proizvodi grožđe.– »Prihvatljiva površina vinograda« je površina unutar opsega vanjskih trsova vinograda, kojemu se dodaje pojas, čija je širina jednaka polovici udaljenosti među redovima.

– »Proizvođač« je fizička ili pravna osoba koja ima ili je u svojemu vlasništvu imala grožđe, mošt i/ili mlado vino u vrenju i koja ih prerađuje ili ih u svoje ime daje preraditi u vino.

 

– »Mali proizvođač« je proizvođač koji proizvodi manje od 1000 hektolitara vina na godinu. U obzir se uzima razina prosječne godišnje proizvodnje tijekom najmanje tri uzastopne vinske godine. Pod malim proizvođačima se ne smatraju proizvođači koji kupuju grožđe ili mošt i prerađuju ih u vino. 

Vinogradarski registarvodi i za njega je odgovorna Agencija za plaćanja, upis se provodi u regionalnim uredima Agencije i dio je Upisnika poljoprivrednih gospodarstava. Obuhvaća podatke o proizvođaču, podatke o vinogradu, podatke o proizvodnji, izjave o berbi, izjave o proizvodnji i izjave o zalihama.

Postupak upisa u Vinogradarski registar

U Vinogradarski registar upisuje se svaka fizička ili pravna osoba koja:  koristi vinograd, proizvodi grožđe, proizvodi mošt i/ili vino i obavlja djelatnost punjenja. Upisom u Vinogradarski registar proizvođaču se izdaje izvod iz Vinogradarskog registra, koji je ujedno i potvrda o upisu u Vinogradarski registar. Proizvođač mora Agenciji prijaviti sve promjenepodataka u roku od 30 dana od dana njihovog nastanka. Nadležne vinarske inspekcije obavljaju provjeru podataka na terenu. Obrazac zahtjeva za upis i promjene u Vinogradarskom registru nalazi se u Prilogu VII. Pravilnika.  

Obvezne Izjave u sektoru vina, sukladno Pravilniku:

  • Izjava o berbi

Proizvođači grožđa, koji jedan dio grožđa isporučuju u vinariju ili udrugu, jedan dio prodaju na   slobodnom tržištu i jedan dio prerađuju u vlastitom podrumu, svake godine Agenciji podnose izjavu o berbi na obrascu iz Priloga II. Pravilnika. Izjavu o berbi ne moraju podnositi proizvođači grožđa, koji sami prerađuju cjelokupan urod grožđa u vino, ili cjelokupan urod grožđa daju preraditi u svoje ime, ili cjelokupan urod grožđa isporučuju kao grožđe ili mošt vinariji ili udruzi. Izjave o berbi podnose se do 15. siječnja za prethodnu godinu.

  • Izjava proizvodnji

Svaka fizička ili pravna osoba, koja proizvodi vino i/ili mošt, podnosi izjavu o proizvodnji za tekuću godinu Agenciji sukladno obrascu u Prilogu III. Pravilnika. Izjavu o proizvodnji ne trebaju podnositi proizvođači grožđa, koji u svojim prostorijama proizvedu manje od 1.000 litara vina od kupljenog grožđa i/ili mošta, koje nije niti neće biti stavljeno u promet i koji isporučuju dio svoje proizvodnje vinariji, ali zadržavaju pravo proizvodnje manje od 1.000 litara vina za osobnu potrošnju. Izjave o proizvodnji podnose se do 15. siječnja za prethodnu godinu.

  • Izjava o zalihama

Svaka fizička ili pravna osoba, koja proizvodi vino i/ili mošt, svake godine prijavljuje zalihe mošta, koncentriranog mošta, rektificiranog koncentriranog mošta i vina koje posjeduju 31. srpnja. Izjava o zalihama podnosi se na obrascu iz Priloga IV. Pravilnika. Vino proizvedeno od grožđa ubranog tijekom iste kalendarske godine ne uključuje se u izjavu o zalihama. Izjava o zalihama podnosi se za postojeće količine proizvodana dan31. srpnja najkasnije do 10. rujna.

  • Podrumska evidencija

Fizičke ili pravne osobe, koje drže proizvode od grožđa i vina u bilo kakve poslovne ili komercijalne svrhe, moraju za te proizvode voditi podrumsku evidenciju ulaza i izlaza proizvoda. Osobe, koje trebaju voditi podrumsku evidenciju, bilježe količine svake serije proizvoda te sve postupke koji se provode u njihovim prostorijama.

Ekološka proizvodnja

0

Pravilnik o ekološkoj proizvodnji

Ekološki uzgoj pod nazivom Mjera 11 čini jednu od mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Cilj Mjere 11 je potaknuti nove poljoprivrednike da se uključe u ovaj sustav ekološke proizvodnje, a aktivne poljoprivrednike koji već jesu u sustavu ekološke proizvodnje potaknuti da nastave sa aktivnostima kako bi se povećale površine pod ekološkom proizvodnjom. Želja je umanjiti negativan učinak konvencionalne poljoprivrede na okoliš, kroz očuvanje kvalitete vode, zraka i tla, ali i povećanje plodnosti tla te povećati pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi i dobrobiti životinja.

Korisnici su aktivni poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika koji: su upisani u Upisnik poljoprivrednika imaju sve čestice poljoprivrednog zemljišta upisane u ARKOD sustav,
su upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, imaju stoku upisanu u JRDŽ i ostale propisane upisnike te propisno označavanje stoke, čija je proizvodnja pod stručnom kontrolom, koriste gnojiva koja su odobrena za ekološku proizvodnju u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008, Prilog I, koriste sredstva za zaštitu bilja koja su odobrena za ekološku proizvodnju u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008, Prilog II,
provode pravila proizvodnje u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 i Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008, tijekom prvih osamnaest mjeseci obveznog petogodišnjeg razdoblja završavaju izobrazbu vezano uz mjeru Ekološki uzgoj u trajanju od minimalno 18 sati. Svake sljedeće godine korisnik je dužan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od minimalno 6 sati godišnje vezano uz navedenu mjeru, održavaju čestice poljoprivrednog zemljišta ili prelaze na ekološku poljoprivrednu proizvodnju sukladno Uredbi Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda i Uredbi Komisije (EZ) br. 889/2008 o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007.
Uz ostvarivanje izravne potpore, poljoprivrednici mogu koristiti dodatno i državnu potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja za Mjeru 11 Ekološki uzgoj.

Potpora za IAKS mjere ruralnog razvoja za Mjeru 11 – Ekološki uzgoj se može ostvariti kroz dvije podmjere:

a) 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode (EKOP)

b) 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda (EKO)

11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

Interes Republike Hrvatske je povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom te se ovom podmjerom želi potaknuti poljoprivrednike da napuste konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju i nastave proizvoditi na temelju ekoloških praksi i metoda.

Obvezno prijelazno razdoblje prelaska s konvencionalne na ekološku proizvodnju traje dvije godine za oranice, povrće i trajne travnjake i tri godine za višegodišnje nasade uz mogućnost skraćivanja prijelaznog razdoblja u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008.

Potpora se isplaćuje kao naknada za gubitak prihoda i dodatne troškove koji su rezultat posebnih uvjeta koji nadilaze obvezne zakonske zahtjeve i uobičajenu poljoprivrednu praksu te nemogućnost prodaje poljoprivrednih proizvoda sa oznakom „ekološki proizvod“ tijekom prijelaznog razdoblja. U iznos potpore je uračunat i trošak kontrole kontrolnog tijela i certificiranja.

Visina potpore za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode (EKOP):

Oranice – 347,78 €
Povrće – 576,94 €
Višegodišnji nasadi – 868,18 €
Trajni travnjaci – 309,94 €
Zahtjev za ulazak u sustav potpore moguće je podnijeti zaključno s 2019. godinom. Poljoprivrednik, korisnik podmjere 11.1., podnosi zahtjev Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u skladu s rokovima podnošenja jedinstvenog zahtjeva na obrascu jedinstvenog zahtjeva kojim traži ulazak u sustav potpore za tekuću godinu na listu A i listu B. U list A unosi podatke za koje kulture traži Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode, a u list B prijavljuje površine istih.

Svake godine tijekom prijelaznog razdoblja poljoprivrednik je obvezan zatražiti potporu na jedinstvenom zahtjevu i popuniti liste A i B. Osim spomenutih lista A i B poljoprivrednik je obvezan istodobno predati i obrazac 10.

Evidencija o provedbi Mjere 11, 11.1.

Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na temelju podataka iz podnesenog jedinstvenog zahtjeva poljoprivrednika donosi odluku o ulasku u sustav potpore za Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode, kojom se utvrđuje obvezna površina za kontrolu.

Poljoprivrednici su obvezni u periodu od pet godina poštivati propisane zahtjeve na osnovu korištenja podmjere 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode, provoditi ih na istim parcelama koje su prijavili prve godine prilikom ulaska u sustav potpore. Nije moguće prijaviti samo dio površina, odnosno na istoj ARKOD parceli imati ekološku i konvencionalnu proizvodnju.

Nakon završetka prijelaznog razdoblja, ekološka se proizvodnja mora nastaviti na istim površinama.

11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda

Ovom se podmjerom želi potaknuti poljoprivrednike da nastave proizvoditi na temelju ekoloških praksi i metoda. Korisnici su aktivni poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika koji su upisni u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, Upisnik poljoprivrednika i koriste zemljište upisano u ARKOD, čija je proizvodnja pod stručnom kontrolom, održavaju je sukladno zakonskim odredbama i mogu uz ostvarivanje izravne potpore koristiti dodatno i državnu potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja za podmjeru 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Zahtjev za ulazak u sustav potpore moguće je podnijeti zaključno s 2019. godinom.

Poljoprivrednik, korisnik podmjere 11.2., podnosi zahtjev Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u skladu s rokovima podnošenja jedinstvenog zahtjeva na obrascu jedinstvenog zahtjeva kojim traži ulazak u sustav potpore za Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda na listu A i listu B.

U list A poljoprivrednik unosi podatke za koje kulture traži Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda, a u list B prijavljuje površine istih. Osim spomenutih lista A i B poljoprivrednik je obvezan istodobno predati i obrazac 11.

Evidencija o provedbi Mjere 11, 11.2.

Potpora se isplaćuje kao naknada za gubitak prihoda i dodatne troškove koji su rezultat pridržavanja posebnih uvjeta koji nadilaze obvezne zakonske zahtjeve i uobičajenu poljoprivrednu praksu. U iznos potpore je uračunat i trošak kontrole kontrolnog tijela i certificiranja.

Visina potpore za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda (EKO):

Oranice – 289,82 €
Povrće – 480,78 €
Višegodišnji nasadi – 723,48 €
Trajni travnjaci – 258,28 €
Kod IAKS mjera ruralnog razvoja iznose potpora Mjere 11 – Ekološki uzgoj moguće je kombinirati s pojedinim operacijama Mjere 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene što je razvidno u Tablici 12. Pravilnika – Moguće kombinacije M10 i M11 sa iznosom potpore.

Jeste li profitabilni?

0


Glavni cilj projekta je stvoriti informacijski sustav koji će pripomoći obiteljskim gospodarstvima u restrukturiranju poljoprivredne proizvodnje i stvaranju takvih proizvodnih jedinica koje će proizvoditi za određeni tržišni segment te zadovoljiti kvalitetom i količinom, cijenom, asortimanom, pakiranjem i optimalnim kanalima distribucije prema zahtjevima i željama potrošača. Učlanite se u našu agrobazu i postanite i Vi dio informacijskog sustava.

Razvoj obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj može ići samo preko prilagodbe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u novi tržišni gospodarski sustav, praćenjem novih tehnologija i usvajanjem novog znanja.

Poljoprivredna proizvodnja je vrlo složen proces koji svakodnevno zahtijeva donošenje važnih odluka. Donošenje ispravnih i pravodobnih odluka vezano je uz posjedovanje vještina, informacija i znanja. Ove stranice pružaju pregled smjernica prema informacijama i znanjima koja mora usvajati svaki poljoprivrednik ukoliko želi tržišno konkurentno i ekonomski isplativo gospodariti.

BRZI TEST – Odgovorite na pitanja:

  • Vodite li matičnu knjigu biljne proizvodnje?
  • Vodite li podatke na svojoj farmi
  • Izrađujete li poslovni plan za svaku sezonu?
  • Radite li redovito analizu tla?
  • Da li je vaše obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo posluje racionalno, kvalitetno i konkurentno?

Ukoliko je Vaš odgovor i na samo jedno od ovih pitanja “ne”, Vaša poljoprivredna djelatnost zasigurno nije adekvatna i profitabilna.
Na ovim stranicama saznat ćete kako da unaprijedite poslovanje!

 

Biljka od koje može nastati više od 20.000 proizvoda.

0

Širom svijeta, a naročito u Americi, prerada i uzgajanje industrijske konoplje nekada je bio jedan od najunosnijih poslova. Konoplja je nazivana „usjev od milijardu dolara“, jer se u to vrijeme od jedne žetve mogao zaraditi ogroman prihod.

Koliko je konoplja bila važna, svjedoče i tvrdnje pojedinih publicista da je i rat 1812. godine vođen zbog konoplje, jer je Napoleon želio presjeći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Sve do 20. stoljeća, bila je najisplativija biljka na tržištu. U Jugoslaviji se masovno uzgajala, pa je ovom biljkom nekada u Jugoslaviji bilo prekriveno 50.000 hektara. Bivša Jugoslavija je bila jedna od vodećih proizvođača industrijske konoplje u Europi, a u Vojvodini se uzgajalo na više od 40.000 hektara. Širom Vojvodine bile su stotine kudeljara koje su je prerađivale, a danas ne postoji niti jedna“ – ističe u razgovoru za Sputnjik predsjednica udruženja prerađivača i proizvođača alternativnih vrsta konoplje Maja Timotijević. Ona ističe da se od prije 15 godina konoplja polako počinje vraćati na tržište Europe, a u posljednjih godinu dana i Amerike, te da u ovom trenutku samo četiri države u SAD zabranjuju industrijsku konoplju.

Uzgajanje industrijske konoplje ne zahtijeva upotrebu pesticida i herbicida, to je ekološka biljka, biljka budućnosti. Ne prska se, ne napadaju je insekti, tako da namirnice i bilo koji predmet koji se pravi od nje ne sadrži baš nikakve štetne tvari. Konoplja pored svega toga čisti zemljište od zagađenja. Zato su u Černobilu posijali ogromne količine zemljišta pod konopljom jer čisti zemljište koje je bilo izloženo radioaktivnom zračenju. Isto tako, u okolci rudnika, gde se skladišti ruda, čisti zemlju od teških metala.

Od stabljike se dobivaju vlakna, a od njih se prave tkanine, papir, blokovi za izgradnju kuća, obloge za izolaciju itd.

Od sjemena se dobija ulje, a od prerade ulja mnoštvo kozmetičkih proizvoda. Ulje industrijske konoplje djelotvorno za autoimune bolesti. Koristi se u farmaceutske svrhe jer se od cvijeta dobija CBD ulje koje je bogato kanabidiolima koji djeluju na imunološki sustav ljudi i životinja. Od konoplje se pravi i biorazgradiva plastika i od nje se može napraviti više od 20.000 proizvoda. I industrijska konoplja može da se koristi u medicinske svrhe, a najnovija istraživanja su pokazala da je ona mnogo bogatija kanabidiolima ili CBD-om od marihuane. Dok za neke bolesti bolje djeluje kanabisovio ulje, na mnogo više bolesti, a pogotovo bolesti autoimunog sustava, mnogo bolje djeluje upravo ulje iz industrijske konoplje. Jedna država u Americi koja je prije dvije godine dozvolila uzgajanje industrijske konoplje ostvarila je više stotina miliona profita u proračun, a sjeme industrijske konoplje je izuzetno bogato proteinima i to visoko kvalitetnim proteinima koji u sebi sadrže sve esencijalne masne kiseline. Sjeme industrijske konoplje sadrži protein edestin koji je veoma lako probavljiv i omega masne kiseline tri i šest u idealnom odnosu i po tome je jedinstvena na svijetu.