Naslovnica Blog

Nadam se da GMO neće probiti hrvatsku granicu – domaći proizvodi su naši potencijali

0

Rijetki su oni koji se u današnjim vremenima bave politikom, a koji nisu izgubili svijest prema prirodi, te prirodnom, domaćem i zdravom proizvodu, zbog čega su, unatoč višestrukim poslovnim obvezama, odlučili izdvojiti vrijeme i javno reći “ne” genetski modificiranoj hrani i genetski modificiranim organizmima, kako bi spasili žitelje Republike Hrvatske od mijenjanja genetskog koda biljaka u njihovoj domovini.

Upravo stoga, skidamo kapu osječko – baranjskom županu, Ivanu Anušiću koji je baš u  vrijeme sve većeg i većeg zagovaranja GMO-a zbog profita, odvažno, direktno iz srca nepokorenog Osijeka, poslao jasnu poruku široj javnosti: “Nadam se da GMO neće probiti hrvatske granice.”

http://www.agroburza.hr/2018/02/nadam-se-da-gmo-nece-probiti-hrvatske-granice/

“Uzimajući u obzir da možemo proizvesti hranu prirodnim putem, što, naravno, i podržavam, ne podržavam GMO i smatram da GMO nije potreban, posebice u Republici Hrvatskoj gdje imamo uvjete za proizvodnju domaće, ekološki prihvatljive i zdravstveno ispravne hrane koja ne mora imati ni jednu intervenciju GMO-a, niti u kvaliteti, niti u bilo čemu drugom.

Protiv GMO-a se moramo boriti na najvišoj razini Vlade

Sabor i Vlada Republike Hrvatske, a posebno Ministarstvo poljoprivrede moraju imati apsolutnu kontrolu kada govorimo o GMO-u koji ne može ući tek tako u naš sustav. U skladu navedenog, trebamo pooštriti sustav kontrole i sustave koji na neki način nadziru kompletan sustav uvoza i sustav korištenja sjemena, kako ne bi uvozili ili koristili genetski modificirano sjeme ili hranu.

Nastavno na to, strategija od koje ne smijemo odustati su naši proizvodi kao naši potencijali na policama u hrvatskim, europskim i svjetskim trgovačkim lancima, ali i u istim takvim hotelima. ”, priča župan Ivan Anušić koji smatra da je Monsanto vrlo ozbiljna svjetska kompanija koja je zahvaljujući svom kapitalu i moći uspjela probiti granice nekih zemalja u svijetu, zbog čega se nada da kao takav, neće probit i hrvatsku granicu.

Regionalni distributivni centar i navodnjavanje = konkurentnost i spas domaćeg čovjeka

Da je osječko – baranjskog župana shvatiti za ozbiljno, potvrđuje i činjenica da je u vrlo kratko vrijeme za poljoprivrednike Slavonije i Baranje, kao župan napravio jako puno  jer je svjestan da kada govorimo o poljoprivredi, kao najvažnijoj gospodarskoj djelatnosti naših krajeva, mijenjati stanje nabolje može samo s razumijevanjem potreba  gospodarstvenika tih krajeva.

“Od niza mnogih, izdvojit ću dva velika projekta koja radimo za naše poljoprivrednike, odnosno projekt za navodnjavanje kojih će ove godine biti čak 12 napravljeno i regionalni distributivni centar za voće i povrće. Kada govorimo o istom, govorimo o sortirnici, pakirnici, sušari, sustavima za hlađenje, proizvodnji soka i svega onoga što možemo proizvesti od voća i povrća.

Kapacitetima ćemo pokrivati ne samo potrebe Osječko – baranjske županije nego i okolnih županija, zbog čega će domaći marni gospodarstvenici napokon biti konkurentniji na tržištu jer će njihova roba moći sačekati povoljniji i bolji trenutak za plasman i izvoz.”, dodaje župan Anušić.

Napisala: Roberta Kljenak, mag.ing.agr.

Foto: Arhiva Ivan Anušić 

OPG ili SOPG?

0

Ovim se Pravilnikom propisuju obrazac zahtjeva i potrebni prilozi i dokazi koji se prilažu uz zahtjev za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava , oblik i način vođenja Upisnika OPG-ova, sadržaj podataka iz Upisnika OPG-ova koji se javno objavljuju te sadržaj podataka čije se korištenje u personaliziranom i depersonaliziranom obliku omogućuje za službeno korištenje drugim javnim tijelima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili lokalnim akcijskim grupama za potrebe lokalnih i regionalnih strategija i planiranje projekata, obrazac popisa proizvodnih resursa koji se moraju upisati u Upisnik OPG-ova i dokazi o njihovu raspolaganju koji se podnose prilikom upisa u Upisnik OPG-ova, detaljan pregled dopunskih djelatnosti koje se mogu obavljati na OPG-u s popisom zanimanja tradicijskih obrta i vještina potrebnih za obavljanje pojedine dopunske djelatnosti te dokazi o ispunjavanju uvjeta za obavljanje dopunskih djelatnosti na OPG-u koji se podnose prilikom upisa u Upisnik OPG-ova, način vođenja evidencija o proizvodnji i prodaji proizvoda proizvedenih na OPG-u i o pruženim uslugama OPG-a te način i rokovi izvještavanja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o proizvodnji i prodaji proizvoda proizvedenih na OPG-u i o pruženim uslugama OPG-a te način provedbe upisa podataka i evidentiranja promjena podataka u Upisniku OPG-ova.

 

 

Samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo je fizička osoba poljoprivrednik koja se za osobne potrebe bavi poljoprivredom u okviru korištenja prirodnih bogatstava zemlje i prodajom odnosno zamjenom od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u ne prerađenom stanju i kojoj obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede nije glavna djelatnost, odnosno zanimanje poljoprivrednik nije glavno ili jedino zanimanje, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova kućanstva i ekonomska veličina gospodarstva je manja ili jednaka od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura.

Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika dovršit će se po odredbama Pravilnika o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (»Narodne novine«, broj 76/14) i Pravilnika o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 76/14 i 82/14). Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti prethodno navedeni Pravilnici.

HRT pretplata OPGovima na radio u poljoprivrednim strojevima

0
I to njima najčudniji od svih – pretplatu za radioprijemnik kojeg imaju u traktoru, a koji bi, dok je stroj u pogonu, čuti mogao tek vozač sa “super-uhom”. Da su obveznici ovog nameta, obitelj Gojak, točnije vlasnik OPG-a Matija Gojak, saznao je nedugo nakon što je kupio novi traktor, a ubrzo nakon toga, u prosincu 2018. godine, stigla mu je i obavijest od HRT-a. “Pa što je ovo?”, povikala je cijela obitelj, uvjerena kako je sasvim sigurno riječ o nekoj pogreški.

“Nije nam to imalo nikakvog smisla, posebno zato što naša familija već plaća pristojbu zbog prijemnika koji imamo unutar kuće, a kako je OPG registriran u istom domaćinstvu i na istoj adresi, smatrali smo da je nemoguće plaćati dvostruku pristojbu”, pojasnila je za Jutarnji list majka vlasnika OPG-a, Ljubica Gojak. Ipak, stroga pravila nacionalne televizijske kuće te legislativa govorili su da je itekako moguće plaćati dvostruku pristojbu.

Ma što dvostruku – moguće je i peterostruku!

Sve je bilo lijepo pojašnjeno u rješenju koje su primili. “Sukladno članku 34., stavku 4. i 5., pravne osobe, obrtnici te fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost plaćaju mjesečnu pretplatu na svaki prijemnik koji posjeduju i obvezne su HRT-u prijemnik prijaviti najkasnije u roku od 30 dana od njegove nabave ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom”, pisalo je u rješenju u čijem je nastavku stajala i prva uplatnica za mjesec prosinac, na iznos od 80 kuna. Cijela familija zabezeknuto je gledala u rješenje, ali izbora nisu imali pa su redovito stali uplaćivati iznose po uplatnicama.

Garesnica, 270619. Matija Gojak, vlasnik OPG-a u Garesnici koji je nedavno kupio novi traktor te dobio od HRT obavijest da je za radio u traktoru duzan placati RTV pristojbu, iako vec placaju pristojbu za tv u sklopu domacinstva u kojem je registriran i OPG. Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX

Osim toga, Ljubica Gojak ubrzo se i jednim kratkim dopisom obratila na elektroničku poštu Hrvatske radiotelevizije kako bi priupitala nisu li se ipak možda zabunili, no iz HRT-a je stiglo tumačenje kako nije riječ o pogreški te da se pretplata jednostavno mora plaćati.

“Gledajte, njihovo tumačenje je da mi obavljamo djelatnost, a za djelatnost je potrebno plaćati pretplatu kako god okrenuo. Mi doista jesmo porezni obveznici, to nije sporno, no zaista je nevjerojatno kako nas svi skupa tretiraju. Kad nekome paše, onda nas proglase pravnim osobama, kad im više odgovara da smo fizičke osobe, onda nas tako tretiraju…

Ono što je najsmješnije od svega, taj smo traktor kupili za obavljanje najsloženijih operacija kao što je oranje, a to je radnja koja se na ovom stroju godišnje maksimalno može obavljati 50 dana. I to sam puno rekla. Pa zašto bismo onda bili obvezni pretplatu plaćati punu godinu?”, požalila se Ljubica čiji se OPG bavi ratarstvom.

Točnije, uzgajaju pšenicu i kukuruz, imaju redovne kupce i već više od dva desetljeća cijela familija uspješno živi od poljoprivrede.

Ovo je, priznaje nam, prvi put da je čula da bi netko od poljoprivrednika plaćao pristojbu za radio u radnom stroju. “Pa koliko oko nas ima poljoprivrednika, ja nikad nisam čula za takvo rješenje. Osim toga, nejasno je otkud HTV-u uopće informacija da imamo radioprijemnik? Inkasator nas nije posjetio, a mi nismo nikome slali podatke da smo kupili novo vozilo s prijemnikom”, pita se Ljubica Gojak.

Odgovor na problem ovih poljoprivrednika potražili smo od HRT-a koji je vrlo brzo dostavio svoje tumačenje. Naime, kako pojašnjavaju, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo potpada pod fizičku osobu koja se bavi poljoprivredom, ima prijavljenu djelatnost te od nje ostvaruje prihod, a radijski prijemnici u motornim vozilima koja su u vlasništvu ili posjedu fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i koja se koriste za potrebe obavljanja navedene djelatnosti, podliježu naplati pristojbe sukladno Zakonu. “Nositelji OPG-a kao fizičke osobe koje su odgovorne za njegovo poslovanje, dužni su plaćati pristojbu za navedene prijamnike, neovisno o prijamnicima koje imaju u vlasništvu ili posjedu u svom kućanstvu i za koje plaćaju mjesečnu pristojbu sukladno drugim odredbama Zakona”, stoji u njihovu pojašnjenju.

HRT potom pitamo nije li u slučaju OPG-ova, koji radne strojeve koriste maksimalno dva mjeseca godišnje, bilo moguće odobriti jeftiniju pretplatu – recimo tako da se ona plaća u nekom prosječnom vremenskom periodu korištenja stroja, ali i ovdje dobivamo negativan odgovor. “Odluku o utvrđivanju mjesečne pristojbe, a kojom se ujedno utvrđuju i povlastice za određene kategorije obveznika plaćanja, donosi Nadzorni odbor HRT-a. Prema toj Odluci povlastice mogu ostvariti samo fizičke osobe kao članovi kućanstva isključivo na osnovi određenih liječničkih dijagnoza, postotka invaliditeta i članstva u Udrugama osoba s invaliditetom i ne mogu se primijeniti na fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Osim toga, obveza plaćanja proizlazi iz vlasništva, a ne korištenja prijemnika”, pojašnjavaju iz HRT-a, dodajući kako su fizičke osobe koje obavljaju djelatnost već oslobođene plaćanja pristojbe za uređaje koji im služe u svrhu obavljanja posla.

Prostora za manevar, dakle, nema, a tko još od poljoprivrednika nije primio rješenje HRT-a, nek’ u račun prihoda i rashoda svakako ukalkulira još jedan nepredviđeni trošak.

AgroTime

0

AgroTimeova ciljna skupina su prvenstveno slavonske županije i hrvatsko tržište uopće, što je pristup koji ih razlikuje od osječkog Farmerona koji se s investicijom američkih fondova NextView Venturesa i SoftTech VC-a cilja na razvijena američka te zapadnoeuropska tržišta i to rješenjem koje je inicijalno namijenjeno stočarima.

Povod za nastanak AgroTimea je došao od Gauss Developmentovog programera Pavla Vidakovića, po struci inženjera poljoprivrede koji je odrastao na obiteljskom gospodarstvu na kojem je od malih nogu radio uz oca. Vidaković je već za vrijeme studija primijetio nedostatke vođenja Obiteljskog Poljoprivrednog Gospodarstva na papiru pa je kao senior developer u Gauss Developmentu realizirao Agrotime, kojim je objedinio svoje znanje ratarstva s web tehnologijom.

Gauss Developmentova Sanja Radić objašnjava kako mali proizvođači većinom nemaju primjerene alate:

parcela te Unos i rad s mehanizacijom i strojevima. Korisnici će dobivati i besplatne informativne poruke poput popusta kod proizvođača strojeva, informacije o besplatnoj analizi tla, opće savjete te informacije o novim proizvodima na tržištu.

Radić zaključuje kako bi AgroTime mogao postati neizostavan alat za manje ratarske proizvođače te dodaje kako ne misle tražiti investitore, s obzirom da smatraju da mogu samostalno razvijati projekt te će o traženju dodatnog kapitala početi razmišljati tek kad budu spremni za strana tržišta i model testiraju na poznatom, slavonskom tržištu. Uspjeh AgroTimea neće ovisiti samo na testiranju i razradi na domaćem tržištu, već i posvećivanju Gauss Developmenta projektu koji, da bi uspio na stranim tržištima, traži i znanje tih tržišta.

Monsantov Roundup uzrok bolesti tumora

0

“Monsanto je stavio na tržište nesiguran proizvod, manipulirao znanošću i javnim mnijenjem i dosljedno je obmanuo ljude da vjeruju da je Roundup siguran” – rekla je Jennifer Moore, jedna od tužiteljskih odvjetnika, prije nego što je obrana tvrdila na suđenju da je tvrtka “zlostavljala” istraživače kako bi suzbila negativne studije o ubojici korova.

Bayerov pravni tim koji zastupa Monsanto i dalje tvrdi da Roundup i njegov aktivni sastojak glifosat ne uzrokuju rak i da je siguran za uporabu. Također se navodi da su regulatori diljem svijeta odobrili proizvod.

Njemačka tvrtka Bayer utvrdila je da je jednoglasna odluka šestočlane porote razočaravajuća. “Uvjereni smo da će dokazi u drugoj fazi suđenja pokazati da je ponašanje tvrtke Monsanto bilo prikladno i da tvrtka ne bi trebala biti odgovorna za izazivanje raka kod g. Hardemana” – navodi tvrtka.

Nisu svi suglasni s procjenom tvrtke Monsanto/Bayer AG. “Današnja presuda pojačava … ono što znanstvenici države Kalifornije i Svjetske zdravstvene organizacije zaključuju: Glifosat uzrokuje rak kod ljudi” – izjavio je predsjednik Radne skupine za okoliš Ken Cook. “Kao i slične tužbe, brojnost dokaza će rasti da Roundup nije siguran za zdravlje ljudi i da je tvrtka to pokušala prikriti.”

Sajam pčelara u Vinkovcima

0

Međunarodni je to pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda, koji uključuje znanstveno-stručni skup. Očekuje se da će sajam posjetiti velik broj izlagača iz Hrvatske i susjednih zemalja te nekoliko tisuća posjetitelja. Na sajmu će biti organizirani pčelarski razgovori, a poseban program priprema se za škole i vrtiće.

Prvi dan, petak, 15. ožujka, s početkom u 9 sati održat će se prigodan program za posjetitelje mlađih uzrasta OŠ Ivana Mažuranića, a u 9.30 počinje “Medni doručak”. Svečano otvorenje 16. Pčelarskih dana je u 11 sati.

“Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka, namijenjen osnovnoškolcima, za cilj ima educirati i potaknuti djecu od najranije dobi da med i ostale pčelinje proizvode koriste u svakodnevnoj prehrani, tako da će i ovoga puta mališani moći kušati med, kolače i ostale slastice od meda. Nakon Mednog doručka slijedi nam i otvorenje sajma, kao i tribina pod nazivom “Agro-klaster Vukovarsko-srijemske županije i mogućnosti trženja meda”, koja je na programu u 13 sati. Ove godine očekujemo oko 40 izlagača pčelarske opreme i desetak pčelara, koji će omogućiti kušanje meda posjetiteljima”.

Poljoprivrednici, od danas možete podnijeti zahtjev za potporu za 2019. godinu

0
Agriculture collage. Cow, sheeps, wheat, onion, potato, tractor

Korisnicima izravnih plaćanja koji imaju dugovanja po osnovi neplaćenog zakupa ili naknade za korištenje dodijeljenog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države Agencija za plaćanja će dug prebijati iz odobrenih sredstava izravne potpore financiranih iz državnog proračuna, a isplata izravne potpore financirane iz Državnog proračuna takvim se korisnicima obustavlja do podmirenja dugovanja.  

Od ove godine, prilikom popunjavanja jedinstvenog zahtjeva, poljoprivrednici imaju mogućnost prijave na nacionalne mjere iz Programa potpore za unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele, unaprjeđenje uzgoja ovaca, koza te izvornih pasmina peradi te mjeru Potpore za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda i teškoća koje se odnose na obnavljanje životinjskog blaga iz Programa potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva.

Ovogodišnji Pravilnik donosi neke novosti u odnosu na prethodni od kojih izdvajamo:

  • Unutar Mjere 14 Dobrobit životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju nove operacije: 14.1.4. Dobrobit životinja u kozarstvu  i  14.1.5. Dobrobit životinja u ovčarstvu
  • Povećani su iznosi potpore za Operacije 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada, 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka i 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.Unutar Mjere 14. Operacije 14.1.2.  Dobrobit životinja u svinjogojstvu poljoprivrednici mogu ostvariti potporu za područje dobrobiti „Poboljšani uvjeti smještaja“ i za ispunjavanje zahtjeva „Obogaćivanje ležišta“.
  • Poljoprivrednici koji se bave ekološkim i konvencionalnim uzgojem mogu podnijeti zahtjev da im se obveza provedbe zelenih praksi utvrđuje na svim poljoprivrednim površinama gospodarstva uključujući i površine koje se koriste za ekološki uzgoj;
  • Na ekološki značajnim površinama (EFA) pod ugarom, usjevima koji fiksiraju dušik te postrnim usjevom i zelenim pokrovom nije dozvoljeno korištenje sredstava za zaštitu bilja osim sredstva za zaštitu bilja koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji;
  • Korisnici svih operacija unutar Mjere 10  te operacija 11.1 i 11.2. svake godine tijekom obveznog petogodišnjeg razdoblja moraju završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati;
  • Korisnici operacije 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada moraju održavati površinu između redova košnjom  ili malčiranjem najmanje 4 puta godišnje. Područje između redova mora biti zatravnjeno tijekom petogodišnjeg obveznog razdoblja;
  • Unutar operacije 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih  voćnjaka na površini od 1 ha potrebno je postaviti barem jednu nastambu za solitarne pčele;
  • Operacija 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja omogućuje potporu i za Banijsku šara svinju;
  • Za istu kategoriju životinja moguće je istovremeno podnijeti zahtjev za Mjeru 14 i za tip operacije 10.1.9.

Cijeli tekst Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu možete pročitati ovdje.

Paulovnija novim pravilnikom ulazi u kulture kratkih ophodnji

0

Vrste iz navedenog roda vrlo su prilagodljive na različite edafske i klimatske čimbenike i dobro rastu na marginalnim zemljištima. U Kini vrste roda Paulownia rastu u nizinama do 610 metara nadmorske visine. Paulovnije su brzorastuće vrste listača koje imaju izuzetnu mogućnost razmnožavanja pri čemu kroz križanje i selekciju nastaju mnogi danas poznati hibridi. Poznati su brojni varijeteti roda Paulownia koji su uzgojeni u laboratoriju metodom in vitro poput elongata super select, arctic super select, fortunei super select, kawakamii super select, catalpifolia super select, orienta super select (za sadnju u parkove kao ukrasno hortikulturno drvo), »big« super select (za podizanje plantaža kratkih ophodnji za biomasu) i dr.

Klimatski uvjeti

Neke originalne vrste ne podnose niske temperature, ali hibridi (9501, ShanTong) mogu podnositi raspon temperature od -25 do +40°C. Optimalna temperatura za rast je 25-28 °C što znači da je rast najintenzivniji tijekom srpnja i kolovoza. Heliofilne su vrste i traži dosta sunca. Za bolji razvoj korijenskog sustava može se pomoći navodnjavanjem u prve dvije-tri godine. Ne podnosi višak vode koji se nakuplja oko korijena, koji u takvom slučaju trune. Jednom posađena paulovnija traje više od 20 godina.

Tlo

Raste na svim vrstama tla. Nešto sporije napreduje u teškom glinastom tlu, a bolje u rahlijem. Tlo treba biti ocjedito i ne smije zadržavati previše vode. Močvarna tla nisu pogodna. Teža (glinasta) tla mogu se koristiti uz pravilnu obradu i zahvate s tlom (dubinsko rahljenje, podrivanje). Uspijeva na tlima kiselosti s pH od 5-8.

 

Sadnja i osnivanje nasada

Na frezanjem usitnjeno tlo, prethodno podrivano i obrađeno oranjem, sade se kvalitetne certificirane sadnice provjerenog podrijetla (uzgoj iz korijenovih reznica ili »in vitro«) u pravilnim razmacima gustoće od 2165-10000 sadnica/ha. Sadi se u svibnju nakon što prođe opasnost od kasnih mrazeva (u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske nakon 15.5).

Prihrana

Čak i na tlima niske kvalitete mogu se postići dobri rezultati prinosa biomase visoke energetske vrijednosti. Veliki dio hranjiva se vraća u tlo opadanjem velike količine lišća nakon vegetacijskog razdoblja. U vegetaciji obavezna je višekratna gnojidba tla organskim i mineralnim gnojivima.

Žetva i prinos biomase

U svijetu se primjenjuje nekoliko načina uzgoja koje je najkraće opisati: veći broj biljaka/ha kraća ophodnja i manji broj biljaka/ha duža ophodnja. Ophodnje se kreću od 1-4 godine ovisno o gustoći sadnje. Nakon sječe početkom proljeća, iz korijena izbija više novih izdanaka koji se puštaju da rastu grmoliko (više trupaca). Puni prinosi se neće dobiti u prve dvije godine, ali nakon toga razdoblja biljka daje pune prinose. U klimatskim uvjetima s duljim vegetacijskim razdobljem postižu se maksimalni prinosi.

OSOBNA KARTA KULTURE Paulovnija:

Prinos suhe tvari cijele biljke t/ha Prosjek 20 – 30
Gnojidba Okvirno: 100 – 150 kg/ha N, 50 – 80 kg/ha P2O5 i 120 – 160 kg/ha K2O. Mikorizacija (ektomikoriza) poboljšava produkciju biomase i štiti tlo od degradacije.
Plodored Obzirom da je paulovnija višegodišnja vrsta trenutačno ne postoji preporučeni plodored. Trajanje nasada je 20 ili više godina.
Posebni rizici ( suša, životinje..) Lako se adaptira na naše ekološke uvjete. Pripada u skupinu vrsta otpornih na sušu.
Postojeća tehnika proizvodnje u Hr Autovegetativno razmnožavanje tehnikom makropropagacije korjenovim reznicama i tehnikom mikropropagacije u kulturi tkiva »in vitro«.
Potencijal korištenja u HR Drvena sječka za elektrane na biomasu. Medonosna biljka.
Sjetvena norma 2165-10000 sadnica/ha; nasadi se ne podižu nikako sjetvom sjemena već sadnjom kontejnerskih sadnica.
Vrijeme žetve Krajem vegetacijskog razdoblja

Kojim putem je došlo Poljsko meso u Hrvatsku?!!

0

Konkretno, u nalazu bjelovarskog inspektora navedene su dvije tranše kebaba ALEBON, dobavljača ALEBON d.o.o. iz Slovenije, jednom 195 kilograma, a drugi put 120 kilograma, koje je kupio OPG Filip Mlinarić iz Garešnice, a potom je taj kebab prodan tvrtki Fimus j.d.o.o.. Prva pakovanja kebaba, 195 kilograma (LOT/šarža 191219), potrošena su u razdoblju od 26. siječnja do 2. veljače, a pakovanje od 120 kilograma (LOT/šarža 191221) od 3. do 7. veljače ove godine, u fast foodu PIKITO u Virovitici, u fast foodu koje posluje u sastavu poduzeća Fimus, koje je registrirano na istoj adresi kao i OPG Filipa Mlinarića, odnosno, predstavlja samo jedan od aspekata poslovanja mladog poduzetnika.

Tko je sve koristio sporno meso?

O Filipu Mlinariću pisalo se kao o mladom poljoprivredniku 2016. jer je zbog propusta (nije produljio osobnu iskaznicu) odbijen na natječaju Ministarstva poljoprivrede za poticaje za mlade poljoprivrednike, a javio se na natječaj s planom razvoja govedarske proizvodnje. No, ovaj neugodni slučaj s uvezenim kebabom pokazuje da, osim što se bavi vlastitim uzgojem govedine, također i uvozi meso – ovaj put na žalost ono za koje su slovenske službe alarmirale da je moguće zaraženo bakterijama Escherichia coli i Salmonelom, odnosno da ima “ostataka veterinarsko-medicinskih proizvoda”.

OPG je Filip Mlinarić naslijedio, kako je objavljeno u medijima, od oca, Mate Mlinarića, inače lidera stranke Nezavisni seljaci Hrvatske, te se smatra da danas zapravo zajedno vode posao. Naravno, treba istaknuti da Filip Mlinarić nije nipošto jedini s hrvatskog tržišta koji je kupovao meso tvrtke ALEBON, ali u Sanitarnoj inspekciji nisu odgovorili na upit tko je sve još koristio. Također, valja naglasiti da Mlinarić, odnosno njegova tvrtka nisu učinili ništa nezakonito. Uvozili su meso sa svom valjanom dokumentacijom, za koje nikada nije bilo pritužbi. Takvo je bilo i ovo meso za kebab, sa svim valjanim certifikatima, i Inspektorat ga ne bi niti provjeravao posebno da nije bilo upozorenja iz Slovenije.

Mato Mlinarić je na poziv Net.hr-a reagirao vrlo burno: “Nije dopustivo da smo izvrgnuti sumnji da smo prodavali zaraženo meso! Neprestano smo podvrgnuti nadzoru svim vrsta, sanitarna inspekcija je tu redovno, mi imamo najuredniji fast food objekt u Virovitici.” Mlinarić potvrđuje da uvoze od tvrtke ALEBON, ali naglašava – kao i mnogi drugi!

 

Neujednačena kontrola mesa

Potvrđuje da je u lokalu bio i nadzor, od 11. do 13. veljače, ali odbacuje bilo kakvu sumnju da je lokalu bilo posluženo “zaraženo meso”. Naravno, činjenica da je u lokalu obitelji Mlinarić poslužen kebab iz spornog, sumnjivog kontigenta, ne znači da je upravo u komadima koji su već pojedeni bilo bakterija i onečišćenja zbog kojih je Slovenija alarmirala Hrvatsku i pozvala da se povuče cijela pošiljka. To je nešto što se više neće moći utvrditi, ali ostaje kao opomena onima koji bi trebali brinuti da do ovakvih incidentnih situacija ne dođe, odnosno da se sigurnost hrane u Hrvatskoj digne na mnogo viši stupanj.

Net.hr u izvještaju inspektorata ispostave Bjelovar također nalazi informaciju da je i u ugostiteljskom objektu Mc Fly fast food iz Bjelovara, u vlasništvu tvrtke Proflaj j.d.o.o. iz Severina, također nađena “nesigurna hrana” kod koje se nije mogla utvrditi “sljednost” proizvoda. Tvrtka je kupila od ALEBON-a 50 kilograma, a u lokalu je zatečeno 20 kilograma (LOT/šarža 191219), te je naređeno da se tih 20 kilograma vrati slovenskoj tvrtki, a u lokalu je izrečena i kazna zbog toga što se nije mogla utvrditi sljednost mesa.

Slikovni rezultat za poland meat

Milica Bodegraja, vlasnica tvrtke Proflaj, na upit Net.hr-a potvrđuje da je u njezinom restoranu proveden inspekcijski nadzor, te da su i kažnjeni zbog nemogućnosti dokazivanja sljednosti mesa, no tvrdi da se jednostavno dogodila pogreška u vođenju evidencije i da nisu imali kebab s oznakom sporne pošiljke. “Točno je da smo ipak vratili kebab dobavljaču, i kaznu smo platili”, kaže gospođa Bodegraja. Naglašava da su prošli tjedan, odmah čim su vidjeli informacije u medijima, sami nazvali slovenskog dobavljača i tražili dodatne informacije. “Pet godina vodimo ovaj lokal, nikada nismo imali nikakvih problema i važno nam je da uredno poslujemo. Nikada se nitko nije žalio na kvalitetu u našem lokalu, a reći ću vam i ovo – tu se hrane i moja djeca. Zar bih djeci, svojoj i tuđoj, željela servirati nešto nezdravo?”, kaže Bodegraja.

Ovo su samo najnoviji slučajevi u Hrvatskoj koji opet upozoravaju na neujednačenu i nejasnu kontrolu mesa, i uvezenog i domaćeg. Kada je nedavno otkriveno da u Poljskoj u jednoj klaonici kolju bolesna goveda te meso prodaju potom u mesnim prerađevinama alarmirala se i hrvatska javnost, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić cijelo vrijeme je rezolutno ponavljao: u Hrvatsku se ne uvozi to meso. Sada se pokazalo da problematično meso – zaraženo bakterijama ili onečišćeno “veterinarsko-medicinskim proizvodima” ipak prodire u Hrvatsku, da su hrvatske službe o tome obaviještene – iz Slovenije, a domaće službe izbjegavaju dati preciznu i pravodobnu informaciju.

Sumnjivo meso stiglo je posve legalno

Pokazalo se da je kontrola mesa još uvijek razlomljena između Ministarstva poljoprivrede i Inspektorata i da jednostavno nije dostatna. I nakon što su suočeni s navodima iz izvještaja Inspektorata iz Bjelovara iz Ministarstva zdravstva pod koje spada Sanitarna inspekcija opet odgovaraju:

Slikovni rezultat za poland meat

“Sanitarna inspekcija nakon provedenih nadzora slijedom dodatne RASFF obavijesti utvrdila je sljedeće: da u niti jednom nadziranom objektu sporni proizvod nije zatečen u prometu, da je slovenski dobavljač obavijestio sve svoje kupce i svi sporni proizvodi su na temelju te informacije povučeni iz prometa i provodi se njihovo neškodljivo zbrinjavanje. Inspekcijski nadzori su i dalje u tijeku i o rezultatima će javnost biti obaviještena.” Na konkretne upite o konkretnim objektima nisu htjeli odgovoriti. Kao niti potvrditi ili demantirati autentičnost dijela dokumenta inspekcijskog nadzora iz ispostave Bjelovar.

Filip i Mato Mlinarić najavili su za petak, 15. veljače, press konferenciju u svom objektu Pikito usred Vinkovaca, da bi se obratili javnosti zato jer su zbog slučaja povlačenja kebaba izvrgnuti sumnji u kvalitetu svojih proizvoda.

No, činjenica jest da je sporno meso stiglo do njih posve legalno, a da su alarm i uklanjanje uslijedili – prekasno. Zato jer u Hrvatskoj očito nije uređena kontrola mesa, posebno prevencija. Ono što nadležna ministarstva (poljoprivrede i zdravstva) rade mnogo angažiranje od prevencije i provjere kvalitete mesa jest prikrivanje informacija, pa i uvjeravanje da ništa nije pojedeno – kada je već pojedeno.

 

net.hr