Naslovnica Blog Stranica 5

Kombajnom s njive na pumpu !

0

Blokada prometa i benzinskih postaja mogla bi nastati zbog velikog broja traktora i ostalih poljoprivrednih strojeva koji dolaze na točenje goriva. Ta blokada nije u režiji seljačkih udruga nego u režiji Ministarstva koje smatra, vođeno socijalističko-komunističkim razmišljanjem, da je svatko tko radi prevarant i da ima vremena za njihove gluposti”, stoji u pismu OPG-ovaca.

Naime, pravilnicima o točenju plavog dizela koja pripadaju pod kontrolu Carinske uprave zabranjeno je točiti gorivo u bačve, rezervoare i kanistre, a za to su predviđene i velike kazne jer se takvo točenje goriva smatra gorivom za prodaju. U strahu da neki seljak ne preproda plavi dizel, donesena je regulativa koja poljoprivrednike dovodi u poziciju.

“Iako se već godinama pokušava objasniti da je takav način točenja nemoguć i neisplativ jer se plavi dizel ne toči na svim crpkama pa se u masu slučajeva mora ići po plavi dizel i do 30-50 km, što zahtijeva dodatne nepotrebne troškove i gubljenje nekoliko sati dnevno. Sada zamislite kada bi u jeku glavne sezone poljoprivrednih radova svi traktori i kombajni (veći kombajn ne stane na benzinsku) krenuli sukladno pravilima točiti gorivo na benzinske, što znači da bi u prosjeku svaki poljoprivrednik dnevno gubio dva sata, i to ako nije velika gužva. Usto bi oni kojima je benzinska udaljena 30-50 km pola goriva potrošili na put, tako da ne moraju uopće ni ići na polje jer im treba gorivo sutra opet za put do benzinske. Takve sulude propise koji traju već godinama može donijeti samo onaj koji nikad ništa nije radio, osim što je skakao iz stolice u stolicu i razmišljao kako onome što radi otežati život”, stoji u pismu ogorčenih poljoprivrednika kojima država i na ovaj način pokušava zagorčati život.

“Smatramo da je nakon 26 godina, a pogotovo nakon ulaska u EU, došlo vrijeme da se plavi dizel ukine i da mi kao svi poljoprivrednici u EU-u točimo eurodizel po cijeni plavog dizela. Također tražimo da se hitno ukine pravilo o izravnom točenju”, poručuju poljoprivrednici.

V. T. Glas Slavonije

Hrvatska povukla samo 12% sredstava od ukupno 10,727 mlrd €

0

Prema najnovijim podacima Europske komisije o povlačenju novca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), Hrvatska ne smanjuje svoj zaostatak za ostalim članicama Unije u uspješnosti korištenja novca iz ESIF-a. 
U utorak, 29. svibnja ove godine, naime, “kalkulator” Europske komisije izbacio je podatak da je Hrvatskoj dosad iz šest fondova koji čine ESIF isplaćeno milijardu i 328 milijuna eura, što je 12 posto od odobrenih 10 milijardi i 727 milijuna eura iz budžeta fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

S druge strane, prosjek povučenog novca iz ESIF-a na razini EU-a je 19 posto, pri čemu je, primjerice, Slovenija na 17, a Češka na 15 posto iskorištenog novca u fondovima. Hrvatski zaostatak na prvi pogled nije velik za prosjekom Unije. No, s obzirom na to da smo najmlađa članica Unije koja po svim razvojnim parametrima zaostaje za ostatkom EU-a, pa nam je prijeko potreban novac iz fondova kako bismo uhvatili priključak, nemoć da se smanji “jaz” u odnosu na druge članice Unije poprima dramatične razmjere.
S obzirom na spomenute podatke, ne čudi potreba Vlade da, kao ključnim parametrom uspješnosti u korištenju fondova EU-a, barata postotkom ugovorenih iznosa u odnosu na iznos koji joj je stavljen na raspolaganje u ESIF-u. Taj postotak, prema najnovijim podacima EK-a, za Hrvatsku iznosi 39 posto, što znači da su država, lokalna samouprava, poduzeća i udruge civilnog društva ugovorile oko pet milijardi eura projekata koje će sufinancirati ESIF.
No, između ugovorenoga i isplaćenoga u proceduri ESIF-a značajna je razlika, dovoljno je reći da EU može povući već uplaćeni predujam za projekte, ako ne dobije potrebne informacije i garancije da je projekt u skladu s pravilima. Pa i od već “prebačenih” milijardu i 328 milijuna eura iz ESIF-a u hrvatski proračun, 326 milijuna eura su predujmi.
Dio odgovora na pitanje gdje se stvara razlika između Hrvatske i ostatka EU-a u povlačenju novca za strukturne reforme i investicije krije se u podacima za svaki od šest fondova i programa unutar ESIF-a. Kad je, primjerice, u pitanju program “Inicijativa za zapošljavanje mladih”, Hrvatska je u uspješnosti korištenja ponuđenog novca iz ESIF-a gotovo na europskom prosjeku, koji iznosi 30 posto. Nema prevelikog zaostatka ni kad je u pitanju Europski fond za regionalni razvoj, a donekle slično može se kazati i za Europski fond za ruralni razvoj i poljoprivredu.
No, podaci o hrvatskoj iskorištenosti Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda jasno ukazuju zašto je Hrvatska na samom dnu u uspješnosti povlačenja novca iz ESIF-a. U Kohezijskom fondu odobreno nam je 2,5 milijardi eura, a dosad je isplaćeno 220 milijuna eura, uz postotak iskorištenosti od devet posto, što je upola lošije od EU prosjeka.
Iz Europskog socijalnog fonda isplaćeno nam je dosad samo 114 milijuna eura, a na raspolaganju nam je još milijardu i 300 milijuna eura. Najgora je ipak situacija s korištenjem Fonda za ribarstvo, gdje smo dosad povukli samo osam milijuna eura predujma, dok nam je odobreno 252 milijuna eura.
Najnoviji podaci o uspješnosti hrvatskog korištenja ESIF-a nisu potvrdili optimizam iz siječnja ove godine koji je pokušala javnosti udahnuti ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac, tvrdeći kako je u drugoj polovini prošle godine napokon ubrzan tempo pripreme i povlačenja novca iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a. Točno je da pomaka ima, no i drugi u Uniji idu naprijed, pa se spomenuti zaostatak s početka teksta ne smanjuje.

Slobodna Dalmacija

Obvezna članarina svim OPGovima

0

Ako se stalno govori o rasterećenju gospodarstva, iz ministarstva poljoprivrede tvrde da su

poljoprivrednici sami tražili članarinu.

“Sami poljoprivrednici potiču obvezno članstvo, pa ne možemo govoriti o nametu. S druge strane, mi provodimo politiku rasterećenja”, govori državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir

Bolju zastupljenost i širu sliku o potrebama sela, očekuju i u voćarskoj zajednici.

“Većina se slaže da treba nešto napraviti. Komora je krenula putem kojim to rade u Austriji, Nizozemskoj, Njemačkoj”, govore iz Hrvatske voćarske zajednice.

Koje su daleko ispred Hrvatske po onome što nude za članarinu.

Brane se da za izravna plaćanja više ne trebaju državni biljezi, ali i da je smanjena granica za plaćanje nameta za općekorisne funkcije šuma.

 

 

 

 

 

Naftna groznica trese poljoprivrednike u VSŽ

0

– Pojavili su se prije 3-4 dana, konkretno na mojih sedam parcela. Prvo su razvukli kablove, a onda jedna vožnja, druga, treća kamionima i tim strojevima… Prvo sam mislio zvati policiju, a onda sam čuo o čemu se radi iako nisam zbog toga nimalo sretan. Štoviše, smatram da je nedopustivo ući u nečiji posjed a da se ne pita vlasnika. Valjda je red da me netko obavijesti o ulasku na moju zemlju, u moje usjeve – nezadovoljan je Zlatko Šmituc iz Orolika, na čijem su polju suncokreta razvučeni kablovi kao prethodnica strojeva, a već ima štetu na pšenici, soji, suncokretu… Istina, Vermilion će svu štetu ratarima nadoknaditi. Čak i više od realne štete. No, problem je u tome što je puno poljoprivrednika za to doznalo tek nakon što im je iza strojeva ostao trag polegnutih i uništenih kultura. Šmituc ističe da ne bi pristao da je mogao birati, unatoč odšteti, jer drži da će od vibracija i “vagaša” imati i indirektnu štetu. Neobična je slika slavonskih polja u okolici Orolika. Po njima su razvučeni kilometarski kablovi, koji su preko cesta premošteni stupcima, a po njivama se umjesto traktora voze kamioni i specijalni strojevi.

– Došli su nam u četvrtak, nakon što su završili posao, predali formulare koje trebamo ispuniti i do srpnja bismo trebali dobiti odštetu. Zahvatili su širinu od 2,70 metara, a plaćaju za 4 metra, pri čemu priznaju 8 tona pšenice po hektaru, 4 tone suncokreta… Imaju točno izmjereno koliku su površinu zahvatili i tako će platiti. Nije to uopće loše, a mi svejedno to nismo mogli spriječiti – rekli su nam Martić i Macura.

Problem je očito nastao u komunikaciji. Naime, iz Vermiliona su još u veljači na sastanku održanom u Vukovarsko-srijemskoj županiji sve gradonačelnike i načelnike izvijestili da će ovog proljeća početi s radovima, a isto su učinili i posebno u svakoj općini prije nego što su počeli s radom. No, čini se da neke općinske vlasti nisu odradile svoj dio posla i o tome informirale svoje mještane. Zdravko Zvonarić, načelnik Općine Tompojevci, kaže nam da kod njih nema nezadovoljnih ratara.

– Sve smo naše sumještane obavijestili i svi su znali što će se raditi. Neki su čak sa zanimanjem pratili što se događa i ispitivali ljude iz Vermiliona jesu li na njihovoj njivi otkrili naftu – rekao nam je Zvonarić

z Vermiliona su nas izvijestili da će s radovima završiti do 15. svibnja, pri čemu će obuhvatiti oko 0,65 km2 zemljišta na otprilike 1000 katastarskih čestica.

“Preko agrikulturnih površina i livada koriste se vibratori – ekološki najprihvatljiviji izvor seizmičkog vala. U predjelu koji je za vibratore neprohodan (npr. šume) kao izvor seizmičkog vala koristi se eksploziv koji se postavlja u rupe dubine 5 m na razmaku od 20 m. Vlasnici-posjednici zemljišta obaviješteni su pojedinačno i dobivena je njihova usmena suglasnost, a na javnim mjestima su izvješeni informativni oglasi i podijeljene informativne knjižice. Nadoknada štete će se obaviti po istom postupku kao što smo to obavili u slučaju 2D Pleternica u 2017. godini. Svim vlasnicima-posjednicima će biti nadoknađena šteta na temelju visine nadoknade za svaku od oštećenih kultura. Nagodbu će potpisati i predstavnici lokalne zajednice”, stoji u odgovoru koji potpisuje Bryan Sralla, izvršni direktor za srednju i istočnu Europu Vermilion Energyja. Inače, u Pleternici je taj posao prošao bez ikakvih “repova”.

Jutarnji list

Kako se boriti protiv suše?!

0
Što činiti u cilju smanjenja negativnog utjecaja suše?
  1. Duboka zimska brazda – provoditi gdje god je moguće odmah nakon berbe/žetve jesenskih usjeva, kako bi se sačuvala vlaga u tlu kao rezerva za usjeve u sušnom periodu, tlo će se promrznuti i lakše pripremiti za narednu sjetvu. Dublje oranje i stavljanje gnojiva na niže horizonte intenzivira rast korijena u dubinu.
  2. Zatvaranje zimske brazde – obaviti rano u proljeće prije proljetnih vjetrova, sprečava isušivanje tla.
  3. Pravilna gnojidba – dobra ishranjenost uzgajanih biljaka osigurava jači korijenov sustav i bolje korištenje vode i hraniva iz tla.
  4. Ranija sjetva – ako uvjeti tla (vlažnost i temperatura tla) zadovoljavaju, sjetva se može obaviti i nekoliko dana ranije od uobičajenih rokova, kako bi se izbjeglo nicanje i ukorjenjivanje u sušnom periodu.
  5. Sjetva sijačicama – radi boljeg i ravnomjernijeg ulaganja sjemena u tlo, a ne rasipačima mineralnih gnojiva koji dio sjemena ostavljaju na tlu (trave, djeteline, uljana repica). Formirana klica i klicin korjenčić, koji ostanu na površini tla poslije sjetve, pri visokim temperaturama se oštećuju i propadaju.
  6. Sjetva na veću dubinu – u sušnom periodu sjetva do 1 cm dublje od optimalne dubine osigurava dovoljno vlage za klijanje i nicanje.
  7. Valjanje usjeva nakon sjetve – osigurava bolji kontakt sjemena s vlagom iz tla.
  8. Sjetva sorata ili hibrida koji su otporniji na sušu – takve sorte ili hibridi razvijaju čvršći razgranati korijenov sustav bolje upojne moći za vodu i hraniva.
  9. Kultivacija – kao mjera sprečavanja gubitka vode iz tla prekidanjem okomitog kapilariteta u slučaju pojave pokorice.
  10. Sjetva poljoprivrednih vrsta dubokog korijena – uključiti lucernu u plodored gdje god kvaliteta tla dopušta njen uzgoj, te sjetvu ostalih naknadnih ili postrnih usjeva za potrebe veće proizvodnje krme (travne vrste većinu korijenovog sustava razvijaju plitko).
  11. Sjetva siderata – kao pokrovnih usjeva u cilju zadržavanja vlage u tlu.
  12. Sjetva podusjeva – koji dodatno zasjenjuju i smanjuju isušivanje tla.
  13. Prašenje strništa – neposredno nakon žetve smanjuje isparavanje vode iz tla.
  14. Zaoravanjem biljnih ostataka ili stajnjaka – povećava se kapacitet tla za vodu.
Što treba izbjegavati!
  1. Oranje u proljeće neposredno pred sjetvu– (osim ako je zasijana ozima kultura koja se koristila u rano proljeće, npr. ljulj za krmu). Tlo u tom slučaju ne promrzne, takva brazda se stvrdne (zapeče), tanjuranje i/ili sva ostala dopunska obrada tla ne omogućuju dobru pripremu tla za sjetvu, nema kvalitetne posteljice za sjeme i dovoljno usitnjenog tla za prekrivanje sjemena. Sjeme ostaje na površini ili pod većim strukturnim agregatima (grudama), nema dobar kontakt sa tlom, u sušnim uvjetima propada jer se klica i korjenčić osuše.
  2. Zaoravanje krutog stajskog gnoja u proljeće – neposredno pred sjetvu, naročito ako nije zreo (u stanju humifikacije).
  3. Sjetvu farmerskog sjemena – iz nepoznate proizvodnje i porijekla, slabe klijavosti i energije klijanja (nedeklarirano sjeme). Iz prakse je poznato da je često glavni krivac za neuspjeh proizvodnje loša kvaliteta sjemena, a ne drugi faktori.
  4. Sjetvu kultura gustog sklopa rasipačima – zbog male količine i sitnog sjemena nekih kultura (npr. uljana repica, trave, djeteline, rauola) rasipači nisu dovoljno precizni, sjeme često ostaje na tlu i propadne ili je mamac za ptice i druge životinje.
  5. Prekasnu sjetvu – bez dovoljno vlage u tlu i izvan optimalnih rokova.
  6. Prekasnu kultivaciju – dobro razvijenih usjeva bez pokorice, čistih od korova, dobro ishranjenih (obavljena dostatna gnojidba). Kultivacijom ovakvih usjeva u odmakloj fazi razvoja dolazi do oštećenja postranih korjenčića koji su se proširili u međuredni prostor što dovodi do smanjenja upojne moći vode i hraniva iz tla.
  7. Predugo ostavljanje strništa nakon žetve – u sušnim godinama izaziva dodatni gubitak vode iz tla.

Proizvodnja jagoda, trenutno stanje u RH

0

Vodeći računa o tekućim događanjima u poljoprivredi i radom na terenu među poljoprivrednim proizvođačima posjetili smo jednog od ozbiljnih proizvođača jagoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji, OPG Maršić čiji je vlasnik gdin. Željko Maršić odličan poznavatelj problematike uzgoja i trženja jagoda.

Kroz razgovor upoznao nas je sa čitavim nizom informacija koje se odnose na proizvodnju jagoda i stanje na tržištu koje donosimo u nizu članaka. U RH zasađeno je između 3 i 4 milijuna sadnica, od čega 95% se odnosi na frigo sadnice i svega 5% na zelene sadnice. Najpogodnija i najzastupljenija područja za uzgoj jagoda su prostor oko Vrgoraca, zagrebački prsten, Podravina i prostor Vukovarsko-srijemske županije.

Unazad deset godina proizvodnja jagoda u RH dostigla je stupanj samodostatnosti i potencijal za izvoz. Ključni problem koji je i preduvjet za ostvarivanje izvoza je organiziranost i to na razini bar dvije županije kako bi se postigle dostatne količine za izvoz.

Kalkulacija proizvodnje pokazuje troškove od 7,00 Kn/Kg (bez osiguranja), dok je prosječna ostvarena cijena unazad tri godine oko 11,00 Kn/Kg izuzimajući 2006.g. koja je bila ekstrem s iznimno visokim prodajnim cijenama. U troškovima proizvodnje najveći udio ima radna snaga čija se cijena kreće oko 23kn/h ili oko 3-4kn/kg ako se uzme u obzir prosječan učinak od 7kg/h kod berbe. Važno je napomenuti da je proizvodnja jagoda u RH najvećim dijelom bez jasnog sustava za razliku od naprimjer Italije gdje je čitava godina pokrivena s proizvodnjom jagoda. U Hrvatskoj imamo situaciju da na tržište gotova cjelokupna godišnja proizvodnja izlazi u petom mjesecu, a vrhunac zasićenja je oko 20.05. S obzirom na navedeno očigledno je da se mora dosta poraditi na vansezonskoj proizvodnji, organiziranju sustavne proizvodnje da i u drugim mjesecima postoji finalni proizvod koji će zasigurno naći kupca i uz veću cijenu.

Počela je berba jagoda u okolici Vrgorca čija je prodajna cijena u razini prosječne cijene unazad nekoliko godina. O tijeku prodaje i ostvarenim financijskim rezultatima od same prodaje biti će više riječi u idućim člancima.

Vlatko Peičević, dipl. oec.

Kilogram masti u Slavoniji 4,90kn, a na Jadranu 22 kune

0

Lani smo uvezli gotovo 10.000 tona špeka, točnije 9300 tona. Nikada u povijesti nismo ga toliko uvezli, a najviše tog uvoza završi u proizvodnji čvaraka i masti.

Na izlogu đakovačke mesnice, čija je “centrala” na slavonskobrodskom području, ovih dana stoji cedulja “Svinjska mast – 4,90 kn/kg u rinfuzi”. Nikada niža cijena ovoj namirnici, koja je dosad “držala” i 15 kuna za kilogram! Jer, nakon vremena kada su trendovi u prehrani nametali stav da je od svinjske masti bolje rafinirano, suncokretovo ulje, “moda” u prehrani posljednjih se godina ponovno okrenula svinjskoj masti, a time joj je skočila i cijena. Takvu su sudbinu, podsjetimo, doživjeli i čvarci. Što se događa s cijenom svinjske masti – je li ponovno pao interes kupaca za nju ili je posrijedi nešto drugo?

Predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS), đakovački svinjogojac i vlasnik Mesnog boutiquea Goran Jančo, kaže kako aktualni pad cijena masti nema veze s njezinom popularnošću ili nepopularnošću.

Sezonalnost

– Posrijedi je čista sezonalnost. U tijeku je izvansezonsko vrijeme za svinjsku mast. Ljudi je imaju, konzumenti je još imaju u svojim kućnim zalihama od prošle sezone svinjokolja. Nove svinjokolje krenule su od Uskrsa nadalje, ona je svojevrsni nusproizvod, a ljudi je ipak ne konzumiraju previše. Uglavnom, posrijedi je tipičan oblik zakona ponude i potražnje – kaže Jančo.

U njegova dva Mesna boutiquea kilogram masti, upakirane, sada je osam kuna, a u vrijeme njezinih najviših cijena Jančo ju je prodavao, kaže, za 10 – 12 kuna po kilogramu.

– Mi uvijek imamo svinjske masti – dodaje Jančo i kaže kako je sve više ljudi osviješteno o dobrobiti konzumacije domaće svinjske masti.

– Prije desetak godina istraživanja su govorila da je loša za zdravlje, no nova istraživanja kažu da je prirodnija, probavljivija, bez dodanih emulgatora u odnosu prema nekim drugim masnoćama – kaže Jančo.

U mesnici Vrhovac također pad cijene masti – sada je, kaže vlasnik Marko Vrhovac, 8 kuna kilogram, a prije je bilo 10 – 12 kuna.

– Cijena svinjske masti, pravilo je, vezuje se uz cijenu svinja, po kilogramu žive vage, no sada to ne vrijedi jer je izvansezonsko vrijeme za nju, ima je – kaže mesar Vrhovac.

Osim tumačenja da je pad cijena ove namirnice posljedica sezonalnosti, u Croatiastočaru povezuju to s prošlogodišnjim, ocjenjuje direktor tog gospodarsko-interesnog udruženja Branko Bobetić, nikad većim uvozom slanine u nas.

Uvoz slanine

– Lani smo uvezli gotovo 10.000 tona špeka, točnije 9300 tona. Nikada u povijesti nismo ga toliko uvezli, a najviše tog uvoza završi u proizvodnji čvaraka i masti. Trend je vraćanja toj namirnici i u tom trendu cijene su joj rasle, da bi sada padale – kaže Bobetić.

U mesnici, gdje je sada mast u rinfuzi 4,90 kuna, kažu kako joj je redovita cijena inače 6,90 kuna za kilogram. I u trgovinama, poput đakovačkog lanca dućana, cijena joj je pala – pakovanje od dva kilograma sada je 17,90, znači ni 9 kuna po kilogramu.

Dok cijene svinjske masti u Slavoniji padaju i za (više od) 60 posto, u cijenama (hrane) “nabrijanoj”, turističkoj Dalmaciji i ova namirnica “drži” cijenu. Primjerice, u pojedinim mesnicama u Biogradu kilogram joj je – 22 kune. Iako taj kraj, dakako, preferira maslinovo ulje, mesari kažu kako domaćice znaju kupiti svinjsku mast za pripremanje pojedinih jela kako bi bila slasnija. Istovremeno, dok je mast sve jeftinija, maslac, koji je lani cijenom vrtoglavo rastao pa potom padao, od siječnja, ističu u Croatiastočaru, na globalnom tržištu ponovno raste. Stoga je pravo pitanje – za koju se masnoću odlučiti – i nutritivno, ali i cjenovno?!

Glas Slavonije

 

Kako trajno suzbiti muhe?!

0

Prema istraživanju znanstvenika Heinrich-Heine Univerziteta iz Dusseldorfa, muhe još uvijek moramo smatrati najučestalijim prijenosnicima svekolikih opasnih bolesti ljudi i životinja. Nedvojbeno je dokazano da nekontrolirani broj muha na gospodarstvu, posebno u štali, ljeti, može umanjiti kod velikih i malih preživača mliječnost do 50 %.

U toku istraživanja utvrđen je značajan broj masovnih infekcija živežnih namirnica pri oplemenjivanju mlijeka i mesa, što se posebno odnosi na salmonelu. Sveučilište Lincoln, Nebraska, USA iznijelo je podatak da gubici uzrokovani muhama (smanjena mliječnost, kao posljedica lošeg vrednovanja hrane i stalnog stresa) u govedarstvu iznose (preračunato) 1,85 milijardi eura.

Kad moramo početi temeljito i brižno suzbijati muhe u štali?

Muhe prezimljuju kao jajašca, larve, čahure-kukuljice, vrlo rijetko kao odrasli insekti. Muhe se počinju razvijati, za ljude nevidljivo, odmah na početku proljeća, odnosno pri prvom porastu temperatura. Rano proljeće posljednji je trenutak odluke kojem ćemo se konceptu suzbijanja muha prikloniti. Kad vidimo veću pojavu muha u štali, za uspješnu borbu protiv muha već je kasno obzirom da slijedi eksplozija razmnažanja. Nije to samo stres za životinje i ljude, već je to alarm za budnost stočara koji mora obratiti svekoliku pažnju na pojavu bolesti kod stoke (mastitis, keratitis, grinje, bruceloza, E.coli infekciju, infekcioznu anemiju itd.). Zanimljivo je da je život muhe kratak od 14 do 18 dana. U to vrijeme muhe polože i do 1000 jajašca. Razvojni ciklus muha je usko vezan s temperaturom okoliša. Što je toplije i vlažnije, to je razvoj brži. Pri temperaturi 16oC, razvoj je 44 dana, pri temperaturi od 35oC razvoj je svega 7 dana, gotovo eksplozivan. Tijekom toplih godina bilježi se i do 10 naraštaja muhe. Ženke polažu jajašca u balegu, duboku stelju, hrpe gnoja, poljske nužnike i na sva ostala mjesta gdje ima organske otpadne tvari – kuhinjski otpaci, smeće, neodgovarajuće kompostište itd. Dobro je gnoj što prije izvesti na polje.

Hrana muha

Muhe se pretežno hrane različitim otopljenim organskim tvarima, preferiraju ljudske i životinjske izlučevine (znoj). Posebno vole sluz sa sluznica kod velikih i malih preživača, konja, oko prirodnih otvora bez dlake koji su uvijek topli i vlažni, nozdrve, oči. Na otvorenom prostoru napast za životinje i ljude su obadi, muhe gotovo pa obavezno slijeću i ližu ostatke krvi nakon uboda obada.

Na našim gospodarstvima i kućanstvima uglavnom lete muhe koje ubadaju ili ližu. Laički rečeno najviše susrećemo tzv. sobnu muhu i podkoljeničnu muhu. Sobnu muhu vidimo posvuda, a nema čovjeka koji nije ljeti osjetio ubod (peckanje) muhe na vlastitoj potkoljenici. Sobna muha (Musca domestica) hrani se organskim materijalom, jajašca ostavlja na balegi, stelji, biljnim otpacima i ostacima hrane. Ova muha uglavnom ne uletava izvana u štalu, njezin razvojni ciklus događa se u samoj štali. Iz štale lete po čitavom gospodarstvu i kućanstvu. Podkoljenična muha (Stomoxys calcitrans) se hrani krvlju. Nalazi najbolje razvojne uvjete van štale i uletava izvana u štalu ili je unesu životinje same. Jajašca ostavlja vani na izmetu, đubrištu, slami, sijenu, ostacima silaže. Stoga, nemojte biti previše revni u skidanju paučine u štali.

Što može učiniti svaki gospodar?

Vlaga u štali mora se maksimalno minimizirati, a protok zraka maksimizirati. Pri maksimalnom protoku zraka u štali valja voditi brigu da životinje ne trpe od propuha. Dobro je omogućiti ulet lastavica u štalu, plemenito je pripremiti mala drvena uporišta koja će im olakšati gradnju gnijezda. Iz štala izbaciti zečeve zbog visokog sadržaja amonijaka u njihovoj mokraći. Ako držimo životinje na visokoj stelji (koze, ovce) svakako ovdje ubacite kokoši kojima su larve muha specijalitet u prehrani, a dobro će iskoristiti i ostatke hrane. Imamo li male ili velike preživače, ni u kojem slučaju ne smiju biti pod istim krovom ili u istoj prostoriji i svinje iz istog razloga kao i zečevi. Za prostirku (lijegu, stelju) ne unosite natrulo lišće, sijeno, slamu, sjeckanu kukuruzovinu. Pri čišćenju štale naročito obratiti pažnju na skrovita, vlažna mjesta, te ih posebno brižno solidno očistiti. Sve što izbacimo iz štale što prije izvesti i udaljiti od štale. Ako nemamo tu mogućnost, od velike je koristi dobro pokrivanje plastičnom folijom i ceradom. Iskustveno, dugi niz godina čistili smo štalu tri puta godišnje. Prvi puta u proljeće, točnije s pojavom prvih muha. Drugo čišćenje bilo je obvezno na početku ljeta. Treći puta u listopadu, što je ujedno bila priprema za zimsku visoku stelju. Prvo bi izbacili stelju, solidno pomeli, nakon toga smo dobro jakim mlazom oprali čitav prostor, kasnije smo to radili s tzv. miniwashom. Nakon provjetravanja djelomično suh prostor špricali bi bordoškom juhom. Na relativno suh pod posipala se dijatomejska zemlja, a zatim bi slijedio unos materijala za stelju, suho sijeno ili pšenična te zobena slama, nikada ječmena. Nakon nekoliko dana još jednom bi tu početnu stelju ovlaš posipali dijetomskom zemljom. Uz koze u štali su obavezno bile kokoši. Također su visile i papirnate ljepljive trake, plastične boce s mamcem ili premazane ljepilom za miševe. Ovakvim poduzimanjem bitno se smanjio broj muha.

Kontrola muha

Konvencionalna kontrola muha obavlja se uglavnom kemijskim sredstvima. U zapadnim zemljama takavo postupanje nazivaju „kemijska kajla-klin”. Ljudi u štali vide samo vrh sante leda, tj. samo do 15 % živih odraslih muha. Istini za volju, 85 % problema je nevidljivo – jajašca, larve, kukuljice-čahure, pa stoga rijetko koji gospodar ima saznanja da se tu krije glavnina problema. Zbog ove zablude, isključiva borba s muhama, uz kemijsku podršku, nosi vrlo kratkoročan uspjeh u radu i poduzimanju, unatoč uloženim financijskim sredstvima u brojne vrste šprica, kemikalija, maske i zaštitna odijela. Naravno da postoje kemijska sredstva koja se posipavaju ili prskaju po stelji ili podovima štale. Ekološka kontrola muha u štali sastoji se od tri čimbenika – ose najeznice, dijatomejska zemlja, te različite viseće zamke. U Danskoj se danas razvija poljoprivreda temeljena isključivo na ekološkim načelima, sve životinje moraju se držati samo na dubokoj stelji, za kontrolu muha u štali ne smiju se upotrebljavati nikakva kemijska sredstva. Isto je tako i pri registriranim eko-gospodarstvima u sjevero-zapadnim zemljama EU.

Gospodarski list

Započele isplate za mlade poljoprivrednike i tov junadi

0
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela se je s isplatom potpora financiranih iz proračuna RH i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi u iznosu od 37 milijuna kuna za mlade poljoprivrednike i 78 milijuna kuna za proizvodno vezana plaćanja za tov junadi.
U okviru potpora za osjetljive sektore do sada je poljoprivrednicima isplaćena potpora iz proračuna RH za maslinovo ulje u iznosu od 8 milijuna kuna te 44 milijuna kuna potpore za duhan. Ovaj tjedan započeti će isplata potpore za mliječne krave u iznosu od 41 milijuna kuna, a uskoro očekujemo i početak isplate 17 milijuna kuna za rasplodne krmače.
Napominjemo da će se isplate za HR i EU dio odvijati odvojeno, i to do kraja travnja, odnosno početka svibnja. Prije isplata provest će se prijeboj potpora s poreznim dugom, ali samo na iznosima koji se financiraju iz proračuna RH. Poljoprivrednici koji su prijavili zaštićene račune pored redovnih, dobit će iznos potpore do 50.000,00 kn na zaštićeni račun, a ostali iznos potpore na redovni račun.

Kreću prijave za mlade poljoprivrednike

0

Natječaj za podmjeru 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima iz Programa ruralnog razvoja RH objavljen je 11. travnja 2018. godine, a od sutra, 25. travnja 2018. godine u podne, do 13. lipnja 2018. godine u podne moguće je u AGRONET-u podnositi Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu.

Podsjećamo, na natječaj se mogu prijaviti mladi poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina (na dan podnošenja Zahtjeva za potporu) koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine te su po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni za nositelja poljoprivrednog gospodarstva, ali ne duže od 24 mjeseca prije podnošenja Zahtjeva za potporu.

Nova pravila omogućavaju da se prijave i oni mladi poljoprivrednici kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, pa se visina potpore koju je moguće ostvariti dijeli na:

  • 372.000,00 kuna onima kojima će poljoprivreda biti glavno zanimanje i koji će biti obveznici doprinosa za socijalno osiguranje po osnovi poljoprivrede (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) najmanje 5 godina nakon konačne isplate potpore.
  • 148.800,00 kuna  onima kojima poljoprivreda neće biti glavno zanimanje i koji neće biti obveznik doprinosa za socijalno osiguranje po osnovi poljoprivrede.

Sve detalje možete pogledati ovdje.