Naslovnica Blog Stranica 172

Slavonska jabuka Dika

0

– Cilj udruživanja malih proizvođača jabuka u klaster je povećati mogućnost tržišnog plasmana jabuke, kao netipičnog proizvoda ovog podneblja, ali i ojačati sektor voćarstva i prerade stvaranjem dodatne vrijednosti proizvoda – rekao je Željko Kraljičak, pročelnik Odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije. Klaster trenutno ima 82 člana, te pokriva 80 posto proizvodnje jabuka na području Osječko-baranjske županije. U stvaranju uvjeta za “standardiziranu proizvodnju” sa svojim iskustvima u razvoju Klastera sudjelovali su i Autonomna Pokrajina Vojvodina, ali i talijanska regija Veneto.

– Upravo studijsko putovanje u tu regiju pokazalo je da naši proizvođači, kada je prinos u pitanju, nimalo ne zaostaju za talijanskim kolegama, ali oni definitvno imaju riješen plasman svojih proizvoda – priznao je Kraljičak.
– Cilj udruživanja malih proizvođača jabuka u klaster je povećati mogućnost tržišnog plasmana jabuke, kao netipičnog proizvoda ovog podneblja, ali i ojačati sektor voćarstva i prerade stvaranjem dodatne vrijednosti proizvoda – rekao je Željko Kraljičak, pročelnik Odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije. Klaster trenutno ima 82 člana, te pokriva 80 posto proizvodnje jabuka na području Osječko-baranjske županije. U stvaranju uvjeta za “standardiziranu proizvodnju” sa svojim iskustvima u razvoju Klastera sudjelovali su i Autonomna Pokrajina Vojvodina, ali i talijanska regija Veneto.

slavonska-jabukaHrvatsko Ministarstvo poljoprivrede za izgradnju ULO hladnjače u sastavu osječke Veletržnice izdvojilo je pet milijuna kuna, a upravo takav je objekt neophodan infrastrukturni pretkorak za stvaranje mogućnosti plasmana voća na domaće, ali i inozemno tržište.

Klaster “Slavonska jabuka”, koji dalje nastavlja djelovati samostalno, najavio je inicijativu za zaštitu Dike, kao proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom.
Glas Slavonije

GMO se sotonizira zbog neznanja!

0

Nakon te objave dio javnosti – poljoprivredni proizvođači preko svojih vođa, kao i predstavnici Zelenih, odmah su skočili na noge protiv GMO-a koje su nazvali “sjemenom zla i obmane”, a cijelu priču o GMO-u proglasili su sotonističkom.
grasak
Sve skupa i nije za čuđenje, napominje dr. Šimić, jer je normalna prva instinktivna reakcija da se želimo zaštititi od nečeg nepoznatog.
– Druga je da to pokušamo upoznati i razumjeti, a treća je da pokušamo regulirati suživot. No, na žalost, kad je GMO u pitanju mi upravo skačemo s prve na treću razinu. Naime, iz nulte razine višegodišnjeg oklijevajućeg negiranja, što znanstvenika, što države i javnosti, Hrvatska je 1998. godine prešla na prvu razinu populističke obrane i zaštite protiv GMO-a donošenjem nesuvislih zabrana Hrvatskoga sabora i neodrživih početničkih zakona – zabrana, te smo pod pritiskom javnosti postali komična “GMO-free” zemlja. Pričalo se o GMO-u kao o izvanzemaljcima. Tko je znao o njima manje, taj je bio uvjerljiviji. U međuvremenu smo se sjetili prepisivati EU zakone što se pokazalo kao dobar upravljački potez. Tako je nastao Zakon o GMO-u 2005. godine i cijeli niz podzakonskih akata, uredbi i pravilnika jako dugih naziva u čijem je nastajanju sudjelovao cijeli niz ministarstava. Počeli smo pravno uređivati obranu i zaštitu od izvanzemaljaca za koje, doduše, ne znamo kako izgledaju, za koje pretpostavljamo da su zločesti i da nam žele zlo. Tako bar pričaju drugi (neki u Europi), a valjda oni znaju. Država i znanstvena zajednica nisu napravile gotovo ništa u educiranju javnosti o GMO problematici, kaže dr. Šimić, te ističe kako ni znanstvenici nisu znali mnogo više jer su znanstvena istraživanja na GMO-u zabranjena u Hrvatskoj.

Javnost se snalazila, kaže dr. Šimić, kako je znala i pri tome ostala još više zabunkerirana na prvoj razini, što je značajno pridonijelo mistifikaciji i sotonizaciji GM izvanzemaljaca.
– Kad je riječ o GMO-u, stječe se dojam da nema nesvrstanih – ili su za, ili su protiv. No, čini se da je ova dvojba u startu pogrešna. U posljednjih desetak godina Hrvatska se trošila upravo na tom pitanju, kao da mala država s mnogo susjeda može imati ikakav utjecaj na nijekanje i ignoriranje bilo koga ili čega. Vratimo se na usporedbu GMO-a s izvanzemaljcima. Ako se nedvojbeno dokaže da postoje, zaista nije bitno što o njima mislimo nego je bitno prihvatiti činjenicu da postoje. Možda im možemo zabraniti ulazak u našu kuću, ali ne možemo utjecati na činjenicu da su izvanzemaljci možda dragi gosti naših prvih susjeda – kaže dr. Šimić.

Kao i u svemu drugom, i sada je, dodaje dr. Šimić, hrvatski pogled usmjeren prema Bruxellesu od kojeg se očekuju rješenja.

– Europa je, za razliku od uvriježenog mišljenja, upoznala i pokušala razumjeti GMO. U svim velikim zemljama EU-a provođeni su neutralni i neovisni laboratorijski i poljski pokusi s GM hranom i usjevima. Cilj je bio ne samo trijezno procijeniti rizike nego i procijeniti učinkovitost GMO-a u polju. Na užas svih, i onih za i onih protiv, ustanovljeno je da GMO nije ni tako rizičan kako pričaju neki ekolozi, ni tako učinkovit kako propagiraju multinacionalne biotehnološke kompanije. I što sad? Pa, kao i u svemu, stvar je izbora. Svi bi trebali imati pravo na život, zato treba urediti suživot.

Prema važećoj EU legislativi, GM usjevi se smiju uzgajati samo ako se pri procjeni rizika potvrdi da su oni sigurni kako za zdravlje ljudi i životinja, tako i za okoliš, kaže dr. Šimić, te naglašava kako se, iako i hrvatski Zakon o GMO-u dozvoljava i uporabu i uvođenje GMO-a, baš i ne očekuje navala multinacionalnih kompanija jer će ih u startu obeshrabriti prekomplicirana papirologija koju će prije sijanja GMO-a morati ishoditi.

Glas Slavonije

EU objavljuje jednu od svojih najvećih tajni

0
euro-poljoprivreda-subvencija

Četvrtak, 30. travnja, krajnji je rok do kada 27 država članica EU-a mora na internetu objaviti cjelovit popis korisnika svih europskih poljoprivrednih potpora te njihove iznose.

Izazov je golem. Za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a (CAP), povijesni stup europskog projekta, izdvaja se gotovo 40 posto europskog proračuna (gotovo 55 milijarda eura 2007.)

Dogovor o transparentnosti postignut je 2006. Potkraj 2008. objavljeni su podaci za manji dio potpora namijenjenih “seoskom razvoju”. U četvrtak je na redu ono najvažnije – izravne potpore poljoprivrednicima vrijedne 42,6 milijarda eura.

Otpor tomu je velik. Među ostalima oklijeva i Njemačka, jedna od zemalja koje dobivaju najviše. Buru u njemačkoj javnosti izazvala je već prva objava tih podataka u rujnu 2008. Tada je otkriveno da je među korisnicima potpora, osim konjaničkih i skijaških klubova, i automobilski magnat Wolfgang Porsche.

Vlada u Berlinu poziva se na odluke njemačkih sudova koji su ocijenili da bi se objavom korisnika potpora prekršilo pravo na zaštitu osobnih podataka. “Transparentnost da, no ne ako to mora prekršiti temeljna prava građana”, istaknuo je glasnogovornik njemačkog ministarstva poljoprivrede.

Europska komisija mogla bi zbog toga Njemačku tužiti Europskom sudu pravde (ECJ). “Riječ je o novcu poreznih obveznika i vrlo je važno da ljudi znaju kako se troši”, upozorila je europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel.

Samo europsko pravosuđe može poništiti europski zakon, a ne njemački sud, upozorava Bruxelles.

EU objavljuje jednu od svojih najvećih tajna EU objavljuje jednu od svojih najvećih tajna Francuska je obećala da će kontroverzne podatke objaviti u cijelosti. “Objavit ćemo taj popis 30. travnja, u skladu s preuzetom obvezom”, kazao je francuski ministar poljoprivrede Michel Barnier. “Stvari će biti jasne”, obećao je. Popis će se moći provjeriti na internetskoj stranici www.telepac.agriculture.gouv.fr.

Britanska organizacija Farmsubsidy, koja vodi kampanju za transparentnost poljoprivrednih potpora u EU, ističe da je, kad je o poljoprivrednim potporama riječ, u potpunosti transparentno samo sedam država članica EU-a.

Podaci objavljeni zadnjih godina pokazali su, primjerice, da je među velikim korisnicima europskih potpora i britanska kraljevska obitelj premda Velika Britanija ne propušta priliku da kritizira CAP.

Britanska kraljica, koja posjeduje velika imanja, 2003. i 2004. dobila je 853.000 eura poljoprivrednih potpora EU-a, a njezin sin, princ Charles, 333.000 eura.

Izostala vegetacija na 100 ha mladih vinograda graševine

0

vinogradILOK – Iločki vinogradari, kako oni na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tako i oni u Iločkim podrumima i Agro-Iloku, zabrinuto promatraju ovogodišnje kretanje vegetacije u mladim vinogradima pod graševinom, koji su ove godine trebali ostvariti drugi rod.
U Iločkim podrumima su utvrdili da u tim vinogradima nije još krenulo na oko 8 posto trsova, u Agro-Iloku na 15 hektara, a u vinogradima malih obiteljskih gospodarstava čak i do 50 posto trsova.
Postojala su razna nagađanja o uzrocima takve pojave pa, između ostaloga, i o slaboj kvaliteti cjepova, što se nije moglo prihvatiti, jer cjepovi imaju porijeklo i iz Srbije, a najvećio dio iz strogo kontrolirane proizvodnje u Iločkim podrumima. Kao o drugom izroku, nagađalo se da se izostanak vegetacije pripisivao pretjeranom prošlogodišnjem urodu.
Istina se ipak potražila od renomiranih vinogradarskih stručnjaka; prof.dr. Nikole Miroševića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i prof.dr. Petra Cindrića, umirovljenog profesora Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. S njihovom prosudbom upoznao nas je Jurica Šućurević, voditelj vinogradarske proizvodnje u Iločkim podrumima, navodeći da je utjecaj niskih temperatura uzrok izostanka vegetacije u mladim vinogradima graševine. I u to je bilo teško povjerovati, jer su se do sada vinogradi smrzavali na temperaturama od minus 20 stupnjeva, a sada im smeta temperatura i gotovo tri puta niža.
I za to ti eminentni stručnjaci imaju odgovor. Naime, vinogradari, u želji da dobiju što kvalitetnije grožđe, odgađaju berbu dok bobice ne postignu visok postotak sladora pa, dok se ranijih godina grožđe bralo u rujnu, sada se bere i po mjesec i više dana kasnije. A dok se grožđe ne obere trs je pun sokova, čije kolanje ne prestaje i do pojave nižih temperatura, pa za smrzavanje nije potrebna ekstremno niska temperatura. Zato je savjet vinogradarima da treba izbjegavati vrlo visoke prinose koji isrcpljuju trsove i ne odgađati berbu, kako bi se izbjeglo odgađanje mirovanja vegetacije.

Izvor: Glas Slavonije

Pozvat će seljake na građanski neposluh

0

SUHOPOLJE – Ako u roku od 48 sati Općina Suhopolje, Ministarstvo poljoprivrede i Vlada ne učine ništa da se promijeni Plan raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u općini Suhopolje seljaci će organizirati velike prosvjede na ulicama, koji uključuju i blokadu prometnica. Zaključak je to s prosvjednog skupa koji su u Orešcu, nezadovoljni raspodjelom državzito-2-300x226nog poljoprivrednog zemljišta, organizirali suhopoljski ogranak Nezavisnih hrvatskih seljaka i Udruga poljoprivrednika općine Suhopolje.
Pozvat ćemo seljake na građanski neposluh. Sramotni plan raspolaganja državnim zemljištem, koji gotove sve oranice dodjeljuje samo jednoj tvrtki, srušit ćemo milom ili silom – rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić.
Podsjetimo, na području općine Suhopolje ima 4.435 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od kojih je trenutno obradivo 3.428. Od toga suhopoljska tvrtka «Diba» dobila je na koncesiju od 30 godina 1.709 hektara, a potražuje još 649. To je 70 posto, izračunali su seljaci, preciziravši da ostaje oko tisuću hektara, a za desetogodišnji zakup još samo 44 hektara. Seljaci smatraju pravednim da 200 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva dobiju 1.709 hektara državnih oranica. Kako su na skupu bili i radnici «Dibe», dolazilo je i do oštrih verbalnih sukoba, a razumniji govornici pozivali su da se tenzije smire. Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, smatra da je u ovom slučaju pogriješilo povjerenstvo i općinska vlast, ali i Ministarstvo koje je dalo suglasnost.
Zemlje ima dovoljno da se zadovolje potrebe i seljaka i radnika. Ovdje je najviše zla napravila politika pa se susjed sa susjedom, brat s bratom svađa. Jedan je poljoprivrednik, drugi je radnik, a obojica trebaju prehraniti svoje obitelji od zemlje – rekao je Laslo. Prosvjednike je podržalo sedam poljoprivrednih udruga.

Izvor: Glas Slavonije

Pita od šljiva

0

pita od šljivaOd brašna, jaja, maslaca, šećera, kiselog vrhnja, praška za pecivo i naribane korice limuna umijesite glatko tijesto. Ostavite oko sat vremena u hladnjaku. Zatim ga razvaljajte te ga stavite u okrugli kalup za pitu.

Po njemu poslažite polovice šljiva očišćenih od koštica. Pospite s još malo šećera ukoliko šljive nisu slatke te vanilin šećerom. Od sastojaka za posip brzo napravite mrvičasto tijesto te ga između prstiju pospite po piti. Pecite na 180 stupnjeva oko 40-ak minuta.

Slana savijača od sira (štrudla)

0

strudla_sir_receptZa nadjev:

1/2 kg sviježeg kravljeg sira
1 dl kiselog vrhnja
5 jaja
sol po ukusu

rastopljeni maslac (ili ulje) za gotove kore

Pomješati sir, vrhnje i jaja dok se sastojci ravnomjerno ne izmješaju pa posoliti po ukusu.

Ako koristite gotove kore, jednu koru staviti na vlažnu, čistu kuhinjsku krpu, premazati rastopljenim maslacem (ili uljem), preko nje staviti još jednu koru, pa preko polovice rasporediti sir. Zarolati, krajeve zatvoriti da nadjev ne bi iscurio i preseliti na nauljen pleh za pečenje.

Peči na 180°C, 20 minuta, izvaditi iz pečnice, pustiti da se malo prohladi, pa toplo (ne vruće, ali ne niti hladno) narezati i poslužiti.

Pčelinjak u travnju

0

maslacakKraj zime i početak proljeća ove godine nisu bili naklonjeni pčelama. Ukupno je bilo tek nekoliko toplijih dana, za kojih su pčele mogle izići na pročisne izlete i unijeti nešto peluda od lijeske i proljetnog cvijeća. Također, mogle su i iz udaljenijih dijelova košnice približiti hranu klupku u kojemu su njegovale prvo leglo. Kako se toplo vrijeme nije odužilo, nisu pretjerano razvile leglo. To je dobro, jer prijeti manja opasnost da se prekomjerno razvijeno leglo prehladi, ali je i vidljivo usporilo razvoj i snagu zajednica. Ovakve prilike najviše su pogodile zajednice u košnicama sa širokim, ali niskim okvirima kakvi su u LR nastavljačama, a osobito ako su bile uzimljene u jednom nastavku. Bolje su prošle zajednice u košnicama s visokim okvirima kao AŽ ili DB nastavljače. Kako bismo dobili uvid u stvarno stanje zajednica, morali smo ih pregledati u drugoj polovici ožujka. Ako to nismo učinili, svakako trebamo što prije otvoriti košnice i vidjeti kolike su zalihe hrane, kako bismo mogli poduzeti iduće korake u proljetnom razvoju.
Dopuna hrane i proljetni razvoj
Zalihe meda na početku travnja trebale bi biti oko 7 kg ili više. Ako je količina manja, potrebno je dodatno prihranjivanje za dopunu zaliha. Dopunu hrane najjednostavnije je obaviti dodavanjem okvira s medom i peludom, koje stavljamo do klupka. Brzu dopunu možemo obaviti i vrcanim medom kroz hranilice. Za dopunu hrane dobre su i medno-šećerne pogače, osobito one s bjelančevinskim dodatcima. Pogače stavljamo na okvire iznad samog legla, kako bi ih pčele mogle koristiti za hladnijeg vremena i tijekom noći, kad im je kretanje po košnici ograničeno. U ovo doba godine nije preporučljivo davati pogače s lijekovima zajednicama koje će ih koristiti za proizvodnju meda. Ako dopunu hrane obavljamo šećernim sirupom, mora biti gušći, u omjeru 2 : 1.
Travanj je prilično prevrtljiv mjesec, velike su razlike u temperaturi zraka dana i noći. Zato u prvom dijelu mjeseca ne smijemo previše žuriti s poslovima oko poticanja razvoja. Pojavom toplijih dana u drugom dijelu mjeseca i cvatnjom prvoga medonosnoga i peludnog bilja, nastupa prava pčelinja paša. Cvjetaju voćke, maslačak, a u poljoprivrednim područjima i uljana repica. Dnevni unosi nektara se povećavaju, što maticu potiče na sve veće polaganje jajašaca. Kako se jake zajednice za što bolje iskorištavanje bagremove paše stvaraju upravo sada, proljetni razvoj ne možemo prepustiti samim pčelama, već praćenjem dnevnih unosa i vremenskih prilika moramo osigurati neprekidan ulaz hrane. Ako pčele zbog lošeg vremena ne mogu izlijetati iz košnice na pašu, trebamo dohranjivati šećernim sirupom ili pogačama. Sirup je u ovakvim slučajevima puno bolje rješenje, jer oponaša neprekidnost paše. Ako je pčelinjak udaljen, dohranjujemo medno-šećernim pogačama. Količina sirupa mora biti manja, kako budući med ne bi sadržavao šećer.

Gospodarski-list

U Hrvatskoj ove godine smanjene površine pod šećernom repom

0

Nakon nekoliko “slatkih” godina hrvatske šećerane na poslovnu 2008. gledaju sa sve više strepnje. Upravo je na istoku zemlje počela sjetva “slatkog korijena”, koja je prva na redu od proljetnih kultura, a kako se i strahovalo, ugovorene su površine osjetno manje od onih koje su lani bile pod šećernom repom. Sve tri šećerane – osječki Kandit Premijer, virovitički Viro i županjska Sladorana, kako se čuje iz njihovih redova, dogovorile su ukupnu sjetvu na površini manjoj od 28.000 hektara. Godinu prije šećernu repu sijalo se pak na površini od ukupno 34.000 hektara, a godinu prije na 36.000 hektara. Demotivirajuće je za sjetvu repe ove godine bila s jedne strane najava domaćih šećerana da će zbog reforme i daljnjeg smanjenja cijena šećera na europskom tržištu, glavnom na koje se plasira hrvatski šećer, konačno i same morati sniziti otkupne cijene kooperantima, što su izbjegavali učiniti još prošle godine. S druge strane alternativu u takvim uvjetima seljacima stvara rast cijena drugih ratarskih kultura, o kojima je potrebno znatno manje angažmana, u prvom redu kukuruza i pšenice. Osim toga ni zahtjevi proizvođača šećerne repe za većim poticajima od resornog ministarstva poljoprivrede još nisu urodili plodom. Za šećernu repu, naime, vrijede tako nepromijenjeni iznosi poticaja od tri tisuće kuna po hektaru, s tim da se kooperanti šećerana žale da nikad ne dobivaju puni iznos predviđenih poticaja po hektaru. Proizvođači su od jeseni pak tražili poticaje od 4,5 do 5 tisuća kuna po hektaru, što bi im zbog promijenjenih uvjeta za sjetvu i otkup te kulture bila granica isplativosti u odnosu na proizvodnju drugih kultura. Ministar Božidar Pankretić ih je nedavno saslušao i načelno obećao da će se založiti za veće poticaje za šećernu repu u Vladi, no propisi o poticajima tek bi se trebali za koji mjesec pripremiti za razmatranje na Vladi, a potom i pred Hrvatskim saborom, što je kod mnogih proizvođača repe protumačeno kao znak oklijevanja vlasti prema njihovim zahtjevima. Ipak, iz ugovorenih površina ne može se reći da je realiziran najavljivani potpuni bojkot sjetve repe, ali za proizvodnju šećera, koja se najvećim dijelom plasira na tržištima Europske unije, ova godina zasigurno neće biti na razinama na koje smo se navikli u prijašnjim godinama. Donekle su situaciju ublažile same šećerane, koje su kooperante zaustavile stimulacijom od 15 kuna po toni repe i boljim uvjetima nabave repromaterijala, no i obećanjem da će im pokriti razliku poticaja utvrđenog od Ministarstva poljoprivrede do iznosa od 4000 kuna po hektaru proizvedene repe. Dodatni je problem i što sličan problem sa sjetvom šećerne repe imaju i zemlje u susjedstvu, prije svega u Mađarskoj i Vojvodini, na čiju su repu također računali pojedini hrvatski proizvođači šećera, a što postaje sve neizvjesnije. Najmanje je površine pod šećernom repom dosad osigurala osječka šećerana, oko 7000 hektara, dok su županjska i virovitička ugovorile veće površine, no ipak nešto manje nego prethodnih godina.

Poslovni dnevnik.hr

Osječka šećerana sjetvu repe ugovora u Vojvodini

0

Osječka šećerana Kandit Premijer posljednjih je dana intenzivirala ugovaranje sjetve šećerne repe te je do sada, kako je istaknuo Miroslav Kos, direktor sirovinskog sektora Kandit Premijera, ugovoreno 6.000 hektara.

– Za ovu smo godinu planirali ugovoriti proizvodnju šećerne repe na ukupno 9.000 hektara, odnosno oko 7.000 ha u Hrvatskoj, a preostale površine u Vojvodini. Međutim, zbog već opće poznate situacije, odnosno otežane likvidnosti tvrtke, a time i otežane isplate lanjske proizvodnje, čini se da ćemo ipak ostati na samo 6.000 ha ugovorenih površina u Hrvatskoj, a proizvodnju na još 3.000 ha ugovarat ćemo u Vojvodini, kaže Kos te napominje kako na području Vojvodine nije problem ugovoriti sjetvu šećerne repe jer vlada veliko zanimanje, ponajprije zbog povoljne otkupne cijene šećerne repe koja je, kako ističe, u Hrvatskoj trenutačno najviša, ne samo od zemalja okruženja, već u i od zemalja EU.

– U Vojvodini otkupna cijena šećerne repe iznosi 35 eura po toni, i to je za njihove proizvođače konačna cijena, jer oni nemaju poticaje. U Hrvatskoj proizvođači šećerne repe u konačnici, s poticajima od 4.000 kn/ha za tonu repe, dobiju 47 eura (otkupna cijena ove godine iznosi 260 kuna za tonu repe). Tako da nam nije baš posve jasna nezainteresiranost hrvatskih poljoprivrednika za sjetvu šećerne repe na većim površinama od trenutačnih, posebice jer je ona najdohodovnija poljoprivredna kultura, kaže Miroslav Kos.

– Zbog hladnog vremena, ove godine još nitko nije započeo sjetvu repe kako se to znalo dogoditi prijašnjih godina. Prema svemu sudeći, sjetva bi mogla započeti oko 15. ožujka kada zapravo počinju optimalni rokovi. Do tada ćemo nastojati isplatiti svu lanjsku šećernu repu, kaže Kos te dodaje kako će Kandit Premijer i ove godine kreditirati proizvodnju repe. – Sjeme smo osigurali i već je počela njegova podjela, osigurali smo i zaštitu, a jedino nam je problem mineralno gnojivo jer Petrokemija traži avansno plaćanje.

Zanimljivo je da se u ukupno ugovorenih 6.000 ha površina pod šećernom repom uz osječku šećeranu nalaze i dvije velike tvrtke Žito i Belje, koje su nekad ugovarale s osječkom šećeranom svaka i do 2.000 ha. Belje je, kako neslužbeno doznajemo, i ove godine ugovorilo proizvodnju šećerne repe na 2.000 ha, s tim da je 1.600 ha ugovorilo s virovitičkom šećeranom, a s osječkom samo 400 ha, dok je Žito samo s osječkom šećeranom ugovorilo proizvodnju na 1.000 ha površina, što je nešto više nego lani. Od većih tvrtki s kojima je osječka šećerana ugovorila proizvodnju šećerne repe, kaže Kos, jest i tvrtka Fermopromet s kojom je ugovorena sjetva na 550 ha u Hrvatskoj, što nije i konačno budući da ta tvrtka ima površine i u Vojvodini. Površine u Vojvodini ima i osječko Žito te se očekuje da bi i ta tvrtka ugovorila još dodatnih hektara pod repom kako bi osječka šećerana u kampanji popunila kapacitete.

Izvor: Glas Slavonije