Naslovnica Blog Stranica 172

Regeneriranje i njega višegodišnjih nasada poslije tuče

0

vockeNevolja koja ih je snašla i nevjerica da su upravo ostali bez ovogodišnje berbe, a možda i dijela uroda sljedeće godine, doista mora probuditi iskreno suosjećanje. Da nevolja bude veća, te nasade treba sada njegovati, treba ih regenerirati, štititi još i više nego da se sve to nije dogodilo. Mnogo proizvođača, stisnutih svim nedaćama s kojima se bore posljednjih godina, prvo će postaviti pitanje – od kuda? Misleći pri tome kako svi ti preparati iziskuju dodatna financijska ulaganja. Ali morate! Jednostavno smognite snage i nemojte svojim nasadima okrenuti leđa sada kada su istinski “stradalnici”.

Pri udaru leda, dakle komadića ledenog kristala koji reže, zarezuje ili čak odstranjuje biljne dijelove, dolazi do gubitka zelene lisne mase te stvaranja većih i manjih rana. Te su rane (uostalom kao i kod nas) mjesta idealna za ulazak patogena, uzročnika bolesti koji će doslovce završiti posao koji je započela tuča. Gubitak lišća biljci je velik šok jer je ostala bez svoje “tvornice” hraniva, što hitno treba nadomjestiti. Dakle, prvi je korak dezinfekcija rana, a paralelno se u otopinu fungicida treba dodati neki od preparata za pospješivanje rasta lisne mase. Srećom, danas na tržištu imamo nekoliko za regeneraciju biljnog tkiva, a to su Drin i Protifert te Fitolife koji jača imunitet biljke. Oni se mogu kombinirati tako da se smjenjuju tijekom prskanja, u smislu da jedan tjedan prskate s jednim, npr. Drinom ili Protifertom (+ okvašivač), drugi tjedan s Fitolifeom. Kako je za rast lišća potrebno više dušika nego što ga ima ijedan od spomenutih preparata, u otopinu treba dodati 0,5% uree. Od fungicida su vam sada potrebni Dithane i Merpan. Budući da je bakar gotovo idealan dezinficijens jer ima i baktericidno djelovanje, za prvo prskanje preporučujemo kombinaciju: 0,2% Merpana (za voćke), odnosno 0,1-0,15% Folpana (za vinovu lozu) sa 0,03% Nordoxa (bakar), uz 0,05% okvašivača (NuFilm) i 0,5% uree. Budući da se s bakarnim preparatom ne miješa ni Drin, Protifert ili Fitolife, dodajte samo ureu, a nakon toga obavite prskanje s navedenim hranivima + okvašivač (NuFilm). Dobro je prskati bar 3-5 puta s razmacima od tjedan do deset dana, ovisno o veličini štete koja je nastala na intenzivnim nasadima.
Kako je ova elementarna nepogoda možda neke iznenadila pa sve poljoprivredne ljekarne nemaju navedene preparate, slobodno nazovite u “VVV centar d.o.o.” Zagreb (tel: 01/3634947). Poslat ćemo vam ih pouzećem.

Protutučna mreža

Kako je tuča pojava koja se javlja svake godine, nameće se pitanje učinkovitosti zaštite (obrane ). Nekoliko sam se puta preko teksta osvrnula na mogućnosti zaštite postavljanjem protutučnih mreža, osiguranjem kod osiguravajućih kuća, do protutučne zaštite raketama, što mora organizizrati država. Skeptici će sada reći zašto se žale voćari i vinogradari kada postoje relativno povoljni krediti za postavljanje protutučne mreže, koja ima status kapitalnog ulaganja, čime se ostvaruju i dodatne olakotne mogućnosti, povrat PDV-a, ili sklapanje police kod nekih od osiguravatelja koja se isto subvencionira od strane države, a negdje i županije. Naš je odgovor – točno da se možemo zaštititi na taj način, mi – voćari ili vinogradari, ali što je s beskrajnim ratarskim površinama koje su na otvorenom i ostat će takve zauvijek. One se mogu osigurati, ali je taj postotak osiguranika mnogo manji nego kod vlasnika višegodišnjih nasada. Dalje, što je sa svim vrtovima, okućnicama, a u konačnici i stambenim te gospodarskim objektima koji stradavaju? To jedino može spasiti protutučna obrana raketama koja ima jednako žestoke protivnike kao što su gorljivi i zagovornici.

Protutučna zaštita
Takva protutučna zaštita koristi srebrni jodid koji, kada dospije u tučonosni oblak, veže na sebe kapljice vode od kojih će nastati kristalić leda, ali dovoljno mali da do tla stigne u otopljenom obliku, dakle kao kap vode-kiše. Prije se taj srebrni jodid ispuštao u atmosferu iz generatora koji su bili stacionirani na zemlji i kojih je moralo biti mnogo kako bi pokrili određeno područje. Oni su slali goleme količine srebrnog jodida u atmosferu da bi tek jedan manji dio dospio u tučonosni oblak. Kasnije su došle u uporabu rakete koje su bile ciljano odašiljane u tučonosne oblake i nije bilo nikakve emisije štetnih čestica srebrnog jodida u atmosferu. A ekološke udruge koje protestiraju protiv uporabe takve protutučne obrane upravo se pozivaju na tu emisiju štetnih čestica srebrnog jodida u atmosferu. Uporabom raketa toga više nema ili je toliko minimalno da je zanemarivo spram štete koja nastaje nepostojanjem takve zaštite. No, ispaljivanja raketa ne smije biti kada se oblak već nadvio nad neko područje i počeo ispuštati “opasni teret” nego mnogo ranije, kada nam to signalizira Državni hidrometeoroolški zavod koji oblake prati preko radara. I tu se sada javlja problem, Hrvatska je mala zemlja koja bi tu zaštitu trebala obavljati u suradnji sa susjednim zemljama jer se ponekad ti oblaci moraju “raketirati” dok su u graničnom području ili čak na njihovom teritoriju. Dakle, učinkovita protutučna zaštita je naš posao, ali i posao svih zemalja u regiji s kojima graničimo, jer je se jedino tako djelotvorno može pokriti cijeli teritorij Republike Hrvatske.

Nastavak redovite zaštite
Kako, srećom, ima krajeva koji nisu bili zahvaćeni olujnim nevremenom i koje nije poharala tuča nego su samo dobrano zaliveni kišom koja im je dobrodošla nakon sušnog razdoblja, koje je ove godine nastupilo relativno rano, oni moraju nastaviti redovitu zaštitu nasada.
U voćnjacima se redovito borimo protiv fuzikladija (pjegavosti lista, krastavosti ploda), pepelnice, savijača i lisnih minera. Prema potrebi treba izvršiti tretiranja protiv lisnih ušiju s nekim od aficida (Confidore, Calypso, uz obvezatan okvašivač), grinja, crvenog pauka. Kod jabuke ako tretirate redovito protiv savijača, neće biti potrebe za prskanjem protiv lisnih ušiju jer ih “ubijaju” isti preparati.
Kod kruške, osim gore spomenutih bolesti i štetnika, još se može javiti problem napada kruškinog pikca koji se manifetira u pojavi crvenih pjega na licu lista te prilično odbojnih izraslina na naličju lista. To je specifična bolest koja kombinira domaćine – krušku i crnogoricu, konkretno pripadnike roda Juniperus. Dok ove dvije biljne vrste imate u susjedstvu, imat ćete i problem pikca koji se, usput rečeno, jednostavno rješava prskanjem – Mepran, Dithane, Polyram itd. Kruška ima još jednog vrlo neugodnog štetnika – a to je kruškina buha koja se vrlo teško suzbija kada se jednom “uvuče” u nasad. Učinkovito je prskanje s Vertimecom ili s ByeBye, uz uporabu Bijelog ulja kao okvašivača. Kao što je poznato, u zaštiti bilja protiv bolesti i štetnika pesticidi se u jednoj vegetaciji mogu koristiti dva puta, iznimno neki tri puta kako se ne bi stvorila rezistentnost (otpornost) nametnika kojeg želimo suzbiti. Kod kruškine buhe isti se preparat smije koristiti jednom tijekom godine, jer ona iznimno brzo postaje rezistentna. Simptom bolesti vrlo je sličan napadu lisnih ušiju (pa često zbuni vlasnike okućnica ili manjih nasada) jer napadnuto tkivo postaje ljepljivo i crne boje. Nisu nebične ni kolone mrava koje posjećuju napadnute biljne dijelove. Tada se često koriste preparati za suzbijanje lisnih ušiju koji nisu učinkoviti za tog štetnika. On se i dalje neometano razmnožava, širi, i šteta postaje sve veća i veća. Kod jakog napada, kada je stablo ljepljivo i puno medne rose, tada se obično prvo opere s otopinom uree ( 0,5%) i tek tada se prska jednim od gore spomenutih preparata u kombinaciji s Bijelim uljem. Naime, ta medna rosa uvelike smanjuje mogućnost prodora pesticida.

Kako je sada vrijeme formiranja rodnih pupova za sljedeću godinu kod većine voćnih vrsta, ako to još niste napravili, pognojite s drugim obrokom dušika.
Voćke u voćnjacima se isto tako “dovode u red” različitim zahvatima vezanja i formiranja uz armaturu. I ovdje trava nije prijatelj vlasniku plantaže pa je treba nemilosrdno uništiti, poglavito u zaštitnom pojasu, gdje je direktan konkurent za vlagu i hraniva voćki.
Svi budući voćari, tj. koji to tek planiraju postati, a nisu još rezervirali sadnice, moraju požuriti jer se bliži termin jesenske sadnje a repromaterijala je sve manje na tržištu. Stoga nemojte dugo čekati.

U vinogradu
Počela je cvatnja vinove loze (poglavito u ranijim sortama) te pri radovima treba biti nešto oprezniji. Prska se protiv peronospore i pepelnice, gdje prema potrebi treba kombinirati fungicide klasičnog i sistemičnog djelovanja (baš zbog ćudljivog vremena, smjenjivanja kiše i sunca), u otopinu treba dodati insekticid protiv grožđanog moljca, bornu kiselinu za bolju oplodnju, lisno gnojivo (Drin, Protifert ili Fitolife) + okvašivač. Pri zatvaranju grozda (dakle prvo prskanje poslije cvatnje) treba ponoviti prskanje protiv peronospore, pepelnice, uz bornu kiselinu, lisno gnojivo, ali nemojte zaboraviti u otopinu pesticida dodati botriticid koji će sprječavati “ulazak” uzročnika ove opasne bolesti unutar grozda. Jer, ako sada uđe, poslije će rastom bobica uzročnik ostati “zarobljen” unutar grozda, gdje će neometano živjeti i nanositi štetu.
Od radova u vinogradu aktualno je i uništavanje korova herbicidima u zaštitnom pojasu kojima je ovaj “obrok” vlage idealan za pojačan rast. Mladice su već dosta velike za uvlačenje u armaturu i vezanje.

Diana JANKOVIĆ-ČOKO, dipl.ing.

AgroGlas

Premještanje odojaka iz prasilišta u uzgajalište

0

odbijanje-prasacaNajkritičnija faza nastaje u vrijeme odbijanja prasadi, jer se tada događaju ozbiljne promjene s kojima se susreće prasad kao što su:
– gubi se međusobni kontakt prasadi u leglu kao i kontakt s krmačom koja ih je oprasila
– premještanje u potpuno novu sredinu
– prestaje hranidba mlijekom
– razvitak i primjena nove crijevne flore kad se mogu javiti i patogeni mikrobi koji izazivaju proljev i druge probavni poremećaji.
Zato u toj fazi odbijanja treba prasadi pomoći da što lakše podnese prijelaz u sljedeću uzgojnu fazu.
Pošto su krmače obavile svoju ulogu, mora se ovoj završnoj fazi posebno posvetiti pozornost sve radi toga da prasad bude što bolja i brojnija, dobro uhranjena i da krmačicu pripremimo za sljedeći pripust, bređnost i ponovno prasenje kao što je prikazano na kraju članka po danima.

Odbijanje se obavlja s 28 dana starosti prasadi kako bi se dobilo što više legala u godini dana. Ako su odojci slabiji, a krmača u dobroj kondiciji onda se vrijeme sisanja može produžiti nekoliko dana i obratno, skratiti sisanje ako je krmača slaba.
Često se događa da se prasad s krmačama drži dulje ako nema dovoljno boksova za prasenja.
Jedan od glavnih problema poslije odbijanja je proljev prasadi koji izaziva slabiji prirast, rast pa i uginuća.
Higijena, temperatura i način hranidbe pomažu da se proljev bar svede na minimum. Proljevom prasad dehidrira te gubi minerale kao što su Na, K, Ca, Mg iz tkiva. Zato valja koristiti lijek Lactobacilus acidophilus, koji se koristi i u stresu koji prasad doživi promjenom hrane (prof. Stanković i suradnici).

Tijekom prvih dana nakon prelaska u uzgajalište prasadi se daje ona hrana koju je dobivala još u prasištu dok se ne privikne na novu smjesu, konkretno “grower” koji ima oko 18% proteina.
Hrani se tada 4-5 puta na dan zato da prasad dobije uvijek svježu hranu. Prasad ne smije gladovati, a niti se prežderavati da se ne pojavi proljev i probavni poremećaji. Takav se proljev može ublažiti zamjenom 10-15% kukuruza sa zobi u tijeku 1-2 tjedna poslije odbijanja. Naše iskustvo govori da se takav proljev može zaustaviti davanjem vrlo dobre lucerne ili kao brašno ili sitno sjeckana.

Odbijenoj prasadi svakim se danom povećava hrana. Koritašca se ne prepune zbog rastura i kiseljenja hrane. Tek tjedan dana poslije može se prijeći na hranidbu po volji. Zdrave, ne prehladne vode prasad mora imati po volji. Svako prase mora imati svoje mjesto određene širine prema potrebi i rastu, da se ne naguravaju, uznemiruju i međusobno grizu (uzrok kanibalizma).

Problem manje prasadi rješava se tako da se mala prasad grupira, da je među njima manja konkurencija i ona se smješta u poseban boks ili kavez, a mogu se i nadohranjivati mlijekom. Mogu se staviti pod krmače dojare koje još imaju mlijeka, a prasad im je već odbijena.
Na kraju se prikazuju sve faze od pripusta do pripusta i nove bređnosti po danima, a da bi krmača davala 2,3 legla godišnje.
PRIPUST
Bređnost 114 dana
PRASENJE
Dojenje prasadi 30 dana
ODBIJANJE
Do novog pripusta 6 dana
Povađanja 9 dana
UKUPNO 159 dana

365 dana u godini podijeljeno sa 159 dana > 2,3 legla.

U dobrim uvjetima s leglom od 10 prasadi neka se othrani x 2,3 legla jednako je 20,7 komada odbijene prasadi u godini dana. To su očekujući rezultati s današnjim hrvatskim pasminama. No, držanjem hibrida taj broj dana se smanjio za 20 do 30. Tako imamo hibrida koji su i već nakon 130 dana postigli svoju težinu.

Nikola JAGAČIĆ, dipl.ing.agr

AgroGlas

Kultivacija tla – prednosti i nedostaci

0

Prema površini koja se zahvaća, kultivaciju dijelimo na:

1) plošnu kultivaciju, koja zahvaća cijelu površinu, i

2) međurednu kultivaciju, pri kojoj se obrađuje tlo samo između redova.

kultivacija-kukuruz

Plošna se kultivacija u našim uvjetima obično obavlja kako bi se razbila pokorica tla, a može se obavljati prije sjetve ili uobičajenije netom poslije sjetve (ovisno o kojoj se uzgajanoj kulturi radi). Međutim, suvremene izvedbe kultivatora za plošnu obradu tla omogućuju prodor dublje u mekotu, čak do njezine pune dubine. Za to se primjenjuju posebne izvedbe kultivatora, a nazivaju se “chisel oruđa” (čizl plug) ili na našem jeziku to su rovila ili rahljači (kultivatori). Radni organi na ovim oruđima su motičice raznih oblika, a mogu biti krute i/ili elastične, odnosno to su različiti noževi, s dodacima – krilima, dlijetima za bolje i učinkovitije rahljenje i podsijecanje korova. Kao granična dubina rada chisel pluga u našim se uvjetima računa oko 30 cm, tj. kao prosječna dubina oraničnog sloja (oruđa za dublju obradu su već podrivači ili dubinski rahljači).

Chisel plugovi se mogu koristiti umjesto oranja klasičnim plugom, kao što je to npr. slučaj u pripremi tla nakon soje za ozimu pšenicu, gdje je dovoljno tlo razrahliti i tanjuračama finalizirati sjetveni sloj. Ovaj se zahvat po svojoj prirodi može tretirati kao postupak u primjeni reducirane obrade tla. Budući da se tlo ne okreće, na tlu ne smiju ostati veće količine žetvenih ostataka, ako se sije klasičnom sijaćicom, a ako se za sjetvu koriste “No-till” sijaćice žetveni ostaci ništa ne smetaju. Dakako, ova se oruđa vrlo uspješno koriste za obradu ispod mrtvog malča, odnosno, radni organi (pačje noge) pokrivaju cijelu površinu tla, a rade na način da rahle tlo ispod mrtvog malča i da podrezuju korove, a sve to bez okretanja tla.

U skupinu oruđa kultivatora za plošnu obradu pripada i tzv. Para plug, a riječ je o oruđu sličnom plugu, male daske i malog rala, koji samo rahli, bez okretanja tla. Ovo se oruđe najčešće primjenjuje u reduciranoj obradi tla, odnosno konzervacijskoj obradi tla (zaštitna obrada tla protiv erozije).

Od suvremenijih rješenja u međurednoj kultivaciji najčešće se primjenjuje rotacijski kultivator s radnim organima vrlo sličnim rotirajućoj motici. Značaj obavljanja međuredne kultivacije je višestruk, a prvenstveno se ogleda u razbijanju pokorice koja može značajno otežavati, a ponekad i onemogućiti nicanje posijanih usjeva. Nastala pokorica na površini vrlo intenzivno isušuje tlo, odnosno pojačava evaporaciju zemljišne vlage i sprječava poniranje vode u dublje slojeve. Dakle, međurednom se kultivacijom na površini tla stvara rahli sloj koji omogućuje bolje i efikasnije poniranje suvišnih količina oborinske vode u dublje slojeve tla. Stvaranjem rastresitog sloja na površini tla prekida se kapilarni uspon vode, odnosno smanjuje se gubitak vode evaporacijom, koja je u kritičnim ljetnim mjesecima, kada biljci i najviše treba vode, vrlo intenzivna. Ne manje bitno, zbog nastanka povoljnih uvjeta u tlu nakon obavljene kultivacije pojačava se aktivnost mikroorganizama, kao i intenzivnija aktivnost mikroorganizama, što u konačnici pozitivno utječe na povećanje prinosa.

Osim toga, kultiviranjem se uništavaju korovi, koji ako se ne “unište” mogu “potrošiti” i do 25% pristupačne vode iz tla, brže isušuju zemljište i time direktno smanjuju prinos uzgajane kulture. Ovo je posebno važna činjenica u sušnim godinama, a takvih je sušnih godina, prema svemu sudeći, bar u našim krajevima, u odnosu na višegodišnje prosjeke sve više U slučaju primjene herbicida za suzbijanje rizomnog divljeg sirka nakon nicanja kultura, međuredna se kultivacija ne bi trebala obavljati bar 7 – 10 dana nakon njihove primjene.

Ova mišljenja o pozitivnom učinku kultivacije ne dijele svi stručnjaci koji se bave obradom tla, ali i mnogi proizvođači. Naime, postoje i apsolutno suprotna mišljenja, odnosno stajališta o važnosti obavljanja kultivacije tla, ali se ovim već ulazi u domenu reducirane, konzervacijske ili potpuno izostavljene obrade tla. Ovi sustavi sami po sebi podrazumijevaju izostavljanje najmanje jednog radnog zahvata obrade tla pa sve do krajnjeg oblika reduciranja obrade tla (No-tillage), tako da kultivaciji, kao redovnoj mjeri u obradi tla, gotovo redovno nema mjesta. Pri konzervacijskim sustavima obrade tla na njegovoj površini ostaju veće ili velike količine žetvenih (biljnih) ostataka, koji čine malč, odnosno pozitivno djeluju na čuvanje (konzervaciju) vode, pojačanu aktivnost mikroorganizama i organizama tla, pozitivno djeluju na smanjeni razvoj korova. Kod ovakvih sustava obrade tla najčešće se obavlja samo plošna kultivacija (ako se ne radi o potpunom izostavljanju obrade tla), i to prvenstveno s ciljem rahljenja tla ispod malča i uništavanja korova.

U sustavu uzgoja kultura bez obrade tla (No-tillage), kao redovna tehnološka mjera prije obavljanja sjetve obavlja se tretman prskanja cijele površine tla totalnim herbicidima, i to na bazi glifosata. Prednost ovih herbicida je u vrlo učinkovitom uništavanju višegodišnjih (perenih) korova, kao što su npr. sirak, pirika, slak i dr., a oni u sustavima direktne sjetve predstavljaju jedan od najvećih problema ovakvom načinu uzgoja kultura. Nakon aplikacije ovih herbicida površina tla izgleda spaljeno, ali se sjetva može obavljati bez opasnosti budući da su ova sredstva učinkovita samo ako dospiju na zeleni dio biljke. Obično se sjetva na površinama na kojima je obavljena aplikacija glifosata obavlja nakon nekoliko dana.

Osnovna se gnojidba pri ovakvim sustavima uzgoja kultura najčešće obavlja površinski, širom, a dopunska gnojidba-prihrana obično se obavlja injektorskim aplikatorima koji gnojivo deponiraju međuredno i na određenu dubinu, ovisno o kulturi u uzgoju.

Dakle, kao rezime do sada rečenog valja ponoviti da se međuredna kultivacija tla treba obavljati kao redovan i neizostavan tretman obrade pri konvencionalnom sustavu obrade tla, dok se u reduciranim sustavima ona obavlja u ovisnosti o primijenjenom sustavu obrade, a u sustavima direktne sjetve (No-tillage) ovaj tretman obrade tla najčešće se potpuno izostavlja.

izvor: AgroGlas

Još čekamo poticaje i grcamo u dugovima

0

 kukuruz

– Zadnje informacije iz Sladorane govore kako čekaju da vide kolika će biti ta razlika, a budući da od države još nema poticaja, logično je da nam oni ne mogu ništa isplatiti. Jednostavno smo nezadovoljni svime i sumnjamo u sve dogovore, pa čak i ugovore koji se vrlo lako mogu promijeniti, ili čak neispoštivati – istaknuo je Jelić. Nažalost, ni posljednje obećanje ministra poljoprivrede Božidara Pankretića kako će poticaji biti isplaćeni do kraja tjedna nije ulilo povjerenje poljoprivrednicima. Pritisnuti velikim troškovima proizvodnje, dugovima državi i drugim institucijama, kažu kako ne vjeruju više nikome.
– Nelogično je da se toliko čeka na poticaje za prošlu godinu i mislim da bi država trebala učiniti sve da se dobiju daleko brže. Ljudi su obavili i ovogodišnju proljetnu sjetvu bez poticaja, zaduživši se za repromaterijal, gnojiva i sve ostalo što je poskupjelo. Sada, uz sve te dugove, mnogi grcaju i zbog dugova državi, počevši od poreza do doprinosa”, dodao je Jelić.

Bolesti lupinastih voćaka, bajama, oraha, lijeske

0

Rak i sušenje grančica
(Phomopsis amygdali, stari naziv Fusicoccum amygdali)
Simptomi
Ovo je jedna od najznačajnijih bolesti bajama u cijelom mediteranskom području, pa tako i kod nas. Bolest se prepoznaje po karakterističnim simptomima, tzv. rak ranama na koljencima jednogodišnjih grančica, na kojima se ponekad javljaju i mali gumozni iscjetci. Na kraju obično dolazi do sušenja cijelih grančica. Bolest katkada može zahvatiti cvijetove i listove. Jako širenje bolesti osobito je uočljivo kod nasada bajama u blizini rijeka ili nekih drugih vodenih površina (jezera ili mora).

orah-bolest

Mjere suzbijanja
Uglavnom se suzbijanje provodi jednim ili dvama prskanja, i to prije opadanja lišća, fungicidima na bazi bakra (Kocide DF, Champion WP, Nordox Super WP, Cuprublau Z WP i dr.) ili kombinacijama bakra s kaptanom (Captan 50 WP), makozebom (Ditnahe M -45 WP) ili folpetom (Merpan 50 WP). Druga tretiranja provode se u proljeće, nakon cvatnje, i tada se mogu kombinirati sa suzbijanjem protiv nekih drugih bolesti. Mogu se koristiti i sistemični fungicidi iz skupine benzimidazola (benomil, karbendazim, pr. preparat Bavistin FLKS i dr.), koji su prema nekim istraživanjima iz svijeta pokazali vrlo dobru djelotvornost. Važno je naglasiti da ovi fungicidi nisu registrirani kod nas za ovu namjenu.
Bolesti oraha
Kod nas je uzgoj oraha također vrlo slabo razvijen, a nešto malo intenzivnijih nasada ima na području sjeverne Hrvatske, u Podravini, Zagorju, Međimurju i okolici Zagreba. Od bolesti najznačajnije su antraknoza i bakterijska pjegavost.
Antraknoza (Gnomonia leptostyla ili Gnomonia juglandis)
Simptomi
Bolest se javlja na lišću, izbojima i plodovima. Karakteristični simptomi okruglaste su pjege na gornjoj strani lista s tamnijim rubom, dok je središnji dio siviji, pa se bolest nekad naziva i siva pjegavost lišća. Pjege su veličine do 2 cm. Zbog jakog razvoja bolesti može doći do opadanja lišća ili defolijacije tijekom ljeta. Na plodovima se također javljaju slični simptomi, a kao posljedica napada bolesti može doći i do opadanja plodova dok su još zeleni.
Mjere suzbijanja Prema svjetskim iskustvima, u proljeće se preporučuje prskanje nekim bakrenim fungicidima (pr. Kocide DF, Champion WP, Nordox Super WG i dr.) Tijekom ljeta, ako su uvjeti za razvoj bolesti povoljni, to jest ako je kišno ljeto preporučuje se koristiti neke kontaktne fungicide kao makozeb (Dithane M-45 WP), kaptana (Captan WP i Merpan WP) i dr., slično kao i kod opisane bakterijske pjegavosti. Kod nas nema registriranih fungicida za ovu bolest.
Bolesti lijeske
Lijeska se može uzgajati na sredozemnom području, ali i na cijelom području umjereno kontinentalne klime. Kod nas je najviše proizvodnih nasada u okolici Orahovice, Daruvara i dr. u Slavoniji, i nešto na pojedinim lokalitetima u Istri. Od bolesti na lijeski najčešće se javljaju pepelnica, bakterijska palež, bakterijski rak, antraknoza, kao i neke viroze. Najvažnije kod nas su dvije vrste bakterioza, a u nekim godinama i pepelnica.
Bakterioze lijeske (Xanthomonas arboricola pv. Corylina i Pseudomonas syringae pv. Avellanae) Simptomi
Na lijeski mogu doći dvije vrste bakterioza, ali su simptomi dosta slični. Jedna bakterioza se naziva bakterijska palež (Xanthomonas arboricola pv. Corylina), a druga bakterijski rak (Pseudo-monas syringae pv. Avellanae). Simptomi se očituju na svim dijelovima biljke u obliku tamnih pjega i stvaranjem rak-rana na granama. Na zaraženim dijelovima pojavljuje se karakteristični žućkasti bakterijski iscjedak. Zbog razvoja bolesti suše se pojedini dijelovi biljke, a nekada i cijelih stabala. Bolesti se intenzivnije javljaju u vlažnim i kišovitim godinama.
Mjere suzbijanja
Zaštita se provodi uklanjanjem zaraženih dijelova biljke (grana) i primjenom fungicidima na bazi bakra (Champion WP, Champ Formula FL SC, Nordox 75 W G i dr.) prije i na samom početku kretanja vegetacije u vrijeme otvaranja pupova. Ako je potrebno može se provesti i jedno tretiranje potkraj ljeta i početkom jeseni nekim organskim fungicidima na bazi mankozeba, kaptana i metirama (Dithane M-45 WP, Captan WP, Merpan WP i dr.). Kod nas nema registriranih fungicida za ovu bolest.

Bubamara kao prirodni oprašivač

0

bubamara-agroburzaMeđu ciljevima projekta su uvođenje prikupljanja, kontrole i vraćanja procijeđene hranjive otopine u proizvodni ciklus, u sustavima uzgoja povrća i cvijeća s minimalnim štetnim utjecajem na okoliš te ekološki pristup u zaštiti povrća i cvijeća u zaštićenom prostoru. Među ostalim, Županija pomože poljoprivrednicima pri nabavci bumbara kao prirodnih oprašivača.

»Uzgoj povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima, posebice u mediteranskoj Hrvatskoj, vrlo je dinamična i profitabilna poljoprivredna djelatnost. Zbog prednosti mediteranske klime, uzgoj povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima ima dugu tradiciju u županiji, a kvaliteta proizvoda poznata je diljem Hrvatske. Međutim, takva intenzivna proizvodnja uzrokovala je nakupljanje štetočina tla i hranjivih soli zbog čega se prinosi smanjuju«, kaže Božo Sinčić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu.

Primjenom novih tehnika i tehnologija, u posljednjem desetljeću, podiže se razina proizvodnje, prinos i kvaliteta. Uzgoj u hidroponskim tehnologijama zahtijeva preciznost i visoku razinu znanja kako bi dobiveni prinos mogao opravdati visoka početna ulaganja. Međutim, zbog nedovoljne primjene znanstvenih i stručnih spoznaja izostaje očekivani financijski efekt, a pojedine proizvodnje propadaju. Neracionalno gospodarenje drenažnom vodom, osim što opterećuje proizvodnju, negativno utječe na okoliš. Odnos kulturnih biljaka i štetnika uvjetuje čak i promjene u tehnologiji uzgoja povrća.

Zdravstveni problemi u plastenicima, pogotovo kod uzgoja u tlu, ali i u hidroponskom uzgoju veliki su. Zbog dinamičnih procesa u proizvodnji i trgovini, uz dosadašnje probleme javljaju se i nove štetočine. Uvođenjem oprašivača bumbara smanjuje se odabir konvencionalnih zaštitnih sredstava, od kojih mnoga više nosu ni djelotvorna zbog stvaranja otpornosti kod štetočina.
Bijele mušice među najvećim su štetnicima u staklenicima i plastenicima. Najveću štetu nanose rajčicama, paprikama i krastavcima. Budući da nema jedinstvenog tretmana koji bi se dulje koristio u borbi protiv njih, preporučuje se primjena multidisciplinarnih metoda. Institut će provesti istraživanje ekološki povoljnih mjera u rješavanju toga problema. Naglasak je stavljen na nekemijske metode zbog njihovih toksikoloških i ekološki prednosti te doprinosa u postupku izbjegavanja otpornosti štetnika na uobičajeno pretjeranu primjenu kemijskih insekticida.
Vjesnik

Slavonska jabuka Dika

0

– Cilj udruživanja malih proizvođača jabuka u klaster je povećati mogućnost tržišnog plasmana jabuke, kao netipičnog proizvoda ovog podneblja, ali i ojačati sektor voćarstva i prerade stvaranjem dodatne vrijednosti proizvoda – rekao je Željko Kraljičak, pročelnik Odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije. Klaster trenutno ima 82 člana, te pokriva 80 posto proizvodnje jabuka na području Osječko-baranjske županije. U stvaranju uvjeta za “standardiziranu proizvodnju” sa svojim iskustvima u razvoju Klastera sudjelovali su i Autonomna Pokrajina Vojvodina, ali i talijanska regija Veneto.

– Upravo studijsko putovanje u tu regiju pokazalo je da naši proizvođači, kada je prinos u pitanju, nimalo ne zaostaju za talijanskim kolegama, ali oni definitvno imaju riješen plasman svojih proizvoda – priznao je Kraljičak.
– Cilj udruživanja malih proizvođača jabuka u klaster je povećati mogućnost tržišnog plasmana jabuke, kao netipičnog proizvoda ovog podneblja, ali i ojačati sektor voćarstva i prerade stvaranjem dodatne vrijednosti proizvoda – rekao je Željko Kraljičak, pročelnik Odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije. Klaster trenutno ima 82 člana, te pokriva 80 posto proizvodnje jabuka na području Osječko-baranjske županije. U stvaranju uvjeta za “standardiziranu proizvodnju” sa svojim iskustvima u razvoju Klastera sudjelovali su i Autonomna Pokrajina Vojvodina, ali i talijanska regija Veneto.

slavonska-jabukaHrvatsko Ministarstvo poljoprivrede za izgradnju ULO hladnjače u sastavu osječke Veletržnice izdvojilo je pet milijuna kuna, a upravo takav je objekt neophodan infrastrukturni pretkorak za stvaranje mogućnosti plasmana voća na domaće, ali i inozemno tržište.

Klaster “Slavonska jabuka”, koji dalje nastavlja djelovati samostalno, najavio je inicijativu za zaštitu Dike, kao proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom.
Glas Slavonije

GMO se sotonizira zbog neznanja!

0

Nakon te objave dio javnosti – poljoprivredni proizvođači preko svojih vođa, kao i predstavnici Zelenih, odmah su skočili na noge protiv GMO-a koje su nazvali “sjemenom zla i obmane”, a cijelu priču o GMO-u proglasili su sotonističkom.
grasak
Sve skupa i nije za čuđenje, napominje dr. Šimić, jer je normalna prva instinktivna reakcija da se želimo zaštititi od nečeg nepoznatog.
– Druga je da to pokušamo upoznati i razumjeti, a treća je da pokušamo regulirati suživot. No, na žalost, kad je GMO u pitanju mi upravo skačemo s prve na treću razinu. Naime, iz nulte razine višegodišnjeg oklijevajućeg negiranja, što znanstvenika, što države i javnosti, Hrvatska je 1998. godine prešla na prvu razinu populističke obrane i zaštite protiv GMO-a donošenjem nesuvislih zabrana Hrvatskoga sabora i neodrživih početničkih zakona – zabrana, te smo pod pritiskom javnosti postali komična “GMO-free” zemlja. Pričalo se o GMO-u kao o izvanzemaljcima. Tko je znao o njima manje, taj je bio uvjerljiviji. U međuvremenu smo se sjetili prepisivati EU zakone što se pokazalo kao dobar upravljački potez. Tako je nastao Zakon o GMO-u 2005. godine i cijeli niz podzakonskih akata, uredbi i pravilnika jako dugih naziva u čijem je nastajanju sudjelovao cijeli niz ministarstava. Počeli smo pravno uređivati obranu i zaštitu od izvanzemaljaca za koje, doduše, ne znamo kako izgledaju, za koje pretpostavljamo da su zločesti i da nam žele zlo. Tako bar pričaju drugi (neki u Europi), a valjda oni znaju. Država i znanstvena zajednica nisu napravile gotovo ništa u educiranju javnosti o GMO problematici, kaže dr. Šimić, te ističe kako ni znanstvenici nisu znali mnogo više jer su znanstvena istraživanja na GMO-u zabranjena u Hrvatskoj.

Javnost se snalazila, kaže dr. Šimić, kako je znala i pri tome ostala još više zabunkerirana na prvoj razini, što je značajno pridonijelo mistifikaciji i sotonizaciji GM izvanzemaljaca.
– Kad je riječ o GMO-u, stječe se dojam da nema nesvrstanih – ili su za, ili su protiv. No, čini se da je ova dvojba u startu pogrešna. U posljednjih desetak godina Hrvatska se trošila upravo na tom pitanju, kao da mala država s mnogo susjeda može imati ikakav utjecaj na nijekanje i ignoriranje bilo koga ili čega. Vratimo se na usporedbu GMO-a s izvanzemaljcima. Ako se nedvojbeno dokaže da postoje, zaista nije bitno što o njima mislimo nego je bitno prihvatiti činjenicu da postoje. Možda im možemo zabraniti ulazak u našu kuću, ali ne možemo utjecati na činjenicu da su izvanzemaljci možda dragi gosti naših prvih susjeda – kaže dr. Šimić.

Kao i u svemu drugom, i sada je, dodaje dr. Šimić, hrvatski pogled usmjeren prema Bruxellesu od kojeg se očekuju rješenja.

– Europa je, za razliku od uvriježenog mišljenja, upoznala i pokušala razumjeti GMO. U svim velikim zemljama EU-a provođeni su neutralni i neovisni laboratorijski i poljski pokusi s GM hranom i usjevima. Cilj je bio ne samo trijezno procijeniti rizike nego i procijeniti učinkovitost GMO-a u polju. Na užas svih, i onih za i onih protiv, ustanovljeno je da GMO nije ni tako rizičan kako pričaju neki ekolozi, ni tako učinkovit kako propagiraju multinacionalne biotehnološke kompanije. I što sad? Pa, kao i u svemu, stvar je izbora. Svi bi trebali imati pravo na život, zato treba urediti suživot.

Prema važećoj EU legislativi, GM usjevi se smiju uzgajati samo ako se pri procjeni rizika potvrdi da su oni sigurni kako za zdravlje ljudi i životinja, tako i za okoliš, kaže dr. Šimić, te naglašava kako se, iako i hrvatski Zakon o GMO-u dozvoljava i uporabu i uvođenje GMO-a, baš i ne očekuje navala multinacionalnih kompanija jer će ih u startu obeshrabriti prekomplicirana papirologija koju će prije sijanja GMO-a morati ishoditi.

Glas Slavonije

EU objavljuje jednu od svojih najvećih tajni

0
euro-poljoprivreda-subvencija

Četvrtak, 30. travnja, krajnji je rok do kada 27 država članica EU-a mora na internetu objaviti cjelovit popis korisnika svih europskih poljoprivrednih potpora te njihove iznose.

Izazov je golem. Za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a (CAP), povijesni stup europskog projekta, izdvaja se gotovo 40 posto europskog proračuna (gotovo 55 milijarda eura 2007.)

Dogovor o transparentnosti postignut je 2006. Potkraj 2008. objavljeni su podaci za manji dio potpora namijenjenih “seoskom razvoju”. U četvrtak je na redu ono najvažnije – izravne potpore poljoprivrednicima vrijedne 42,6 milijarda eura.

Otpor tomu je velik. Među ostalima oklijeva i Njemačka, jedna od zemalja koje dobivaju najviše. Buru u njemačkoj javnosti izazvala je već prva objava tih podataka u rujnu 2008. Tada je otkriveno da je među korisnicima potpora, osim konjaničkih i skijaških klubova, i automobilski magnat Wolfgang Porsche.

Vlada u Berlinu poziva se na odluke njemačkih sudova koji su ocijenili da bi se objavom korisnika potpora prekršilo pravo na zaštitu osobnih podataka. “Transparentnost da, no ne ako to mora prekršiti temeljna prava građana”, istaknuo je glasnogovornik njemačkog ministarstva poljoprivrede.

Europska komisija mogla bi zbog toga Njemačku tužiti Europskom sudu pravde (ECJ). “Riječ je o novcu poreznih obveznika i vrlo je važno da ljudi znaju kako se troši”, upozorila je europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel.

Samo europsko pravosuđe može poništiti europski zakon, a ne njemački sud, upozorava Bruxelles.

EU objavljuje jednu od svojih najvećih tajna EU objavljuje jednu od svojih najvećih tajna Francuska je obećala da će kontroverzne podatke objaviti u cijelosti. “Objavit ćemo taj popis 30. travnja, u skladu s preuzetom obvezom”, kazao je francuski ministar poljoprivrede Michel Barnier. “Stvari će biti jasne”, obećao je. Popis će se moći provjeriti na internetskoj stranici www.telepac.agriculture.gouv.fr.

Britanska organizacija Farmsubsidy, koja vodi kampanju za transparentnost poljoprivrednih potpora u EU, ističe da je, kad je o poljoprivrednim potporama riječ, u potpunosti transparentno samo sedam država članica EU-a.

Podaci objavljeni zadnjih godina pokazali su, primjerice, da je među velikim korisnicima europskih potpora i britanska kraljevska obitelj premda Velika Britanija ne propušta priliku da kritizira CAP.

Britanska kraljica, koja posjeduje velika imanja, 2003. i 2004. dobila je 853.000 eura poljoprivrednih potpora EU-a, a njezin sin, princ Charles, 333.000 eura.

Izostala vegetacija na 100 ha mladih vinograda graševine

0

vinogradILOK – Iločki vinogradari, kako oni na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tako i oni u Iločkim podrumima i Agro-Iloku, zabrinuto promatraju ovogodišnje kretanje vegetacije u mladim vinogradima pod graševinom, koji su ove godine trebali ostvariti drugi rod.
U Iločkim podrumima su utvrdili da u tim vinogradima nije još krenulo na oko 8 posto trsova, u Agro-Iloku na 15 hektara, a u vinogradima malih obiteljskih gospodarstava čak i do 50 posto trsova.
Postojala su razna nagađanja o uzrocima takve pojave pa, između ostaloga, i o slaboj kvaliteti cjepova, što se nije moglo prihvatiti, jer cjepovi imaju porijeklo i iz Srbije, a najvećio dio iz strogo kontrolirane proizvodnje u Iločkim podrumima. Kao o drugom izroku, nagađalo se da se izostanak vegetacije pripisivao pretjeranom prošlogodišnjem urodu.
Istina se ipak potražila od renomiranih vinogradarskih stručnjaka; prof.dr. Nikole Miroševića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i prof.dr. Petra Cindrića, umirovljenog profesora Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. S njihovom prosudbom upoznao nas je Jurica Šućurević, voditelj vinogradarske proizvodnje u Iločkim podrumima, navodeći da je utjecaj niskih temperatura uzrok izostanka vegetacije u mladim vinogradima graševine. I u to je bilo teško povjerovati, jer su se do sada vinogradi smrzavali na temperaturama od minus 20 stupnjeva, a sada im smeta temperatura i gotovo tri puta niža.
I za to ti eminentni stručnjaci imaju odgovor. Naime, vinogradari, u želji da dobiju što kvalitetnije grožđe, odgađaju berbu dok bobice ne postignu visok postotak sladora pa, dok se ranijih godina grožđe bralo u rujnu, sada se bere i po mjesec i više dana kasnije. A dok se grožđe ne obere trs je pun sokova, čije kolanje ne prestaje i do pojave nižih temperatura, pa za smrzavanje nije potrebna ekstremno niska temperatura. Zato je savjet vinogradarima da treba izbjegavati vrlo visoke prinose koji isrcpljuju trsove i ne odgađati berbu, kako bi se izbjeglo odgađanje mirovanja vegetacije.

Izvor: Glas Slavonije