Naslovnica Blog Stranica 173

Pozvat će seljake na građanski neposluh

0

SUHOPOLJE – Ako u roku od 48 sati Općina Suhopolje, Ministarstvo poljoprivrede i Vlada ne učine ništa da se promijeni Plan raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u općini Suhopolje seljaci će organizirati velike prosvjede na ulicama, koji uključuju i blokadu prometnica. Zaključak je to s prosvjednog skupa koji su u Orešcu, nezadovoljni raspodjelom državzito-2-300x226nog poljoprivrednog zemljišta, organizirali suhopoljski ogranak Nezavisnih hrvatskih seljaka i Udruga poljoprivrednika općine Suhopolje.
Pozvat ćemo seljake na građanski neposluh. Sramotni plan raspolaganja državnim zemljištem, koji gotove sve oranice dodjeljuje samo jednoj tvrtki, srušit ćemo milom ili silom – rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić.
Podsjetimo, na području općine Suhopolje ima 4.435 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od kojih je trenutno obradivo 3.428. Od toga suhopoljska tvrtka «Diba» dobila je na koncesiju od 30 godina 1.709 hektara, a potražuje još 649. To je 70 posto, izračunali su seljaci, preciziravši da ostaje oko tisuću hektara, a za desetogodišnji zakup još samo 44 hektara. Seljaci smatraju pravednim da 200 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva dobiju 1.709 hektara državnih oranica. Kako su na skupu bili i radnici «Dibe», dolazilo je i do oštrih verbalnih sukoba, a razumniji govornici pozivali su da se tenzije smire. Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, smatra da je u ovom slučaju pogriješilo povjerenstvo i općinska vlast, ali i Ministarstvo koje je dalo suglasnost.
Zemlje ima dovoljno da se zadovolje potrebe i seljaka i radnika. Ovdje je najviše zla napravila politika pa se susjed sa susjedom, brat s bratom svađa. Jedan je poljoprivrednik, drugi je radnik, a obojica trebaju prehraniti svoje obitelji od zemlje – rekao je Laslo. Prosvjednike je podržalo sedam poljoprivrednih udruga.

Izvor: Glas Slavonije

Pita od šljiva

0

pita od šljivaOd brašna, jaja, maslaca, šećera, kiselog vrhnja, praška za pecivo i naribane korice limuna umijesite glatko tijesto. Ostavite oko sat vremena u hladnjaku. Zatim ga razvaljajte te ga stavite u okrugli kalup za pitu.

Po njemu poslažite polovice šljiva očišćenih od koštica. Pospite s još malo šećera ukoliko šljive nisu slatke te vanilin šećerom. Od sastojaka za posip brzo napravite mrvičasto tijesto te ga između prstiju pospite po piti. Pecite na 180 stupnjeva oko 40-ak minuta.

Slana savijača od sira (štrudla)

0

strudla_sir_receptZa nadjev:

1/2 kg sviježeg kravljeg sira
1 dl kiselog vrhnja
5 jaja
sol po ukusu

rastopljeni maslac (ili ulje) za gotove kore

Pomješati sir, vrhnje i jaja dok se sastojci ravnomjerno ne izmješaju pa posoliti po ukusu.

Ako koristite gotove kore, jednu koru staviti na vlažnu, čistu kuhinjsku krpu, premazati rastopljenim maslacem (ili uljem), preko nje staviti još jednu koru, pa preko polovice rasporediti sir. Zarolati, krajeve zatvoriti da nadjev ne bi iscurio i preseliti na nauljen pleh za pečenje.

Peči na 180°C, 20 minuta, izvaditi iz pečnice, pustiti da se malo prohladi, pa toplo (ne vruće, ali ne niti hladno) narezati i poslužiti.

Pčelinjak u travnju

0

maslacakKraj zime i početak proljeća ove godine nisu bili naklonjeni pčelama. Ukupno je bilo tek nekoliko toplijih dana, za kojih su pčele mogle izići na pročisne izlete i unijeti nešto peluda od lijeske i proljetnog cvijeća. Također, mogle su i iz udaljenijih dijelova košnice približiti hranu klupku u kojemu su njegovale prvo leglo. Kako se toplo vrijeme nije odužilo, nisu pretjerano razvile leglo. To je dobro, jer prijeti manja opasnost da se prekomjerno razvijeno leglo prehladi, ali je i vidljivo usporilo razvoj i snagu zajednica. Ovakve prilike najviše su pogodile zajednice u košnicama sa širokim, ali niskim okvirima kakvi su u LR nastavljačama, a osobito ako su bile uzimljene u jednom nastavku. Bolje su prošle zajednice u košnicama s visokim okvirima kao AŽ ili DB nastavljače. Kako bismo dobili uvid u stvarno stanje zajednica, morali smo ih pregledati u drugoj polovici ožujka. Ako to nismo učinili, svakako trebamo što prije otvoriti košnice i vidjeti kolike su zalihe hrane, kako bismo mogli poduzeti iduće korake u proljetnom razvoju.
Dopuna hrane i proljetni razvoj
Zalihe meda na početku travnja trebale bi biti oko 7 kg ili više. Ako je količina manja, potrebno je dodatno prihranjivanje za dopunu zaliha. Dopunu hrane najjednostavnije je obaviti dodavanjem okvira s medom i peludom, koje stavljamo do klupka. Brzu dopunu možemo obaviti i vrcanim medom kroz hranilice. Za dopunu hrane dobre su i medno-šećerne pogače, osobito one s bjelančevinskim dodatcima. Pogače stavljamo na okvire iznad samog legla, kako bi ih pčele mogle koristiti za hladnijeg vremena i tijekom noći, kad im je kretanje po košnici ograničeno. U ovo doba godine nije preporučljivo davati pogače s lijekovima zajednicama koje će ih koristiti za proizvodnju meda. Ako dopunu hrane obavljamo šećernim sirupom, mora biti gušći, u omjeru 2 : 1.
Travanj je prilično prevrtljiv mjesec, velike su razlike u temperaturi zraka dana i noći. Zato u prvom dijelu mjeseca ne smijemo previše žuriti s poslovima oko poticanja razvoja. Pojavom toplijih dana u drugom dijelu mjeseca i cvatnjom prvoga medonosnoga i peludnog bilja, nastupa prava pčelinja paša. Cvjetaju voćke, maslačak, a u poljoprivrednim područjima i uljana repica. Dnevni unosi nektara se povećavaju, što maticu potiče na sve veće polaganje jajašaca. Kako se jake zajednice za što bolje iskorištavanje bagremove paše stvaraju upravo sada, proljetni razvoj ne možemo prepustiti samim pčelama, već praćenjem dnevnih unosa i vremenskih prilika moramo osigurati neprekidan ulaz hrane. Ako pčele zbog lošeg vremena ne mogu izlijetati iz košnice na pašu, trebamo dohranjivati šećernim sirupom ili pogačama. Sirup je u ovakvim slučajevima puno bolje rješenje, jer oponaša neprekidnost paše. Ako je pčelinjak udaljen, dohranjujemo medno-šećernim pogačama. Količina sirupa mora biti manja, kako budući med ne bi sadržavao šećer.

Gospodarski-list

U Hrvatskoj ove godine smanjene površine pod šećernom repom

0

Nakon nekoliko “slatkih” godina hrvatske šećerane na poslovnu 2008. gledaju sa sve više strepnje. Upravo je na istoku zemlje počela sjetva “slatkog korijena”, koja je prva na redu od proljetnih kultura, a kako se i strahovalo, ugovorene su površine osjetno manje od onih koje su lani bile pod šećernom repom. Sve tri šećerane – osječki Kandit Premijer, virovitički Viro i županjska Sladorana, kako se čuje iz njihovih redova, dogovorile su ukupnu sjetvu na površini manjoj od 28.000 hektara. Godinu prije šećernu repu sijalo se pak na površini od ukupno 34.000 hektara, a godinu prije na 36.000 hektara. Demotivirajuće je za sjetvu repe ove godine bila s jedne strane najava domaćih šećerana da će zbog reforme i daljnjeg smanjenja cijena šećera na europskom tržištu, glavnom na koje se plasira hrvatski šećer, konačno i same morati sniziti otkupne cijene kooperantima, što su izbjegavali učiniti još prošle godine. S druge strane alternativu u takvim uvjetima seljacima stvara rast cijena drugih ratarskih kultura, o kojima je potrebno znatno manje angažmana, u prvom redu kukuruza i pšenice. Osim toga ni zahtjevi proizvođača šećerne repe za većim poticajima od resornog ministarstva poljoprivrede još nisu urodili plodom. Za šećernu repu, naime, vrijede tako nepromijenjeni iznosi poticaja od tri tisuće kuna po hektaru, s tim da se kooperanti šećerana žale da nikad ne dobivaju puni iznos predviđenih poticaja po hektaru. Proizvođači su od jeseni pak tražili poticaje od 4,5 do 5 tisuća kuna po hektaru, što bi im zbog promijenjenih uvjeta za sjetvu i otkup te kulture bila granica isplativosti u odnosu na proizvodnju drugih kultura. Ministar Božidar Pankretić ih je nedavno saslušao i načelno obećao da će se založiti za veće poticaje za šećernu repu u Vladi, no propisi o poticajima tek bi se trebali za koji mjesec pripremiti za razmatranje na Vladi, a potom i pred Hrvatskim saborom, što je kod mnogih proizvođača repe protumačeno kao znak oklijevanja vlasti prema njihovim zahtjevima. Ipak, iz ugovorenih površina ne može se reći da je realiziran najavljivani potpuni bojkot sjetve repe, ali za proizvodnju šećera, koja se najvećim dijelom plasira na tržištima Europske unije, ova godina zasigurno neće biti na razinama na koje smo se navikli u prijašnjim godinama. Donekle su situaciju ublažile same šećerane, koje su kooperante zaustavile stimulacijom od 15 kuna po toni repe i boljim uvjetima nabave repromaterijala, no i obećanjem da će im pokriti razliku poticaja utvrđenog od Ministarstva poljoprivrede do iznosa od 4000 kuna po hektaru proizvedene repe. Dodatni je problem i što sličan problem sa sjetvom šećerne repe imaju i zemlje u susjedstvu, prije svega u Mađarskoj i Vojvodini, na čiju su repu također računali pojedini hrvatski proizvođači šećera, a što postaje sve neizvjesnije. Najmanje je površine pod šećernom repom dosad osigurala osječka šećerana, oko 7000 hektara, dok su županjska i virovitička ugovorile veće površine, no ipak nešto manje nego prethodnih godina.

Poslovni dnevnik.hr

Osječka šećerana sjetvu repe ugovora u Vojvodini

0

Osječka šećerana Kandit Premijer posljednjih je dana intenzivirala ugovaranje sjetve šećerne repe te je do sada, kako je istaknuo Miroslav Kos, direktor sirovinskog sektora Kandit Premijera, ugovoreno 6.000 hektara.

– Za ovu smo godinu planirali ugovoriti proizvodnju šećerne repe na ukupno 9.000 hektara, odnosno oko 7.000 ha u Hrvatskoj, a preostale površine u Vojvodini. Međutim, zbog već opće poznate situacije, odnosno otežane likvidnosti tvrtke, a time i otežane isplate lanjske proizvodnje, čini se da ćemo ipak ostati na samo 6.000 ha ugovorenih površina u Hrvatskoj, a proizvodnju na još 3.000 ha ugovarat ćemo u Vojvodini, kaže Kos te napominje kako na području Vojvodine nije problem ugovoriti sjetvu šećerne repe jer vlada veliko zanimanje, ponajprije zbog povoljne otkupne cijene šećerne repe koja je, kako ističe, u Hrvatskoj trenutačno najviša, ne samo od zemalja okruženja, već u i od zemalja EU.

– U Vojvodini otkupna cijena šećerne repe iznosi 35 eura po toni, i to je za njihove proizvođače konačna cijena, jer oni nemaju poticaje. U Hrvatskoj proizvođači šećerne repe u konačnici, s poticajima od 4.000 kn/ha za tonu repe, dobiju 47 eura (otkupna cijena ove godine iznosi 260 kuna za tonu repe). Tako da nam nije baš posve jasna nezainteresiranost hrvatskih poljoprivrednika za sjetvu šećerne repe na većim površinama od trenutačnih, posebice jer je ona najdohodovnija poljoprivredna kultura, kaže Miroslav Kos.

– Zbog hladnog vremena, ove godine još nitko nije započeo sjetvu repe kako se to znalo dogoditi prijašnjih godina. Prema svemu sudeći, sjetva bi mogla započeti oko 15. ožujka kada zapravo počinju optimalni rokovi. Do tada ćemo nastojati isplatiti svu lanjsku šećernu repu, kaže Kos te dodaje kako će Kandit Premijer i ove godine kreditirati proizvodnju repe. – Sjeme smo osigurali i već je počela njegova podjela, osigurali smo i zaštitu, a jedino nam je problem mineralno gnojivo jer Petrokemija traži avansno plaćanje.

Zanimljivo je da se u ukupno ugovorenih 6.000 ha površina pod šećernom repom uz osječku šećeranu nalaze i dvije velike tvrtke Žito i Belje, koje su nekad ugovarale s osječkom šećeranom svaka i do 2.000 ha. Belje je, kako neslužbeno doznajemo, i ove godine ugovorilo proizvodnju šećerne repe na 2.000 ha, s tim da je 1.600 ha ugovorilo s virovitičkom šećeranom, a s osječkom samo 400 ha, dok je Žito samo s osječkom šećeranom ugovorilo proizvodnju na 1.000 ha površina, što je nešto više nego lani. Od većih tvrtki s kojima je osječka šećerana ugovorila proizvodnju šećerne repe, kaže Kos, jest i tvrtka Fermopromet s kojom je ugovorena sjetva na 550 ha u Hrvatskoj, što nije i konačno budući da ta tvrtka ima površine i u Vojvodini. Površine u Vojvodini ima i osječko Žito te se očekuje da bi i ta tvrtka ugovorila još dodatnih hektara pod repom kako bi osječka šećerana u kampanji popunila kapacitete.

Izvor: Glas Slavonije

Omotana janjeća pečenka

0

janjeca_pecenkaPriprema:
Rasprostrite meso, posolite, popaprite, stavite grančicu majčine dušice i čvrsto savijte. Omotajte čistom uzicom. Izvana također posolite i popaprite, te stavite u lim. Uz meso dodajte izvađene i nasječene kosti, te razdvojite neoljuštene režnjeve češnjaka. Zalijte sa 2 žlice hladne vode. Meso pokrijte maslacem, narezanim na listiće. Pecite 25 minuta u pečnici, zagrijanoj na 210 Celzijevih stupnjeva. Često prelijevajte sokom. Po potrebi dolijevajte po žlicu vode, da sok ne prigori. Tada na meso stavite i drugu grančicu majčine dušice, te pecite još 10 – 15 minuta. Izvadite meso, masnoću zalijte sa 2 žlice vruće vode i miješajte na niskoj temperaturi da se potpuno otopi. Procijedite, pa poslužite uz meso.

TELEĆI ODRESCI S POVRĆEM

0

teleci_povrcemPriprema:
Zagrijte pećnicu na 180°C. Patliđane i tikvice prerežite po dužini na ploške debele pola centimetra. Rajčice narežite na kolutove, također debele pola centimetra. Teflonski lim za pečenje premažite maslinovim uljem te poslažite patliđane, tikvice i rajčice. Posolite i popaprite. Prekrijte aluminijskom folijom i stavite u pećnicu dok povrće ne bude sasvim pećeno (1 sat).
Svaki odrezak prerežite na tri dijela i kratko popržite, dok ne porumeni. Na sredinu svakog odreska stavite žlicu prženog povrća, potom ga zamotajte i učvrstite čačkalicom. Punjene odreske složite u vatrostalnu zdjelu i posipajte parmezanom te stavite 5 minuta u zagrijanu pećnicu. Poslužite vruće ili mlake.
Ne zaboravite, mediteransko jelo najslasnije je uz dobro crno vino.

Gospodarski-list

Proljetna sjetva u Osječko-baranjskoj županiji na 108.000 hektara

0

Proljetna sjetva u Osječko-baranjskoj županiji planira se obaviti na 108.000 hektara poljoprivrednih površina, ali bi mogla biti vrlo neizvjesna jer se uz lošije prošlogodišnje financijske učinke za neke kulture javljaju problemi s ugovaranjem planiranih sjetvenih površina i nabavom umjetnoga gnojiva, doznaje se u osječkoj Županijskoj komori.

Prema podacima Komore u toj se županiji kukuruzom planira zasijati 74.500 hektara, sojom 11.000, a suncokretom 10.000 hektara, dok je šećernom repom predviđeno zasijati 9.000 hektara.

Voditelj Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju osječke Komore Ernest Nad napominje kako je plan sjetve nešto veći u odnosu na protekle godine posebice jer je poraslo zanimanje za sjetvu soje, koja je, za razliku od nekih drugih kultura, prošle godine imala bolje financijske učinke za proizvođače.

Budući da su se nakon jesenske berbe pojavili problemi nepodmirenih obveza za otkup tržnih viškova šećerne repe i sunockreta, kao i slabijeg otkupa tržnih viškova, Nad smatra da takve okolnost stvaraju dileme kod proizvođača te da već postoje određene naznake da se neće u potpunosti ostvariti planirane veličine sjetvenih površina za ove kulture. Zbog toga bi, primjerice, osječka Tvornica šećera “Kandit premijer” dodatne površine morala ugovoriti u okolnim zemljama, Mađarskoj i Srbiji.

Po njegovim riječima dodatnu poteškoću predstavljaju posljednja burzovna izvješća koja predviđaju značajan pad cijena uljarica u odnosu na prošlu godinu, posebice merkantilnog suncokreta i uljane repice, što bi u konačnici moglo rezultirati znatno manjom cijenom od one koje su proizvođači očekivali.

Poteškoće se javljaju i s nabavom umjetnoga gnojiva budući da kutinska “Petrokemija” od proizvođača traži avansnu uplatu pa se, uz dileme koje kod proizvođača postoje glede ugovaranje sjetve te kašnjenje poticaja i u odnosu na uobičajene agrotehničke normative, može očekivati reducirana sjetva, skromnija proizvodnja i slabiji rezultat nego prošle godine, smatra Nad.

Autor: Business.hr/Hina

Seljaci na udaru

0

Pred slavonskim poljoprivrednim proizvođačima jedna je od najneizvjesnijih proljetnih sjetvi. Naime, mnogima još uvijek nisu isplaćeni jesenas predani sunockret, kukuruz i šećerna repa.

Nisu isplaćeni ni državni poticaji, kao i niz ostalih obveza, primjerice iz dijela kapitalnih ulaganja, a uz to banke su počele uskraćivati kredite. S druge strane, zbog previsoke cijene mineralnog gnojiva moglo bi doći do reducirane gnojidbe, što će se odraziti na urod, a već se sada najavljaju i znatno niže otkupne cijene svih poljoprivrednih proizvoda.

Seljaci u dilemi
Jedan od većih problema, kako ističe Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, seljacima predstavlja i što sijati ovog proljeća, a agrotehnički rokovi su pred vratima.

– Većina se “opekla” lani na kukuruzu zbog izuzetno niske cijene, neki su loše prošli i sa suncokretom, koji nije u cijelosti isplaćen, a niti otkupljen. Navodno ga ima viška oko 25.000 tona. Mnogi proizvođači još uvijek nisu dobili novac za šećernu repu, tako da trenutačno najviše obećava soja, koja je lani imala dobru cijenu. No, ako svi krenu sijati soju, može se očekivati i niska otkupna cijena – kaže Nad, te dodaje kako je, prema svemu sudeći, poljoprivreda ipak prva došla na udar financijske krize, te da je pred seljacima jedna od vrlo teških godina, koja će se bez ozbiljnije pomoći države teško moći prebroditi.

Kukuruz ponovno atraktivan
Mr. Josip Šimenić, predstojnik Odjela za sjemenarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek, također je mišljenja da bi hit proljetne sjetve mogla biti soja.

– Smatra se da će biti povećan interes i za sjetvu suncokreta, ali i šećerne repe. Iako se smatra da će osjetno oslabjeti interes za sjetvom kukuruza, vrlo je moguće da on ponovno postane atraktivna kultura jer mu je cijena ponovno u porastu – kaže mr. Šimenić, te napominje kako na hrvatskom tržištu ima dovoljno sjemena i za domaće potrebe i za izvoz, a cijene su uglavnom na razini lanjskih i to bez obzira na povećane troškove proizvodnje.

Glas Slavonije