Naslovnica Blog Stranica 174

Silosi pretrpani – seljaci u dilemi što sijati

0

oranje– Lani je Hrvatska zabilježila rekordan urod gotovo svih kultura. Kukuruza je, primjerice, proizvedeno 2,5-3 milijuna tona, od čega je Osječko-baranjska županija proizvela 600.000 tona. Kukuruz je, inače, nekada bio jedan od glavnih hrvatskih izvoznih proizvoda ali, nažalost, lani su i zemlje okruženja proizvele veće količine kukuruza, došlo je do drastičnog pada cijena s 1,70 na samo 0,60 kn/kg, što je pogodilo proizvođače. Mnogi ga nisu htjeli prodati te su ga spremili u silose, gdje još čeka kupce. S obzirom na to da je i stočarstvo na vrlo niskoj razini, kupaca nema – kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Osijek.

Nad ističe da proizvođači nisu bili zadovoljni povećanjem poticaja za kukuruz na 2.250 kn/ha i tržišnom cijenom što su dogovorili s Ministarstvom poljoprivrede, jer se kasnije pokazalo da bi bilo bolje da su poticaji povećani na 1.750 kn/ha, a zajamče i otkup i cijenu kukuruza 0,75 kn/kg, koji bi, ako nema kupca, bio otkupljen za robne zalihe. 
– I pšenica je ostala u silosima, stoga smatram da će resorno ministarstvo morati naći rješenje da se nađe kupac za žitarice. Budući da je obnova stočnog fonda dugotrajniji proces, smatram da je jedno od rješenja subvencionirani izvoz – kaže Nad, te napominje da se s pretrpanim silosima ne smije dočekati proljetna sjetva. – Situacija u hrvatskoj poljoprivredi je već pomalo kaotična, nisu isplaćene sve kulture ni poticaji, nema kupaca, a troškovi skladištenja rastu – kaže Nad.

Kako ističe Darko Dukarić, zamjenik direktora divizije trgovine u osječkoj tvrtki Žito, troškovi skladištenja, zavisno od silosa do silosa, iznose od 14 do 16 kuna po toni. – Trenutno nema velike potražnje za žitaricama, što nije neuobičajeno za siječanj. Kad je riječ o trgovanju žitaricama, nešto malo kukuruza izvezlo se u Bosnu i Hercegovinu, a nešto preko luke Rijeka, vjerojatno za Italiju. Naša je tvrtka otkupila 150.000 tona kukuruza, koji smo plaćali 0,62 kn/kg. Dio smo izvezli u BiH, a dio ostavili za vlastite potrebe – kaže Dukarić, te dodaje kako cijena kukuruza u Mađarskoj i Srbiji iznosi od 0,56 do 0,58 kn/kg. Kako prenosi TISUP, Srbija ima ogromne viškove kukuruza. Ukupna je proizvodnja lani bila oko 6,5 milijuna tona; za domaće potrebe treba oko 4,35 milijuna tona, dio će biti potrošen za stočnu ishranu, dio za ljudsku potrošnju i proizvodnju škroba, a ostatak, prema procjenama oko 1,2 milijuna tona, za izvoz.

Glas-Slavonije

Poljoprivreda

0

Od 3,15 milijuna hektara poljoprivrednih površina, obraduje se 63%, a ostalo su pašnjaci. U privatnom vlasništvu je 80% od ukupne obradive zemlje. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano je i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države putem prodaje, zakupa i koncesija. Ratarstvo pokriva domaće potrebe za žitaricama i šećerom te veći dio potreba za industrijskim biljem. Vinogradi se prostiru na 58.000 hektara, a proizvodnjom vina u Hrvatskoj bavi se 30 većih tvrtki, 35 zadruga i 250 obiteljskih proizvođača. Za vina autohtonih sorti grožđa iskazuje se sve veći interes na europskom i svjetskom tržištu.

Stočarstvo je na ovim prostorima oduvijek imalo veliku važnost, a svjetski poznati proizvodi te poljoprivredne grane su slavonski kulen, dalmatinski i istarski pršut te paški sir. Ribarstvo i prerada ribe su tradicionalno najvažnije djelatnosti u priobalnom i otočkom dijelu Hrvatske. Proizvodnjom ribljih prerađevina bavi se više od 30 tvrtki, koje godišnje proizvedu oko 14 tisuća tona prerađevina, od čega oko 70% čine konzervirane srdele. U 2003. g. proizvedeno je 4,4 tisuće tona slatkovodne ribe, a ulov i proizvodnja morske ribe i ostalih morskih plodova iznosili su više od 26 tisuća tona. U 1997. godini započelo se sa uzgojem tune za osigurano japansko tržište. Rezultat te proizvodnje u prvih devet mjeseci 2004. g. je izvoz tuna u Japan u vrijednosti od 37 milijuna USD ili 62% vrijednosti ukupnog izvoza svježih i zamrznutih riba te se smatra jednim od značajnijih izvoznih proizvoda.

Od ukupno 1,98 milijuna hektara šuma, 80% površina je u državnom, a ostatak u privatnom vlasništvu. Četinjače čine 13% šumskog fonda dok su bukva i hrast najzastupljenije listače. Industrija hrane, pića i duhana u ukupnom BDP industrije u Hrvatskoj sudjeluje sa 20,2%. Tvrtke u hrvatskoj prehrambenoj industriji spadaju medu uspješnije u našem gospodarstvu. Proizvodnja hrane, pića i duhana su djelatnosti koje, u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije u Hrvatskoj, zapošljavaju najviše ljudi i ostvaruju najveći ukupni prihod. Svjetski poznati i najznačajniji izvozni proizvodi prehrambene industrije su vegeta, keksi i vafli, punjena čokolada, konzervirane srdele, gotove juhe, maslinovo ulje, cigarete, pivo i jaka alkoholna pića.

Povrće zapečeno sa sirom

0

povrce_sirPriprema:
Poriluk i mrkvu operite i očistite. Mrkvu ogulite i narežite na ploške, a poriluk na deblje kolutiće. Korabu ogulite, narežite na četvrtine te na ploške. Poriluk naglo prokuhajte u slanoj vodi, pet min. Nakon dvije min. dodajte mrkvu, korabu i smrznuti grašak. Povrće dobro ocijedite. Pećnicu zagrijte na 180° C. Vlasac operite, protresite te narežite na dužinu od dva cm. Sir krupno naribajte. Umutite mlijeko, jaja i vrhnje. Začinite solju, paprom i muškatnim oraščićem. Umiješajte polovinu sira i vlasca. Nisku vatrostalnu zdjelu namastite, slojevima posložite povrće (poriluk, mrkvu, korabu, grašak) te na kraju zalijte smjesom jaja i mlijeka. Složenac pecite u pećnici pola sata. Nakon 20 min. pospite

Gospodarsdki-list

Zec na kraljevski način

0

zec_na_kraljevski_nacinOčistite zeca, a po mogućnosti sačuvajte krv, pluća, jetra i srce. Obložite zeca slaninom i omotajte uzicom. Stavite u posudu s poklopcem koji dobro brtvi. Prelijte zeca otopljenom mašću, dodajte oljušteni nasjeckani češnjak i luk, oguljene mrkve, sve začine i začinsko bilje. Dolijte vinski ocat i 1,5 l vina. Kad provri, poklopite i kuhajte 3 sata na niskoj temperaturi. Izvadite zeca. U sok dodajte mljevene iznutrice. Prokuhajte, pa sve protisnite ili smrvite mikserom. Dolijte preostalo vino, prokuhajte i stavite zeca da u umaku kuha još 2,5 sata. Zatim umiješajte zečju krv otopljenu u žlici umaka. Nemate li krvi, umak možete potamniti s malo kakaa (čistog, nezaslađenog). Zečevinu poslužite narezanu i prelivenu umakom.

Gospodarski-list

Seljaci traže da država subvencionira otkupnu cijenu kukuruza sa 18 lipa

0

Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) na današnjoj je konferenciji za novinare u Đakovu hrvatskoj Vladi, Ministarstvu poljoprivrede i resornom ministru Božidaru Pankretiću uputila zahtjev da država subvencionira otkupnu cijenu kukuruza roda 2008. godine sa 18 lipa po kilogramu uz referentni prinos od 8 tona po hektaru.

Otkupna cijena kukuruza od 0,62 kune za kilogram te poticaji od 2.250 kuna po hektaru nisu dovoljni da se pokriju troškovi proizvodnje koji s takvim paritetima premašuju 3.000 kuna, rekao je predsjednik Zajednice Antun Laslo.

Izrazio je nezadovoljstvo politikom države prema kukuruzu.

“Tržišna cijena u Europi kreće mu se od 0,92-0,94 kn/kg, jedino je u Mađarskoj bila 0,60 kn. Očekivali smo da će se i naš kukuruz naći u rasponu viših europskih cijena i da će Ministarstvo zaštiti njegovu proizvodnju, no uvezen je jeftin mađarski kukuruz s 8 posto carine, što je velika šteta za domaće tržište”, rekao je Laslo.

Dodao je kako je ZUSSB očekivao da će Ministarstvo donijeti carinu od 90 do 100 eura po toni.

ZUSSB traži i isplatu poticaja u cijelosti za sve proljetne kulture, roda 2008., i to do 31. siječnja 2009.

Zajednica seljačkih udruga traži sastanak s predstavnicima Vlade i ministrom poljoprivrede, a njihov odgovor čekat će do 10. siječnja.

Autor: Business.hr/Hina

DOMAĆI KOLAČ OD TREŠANJA

0

kolac_tresanjaSastojci:
12 dag margarina
20 dag šećera
3 jaja
25 dag brašna
1 vrećice praška za pecivo
malo mlijeka
limunova korica
10 dag oraha
75 dag trešanja

Priprema:
Margarin, šećer i žumanjke pjenasto izmiješajte, dodajte brašno pomiješano s praškom za pecivo, malo mlijeka, naribanu limunovu koricu, pa sve zajedno izmiješajte. Na kraju istucite snijeg od bjelanjaka, pa ga naizmjence s mljevenim orasima lagano umiješajte u tijesto. U namašten lim stavite pola pripremljene smjese te oprane i dobro osušene trešnje jednolično rasporedite po površini. Prekrijte ga drugim dijelom tijesta. Pecite oko 45 min. na 200 °C. Kada je kolač pečen i ohlađen, po njemu poslažite iz papira izrezane trešnje, te sve posipajte šećerom u prahu. Skinite papiriće i narežite kolač na kocke.

Gospodarski-list

Facelija – medonosna biljka

0

facelija-rzU pčelarskoj radionici sklapaju se okviri, popravljaju ili izrađuju košnice i njihovi dijelovi. Zbrajanje proizvodnih rezultata pokazuje nam što se može poboljšati i gdje treba učiniti nešto novo ili drukčije. Tu svakako spada i poboljšanje pčelinje paše u određenom kraju ili dijelu godine. Jedna od mogućnosti je sadnja medonosnog drveća ili sijanje jednogodišnjih biljaka, od kojih facelija zauzima značajno mjesto.
Facelija (Phacelia tanacefolia D. C.) je jednogodišnja biljka čiji cvjetovi daju velike prinose nektara. Računa se da se na njoj može dobiti 500 – 1000 kg meda po hektaru, što ovisi o sjetvi, vremenskim prilikama te duljini dana.
Podrijetlom je iz Amerike, a u Europu je unijeta početkom 19. stoljeća. Nalikuje korovu, naraste oko 60 cm, a u posebno povoljnim uvjetima i do 90. Počinje se granati već u donjem dijelu stabljike. Na svakoj grani nalazimo grančice koje nose cvjetove. Cvjetovi su sitni i ljubičaste boje. Latice su u gornjem dijelu ljubičaste, a pri dnu prelaze u bijelu boju. Jedna biljka sadrži od pet do sedam tisuća cvjetića. Na mjestu cvjetova stvara se plod u obliku čahure koji sadrži jednu od četiriju sjemenki. Na manjim grančicama naći ćemo jednu do dvije, a na večćm tri do četiri sjemenke. Čahure na vrhu, u pravilu, sadrže manje sjemenki od onih na dnu. Nezrelo sjeme je bijele boje koja prelazi u narančastu, da bi na kraju zrelo sjeme bilo tamnosmeđe do crne boje. Facelija je leguminozna biljka, što znači da se na njezinu korijenu razvijaju bakterije koje su sposobne vezati elementarni dušik iz zraka. Korijen prodire u dubinu do 70 cm i razmjerno je gust. Na taj način popravlja strukturu tla, a odumiranjem ostavlja značajne količine organske tvari i vezanog dušika, što ovu biljku čini pogodnom za poboljšavanje loših tla. Osim toga cijela biljka se može zaorati na završetku cvjetanja, zbog čega je pogodna i za zelenu gnojidbu vinograda ili voćnjaka.
Faceliju možemo sijati u svako doba godine ako je vrijeme povoljno, a tlo pravilno pripremljeno za sjetvu. Ipak, najčešće je sijemo od veljače do svibnja, a ako je vrijeme vlažno i u lipnju. Najbolje ju je posijati tijekom ožujka, jer je u to vrijeme dovoljno vlage u tlu i još ne kreće intenzivan rast korova, pa ih facelija poslije zaguši te nije potrebno dodatno okopavanje ili upotreba herbicida koja nije poželjna u proizvodnji meda. Posijanu u to vrijeme pčele će moći iskoristiti za pašu.

Gospodarski – list

Iskustva Mađarskih poljoprivrednika na putu u EU

0

hungarian-grain-field-near-fertorakos-2008Razvoj obiteljskih farmi u Mađarskoj svesrdno je podržan fondovima EU uz povoljne kredite s kamatom od 3 do 7 posto godišnje

Državni poticaji od 30.000 forinti po jednom hektaru

Mnogi iz Hrvatske, a osobito Virovitičani prilikom šoping putovanja u Pečuh (iako posljednjih godina sve rjeđe), usporavaju automobile prolazeći kroz naselje Botykapeterd, udaljeno oko 5 kilometara na putu od Szigetvara prema Pečuhu, jer je s desne strane na oko 2 hektara nova, prelijepa farma obitelji Sabolčki, Istvana (53) i Zsuzsane (46), vojvođanskih Mađara iz Bečeja koji su se ovdje doselili prije jedanaest godina, strahujući za sebe i svoje troje djece od velikosrpske Miloševićeve politike.

S gospođom Zsuzsanom razgovarali smo u hladu sjenice, a njezin suprug Istvan priključio nam se naknadno, jer upravo s radnicima završavao poslove oko sušenja i skladištenja ječma. Zsuzsana nam je predstavila svoje blizance Betinu i Donalda (17), koji žive zajedno s roditeljima i pohađaju srednju školu, a najstariji sin Roland (26) ostao je u Bečeju i tamo vodi ostatak obiteljskog imanja uz stalni posao zastupnika proizvođača traktora Zetor, što ga je preuzeo od oca.

– Moja sestra, sociologinja, još se 1980. godine iz Novog Sada preselila ovamo u Mađarsku i kada je prije jedanaest godina ovdje krenula privatizacija poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu i mi smo počeli kupovati zemlju. Tada je cijena jednog hektara poljoprivrednog zemljišta bila 300 maraka, a mi smo kupili oko 60 hektara i počeli proizvoditi šećernu repu, soju, kukuruz, zob, ječam i ostalo. Uz to, pružali smo i drugima usluge oranja, kombajniranja, a odnedavno i usluge sušenja i skladištenja -kazala nama je Zsuzsana, očito glava obitelji, dodajući pritom kako su u izgradnju farme sa silosima, sušarom, mehaničkom radionicom, obiteljskim dvorcem i brojnim drugim sadržajima krenuli prije pet godina i kako je nekada to bilo zapušteno, korovima i grmljem obraslo zemljište, te kako je sve napravljeno upravo onako kako je to Zsuzsana zamislila.

U međuvremenu pridružio nam se i suprug Istvan, podosta rezerviran prema domaćim i stranim novinarima koji su ga posjećivali, a onih je odbijao. No, kada smo mu rekli da smo iz Hrvatske i to iz Virovitice, susjedi preko Drave, i da nas zanimaju iskustva mađarskih poljoprivrednika na putu u EU, naš se domaćin odmah oraspoložio. – Drago mi je što ću s vama o tome razgovarati, jer ja proizvodim šećernu repu i za vašu virovitičku šećeranu, kao i za šećeranu u Kaposvaru. Danas sušimo ječam u sušari kapaciteta 24 vagona na dan i skladištimo ga u naše silose čiji je kapacitet 250 vagona. To je najmodernija američka tehnologija sušenja i skladištenja žitarica. Ne skladištim samo svoje žitarice, nego i drugih poljoprivrednika uz određenu naknadu, a kad se nađe kupac, sve se zajedno prodaje i za tu uslugu ne uzimamo nikakvu naknadu. Kad je Mađarska ove godine ušla u EU, rizik proizvodnje za nas poljoprivrednike postao je veći. Do prošle godine dolazili su mi šleperima kupci kukuruza iz Bosne i Hercegovine. Ja njima iz silosa kukuruzom napunim šlepere, a oni meni na ruke isplate u dolarima. Sada je sve to mnogo kompliciranije i rizik je veći, jer ne znate hoćete li uspjeti naplatiti robu koju ste prodali.

KUPCI DIKTIRAJU CIJENU PŠENICE

Kod nas u Hrvatskoj priprema se žetva pšenice i veliki su problemi oko njezine otkupne cijene. Kakvo je stanje s pšenicom kod vas?

– Cijenu pšenice diktiraju kupci. Prošle godine su za tonu pšenice plaćali 3.200 forinti, a ove godine cijena će biti znatno niža i realno bi se mogla kretati od 2.500 do 2.700 forinti, a s tom cijenom proizvođač je na nuli. Međutim, najvjerojatnije je da će biti 2.200 forinti ili 80 eura, a to je zajamčena cijena koju određuje država. Ali, forinta stalno jača, a euro pada. Proizvođači u takvoj cijeni teško mogu naći svoju računicu. Tu je još i novčani poticaj države od 30.000 kuna po hektaru i taj iznos poticaja je za sve žitarice i uljarice, dok se na poticaj za šećernu repu može računati samo s digestijom iznad 16 posto. Otkad smo ušli u EU proizvodnja šećerne repe određena je kvotom, kao i za proizvodnju mlijeka, a za sve ostale poljoprivredne proizvodnje ostavljeno je prijelazno razdoblje. Stanje u mađarskom agraru trenutačno nije dobro, jer je gotovo uništeno stočarstvo, pa se stoga javlja problem kome uopće onda prodati kukuruz. Govedarska i svinjogojska proizvodnja je strašno pala, a tako je i u peradarstvu. Sada se sve to nastoji stimulirati određenim poticajnim mjerama države, no za ponovno oživljavanje tih proizvodnji treba puno vremena – s dosta zabrinutosti objašnjava nam Istvan.

Koliko ste ukupno uložili u ovaj svoj agrarni biznis i farmu? – Teško je sve to zbrojiti – ističe Zsuzsana. – Prodali smo dio imanja u Vojvodini i uložili dio nasljedstva. Međutim, bez povoljnih kredita EU za razvoj poljoprivrede, čije se kamate kreću od 3 do 7 posto godišnje, teško bismo ostvarili naše planove. Nismo uspjeli dobiti sredstva iz SAPARD programa EU, ali sada konkuriramo za sredstva jednog novog programa za izgradnju većih skladišnih kapaciteta na 1.000 četvornih metara. U Mađarskoj su poljoprivrednici dobro organizirani putem svoje Agrarne komore, koja zastupa njihove interese prema državi. Osim toga, i mi sami organizirano nastupamo prema tržištu i dobavljačima. Nije svejedno kupujemo li 1.000 tona mineralnih gnojiva ili 10.000, jer od proizvođača dobijemo povoljniju cijenu.

MALI FARMERI OSUĐENI NA PROPAST

Jeste li vi mali, srednji ili veliki farmeri u mađarskim prilikama u poljoprivredi?

– Nekada smo radili i 2.500 hektara, a sada smo ostali na oko 1.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Od toga je u našem vlasništvu oko 400 hektara, a ima tu ima zakupa, dok su sve ostalo usluge. Tu je i sušara sa silosima, tako da mi ustvari spadamo u kategoriju malih farmera. Srednji farmeri danas obrađuju oko 1.000 hektara, veliki od 1.000 hektara pa na više. Najviše je malih farmera i onih još manjih od 100 hektara koji su osuđeni na propadanje. Moram priznati da nam je zaista teško jer na jednoj strani imate troškove proizvodnje, a na drugoj niske cijene proizvoda i takvi poljoprivrednici ne mogu ići u nova ulaganja. Od onoga koji ulaže u proizvodnju država ne uzima, nego ga stimulira. Ako nama ostane 100.000 eura i ne ulažemo ih, država će nam 76 posto toga uzeti kroz porez. Stoga svake godine ulažemo. Tako su kupljeni traktori John Deer od 260 KS i New Holand od 160 KS, ali i još osam manjih traktora od 70 do 120 KS. Godišnje ostvarimo vrijednost proizvodnje od oko 150 milijuna forinti ili oko milijun eura, a kad smo obrađivali 2.500 hektara i vrijednost proizvodnje je bila veća. Što se tiše doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, mi smo se prijavili na onu donju granicu plaće od 53.000 forinti, dok su za petoricu radnika koje zapošljavamo iznosi doprinosa drugi, jer je i njihova plaća drukčija od naše.

Jeste li zadovoljni ostvarivanjem svojih poduzetničkih snova u poljoprivredi Mađarske?

– Pa mislim da možemo biti zadovoljni jer smo mnogo toga što smo željeli i planirali na kraju i ostvarili. Da bi se ovo održalo i razvijalo, treba puno raditi i puno ulagati. Vjerujemo da će naša djeca nastaviti ovaj obiteljski biznis. Imamo još jedan zajednički san kojeg svakako želimo i moramo ostvariti, a to je da na vašem predivnom Jadranu sagradimo ili kupimo kuću i da tamo pod stare dane uživamo – kazali su nama na rastanku Zsuzsana i Istvan, srdačno nas isprativši sa svoje farme.

Bugari prosvjeduju protiv EU poreza na rakiju

0

potpaljivanjeNovi namet stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i zatekao i ogorčio Bugare pa su uslijedila javna okupljanja i potpisivanja prosvjedne peticije, koju je u međuvremenu potpisalo više od 250 tisuća građana.

Direktiva EU iz 1992. predviđa plaćanje trošarine na alkohol u vrijednosti od najmanje 550 eura za 100 litara. Ta je trošarina u Bugarskoj podigla cijenu 40 litara rakije proizvedene u kućnoj radinosti s 10 na 13 eura dok je cijena rakije namijenjene prodaji porasla na gotovo 100 eura.

Vlada u Sofiji suočila se sa žestokim kritikama i optužena je da nije pregovorima s EU isposlovala bolje uvjete. Budući da bugarska rakija obično sadrži 40 posto alkohola, trošarina bi trebala iznositi 2,2 eura po litri. Vlada je u pregovorima o pristupu EU ipak ishodila 50-postotno smanjenje pa će Bugari plaćati 1,1 eura po litri za najviše 30 litara proizvedenih za osobnu potrošnju a ako proizvedu više od 30 litara, cijela količina oporezivat će se po višoj tarifi.

Proizvodnja rakije za privatnu potrošnju sastavni je dio tradicije i važan običaj u Bugarskoj. Stoga je novi porez protumačen kao nepravedna kazna, objasnila je Margarita Karamičova s bugarskog enološkog instituta u razgovoru za novinsku agenciju “Focus”.

Predsjedatelj odbora bugarskog parlamenta za proračun i financije Petar Dimitrov zastupa slično mišljenje: “Svaki Europljanin bio bi podjednako pogođen kada bi odjednom bio prisiljen plaćati porez za pripremu vlastitog ručka”, tvrdi on.

No, dogovor s EU nije moguće zaobići. Bugarski su pregovarači ipak uspjeli ishoditi najnižu moguću stopu poreza, naglasio je Dimitrov.

Većina bugarskih obitelji posjeduje po jedan kotao za pečenje rakije koji će po novim propisima morati registrirati. Ne ispune li tu obvezu, mogli bi se suočiti s povelikom globom u rasponu od 250 do 1.500 eura.