Naslovnica Blog Stranica 2

Paulovnija novim pravilnikom ulazi u kulture kratkih ophodnji

0

Vrste iz navedenog roda vrlo su prilagodljive na različite edafske i klimatske čimbenike i dobro rastu na marginalnim zemljištima. U Kini vrste roda Paulownia rastu u nizinama do 610 metara nadmorske visine. Paulovnije su brzorastuće vrste listača koje imaju izuzetnu mogućnost razmnožavanja pri čemu kroz križanje i selekciju nastaju mnogi danas poznati hibridi. Poznati su brojni varijeteti roda Paulownia koji su uzgojeni u laboratoriju metodom in vitro poput elongata super select, arctic super select, fortunei super select, kawakamii super select, catalpifolia super select, orienta super select (za sadnju u parkove kao ukrasno hortikulturno drvo), »big« super select (za podizanje plantaža kratkih ophodnji za biomasu) i dr.

Klimatski uvjeti

Neke originalne vrste ne podnose niske temperature, ali hibridi (9501, ShanTong) mogu podnositi raspon temperature od -25 do +40°C. Optimalna temperatura za rast je 25-28 °C što znači da je rast najintenzivniji tijekom srpnja i kolovoza. Heliofilne su vrste i traži dosta sunca. Za bolji razvoj korijenskog sustava može se pomoći navodnjavanjem u prve dvije-tri godine. Ne podnosi višak vode koji se nakuplja oko korijena, koji u takvom slučaju trune. Jednom posađena paulovnija traje više od 20 godina.

Tlo

Raste na svim vrstama tla. Nešto sporije napreduje u teškom glinastom tlu, a bolje u rahlijem. Tlo treba biti ocjedito i ne smije zadržavati previše vode. Močvarna tla nisu pogodna. Teža (glinasta) tla mogu se koristiti uz pravilnu obradu i zahvate s tlom (dubinsko rahljenje, podrivanje). Uspijeva na tlima kiselosti s pH od 5-8.

 

Sadnja i osnivanje nasada

Na frezanjem usitnjeno tlo, prethodno podrivano i obrađeno oranjem, sade se kvalitetne certificirane sadnice provjerenog podrijetla (uzgoj iz korijenovih reznica ili »in vitro«) u pravilnim razmacima gustoće od 2165-10000 sadnica/ha. Sadi se u svibnju nakon što prođe opasnost od kasnih mrazeva (u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske nakon 15.5).

Prihrana

Čak i na tlima niske kvalitete mogu se postići dobri rezultati prinosa biomase visoke energetske vrijednosti. Veliki dio hranjiva se vraća u tlo opadanjem velike količine lišća nakon vegetacijskog razdoblja. U vegetaciji obavezna je višekratna gnojidba tla organskim i mineralnim gnojivima.

Žetva i prinos biomase

U svijetu se primjenjuje nekoliko načina uzgoja koje je najkraće opisati: veći broj biljaka/ha kraća ophodnja i manji broj biljaka/ha duža ophodnja. Ophodnje se kreću od 1-4 godine ovisno o gustoći sadnje. Nakon sječe početkom proljeća, iz korijena izbija više novih izdanaka koji se puštaju da rastu grmoliko (više trupaca). Puni prinosi se neće dobiti u prve dvije godine, ali nakon toga razdoblja biljka daje pune prinose. U klimatskim uvjetima s duljim vegetacijskim razdobljem postižu se maksimalni prinosi.

OSOBNA KARTA KULTURE Paulovnija:

Prinos suhe tvari cijele biljke t/ha Prosjek 20 – 30
Gnojidba Okvirno: 100 – 150 kg/ha N, 50 – 80 kg/ha P2O5 i 120 – 160 kg/ha K2O. Mikorizacija (ektomikoriza) poboljšava produkciju biomase i štiti tlo od degradacije.
Plodored Obzirom da je paulovnija višegodišnja vrsta trenutačno ne postoji preporučeni plodored. Trajanje nasada je 20 ili više godina.
Posebni rizici ( suša, životinje..) Lako se adaptira na naše ekološke uvjete. Pripada u skupinu vrsta otpornih na sušu.
Postojeća tehnika proizvodnje u Hr Autovegetativno razmnožavanje tehnikom makropropagacije korjenovim reznicama i tehnikom mikropropagacije u kulturi tkiva »in vitro«.
Potencijal korištenja u HR Drvena sječka za elektrane na biomasu. Medonosna biljka.
Sjetvena norma 2165-10000 sadnica/ha; nasadi se ne podižu nikako sjetvom sjemena već sadnjom kontejnerskih sadnica.
Vrijeme žetve Krajem vegetacijskog razdoblja

Kojim putem je došlo Poljsko meso u Hrvatsku?!!

0

Konkretno, u nalazu bjelovarskog inspektora navedene su dvije tranše kebaba ALEBON, dobavljača ALEBON d.o.o. iz Slovenije, jednom 195 kilograma, a drugi put 120 kilograma, koje je kupio OPG Filip Mlinarić iz Garešnice, a potom je taj kebab prodan tvrtki Fimus j.d.o.o.. Prva pakovanja kebaba, 195 kilograma (LOT/šarža 191219), potrošena su u razdoblju od 26. siječnja do 2. veljače, a pakovanje od 120 kilograma (LOT/šarža 191221) od 3. do 7. veljače ove godine, u fast foodu PIKITO u Virovitici, u fast foodu koje posluje u sastavu poduzeća Fimus, koje je registrirano na istoj adresi kao i OPG Filipa Mlinarića, odnosno, predstavlja samo jedan od aspekata poslovanja mladog poduzetnika.

Tko je sve koristio sporno meso?

O Filipu Mlinariću pisalo se kao o mladom poljoprivredniku 2016. jer je zbog propusta (nije produljio osobnu iskaznicu) odbijen na natječaju Ministarstva poljoprivrede za poticaje za mlade poljoprivrednike, a javio se na natječaj s planom razvoja govedarske proizvodnje. No, ovaj neugodni slučaj s uvezenim kebabom pokazuje da, osim što se bavi vlastitim uzgojem govedine, također i uvozi meso – ovaj put na žalost ono za koje su slovenske službe alarmirale da je moguće zaraženo bakterijama Escherichia coli i Salmonelom, odnosno da ima “ostataka veterinarsko-medicinskih proizvoda”.

OPG je Filip Mlinarić naslijedio, kako je objavljeno u medijima, od oca, Mate Mlinarića, inače lidera stranke Nezavisni seljaci Hrvatske, te se smatra da danas zapravo zajedno vode posao. Naravno, treba istaknuti da Filip Mlinarić nije nipošto jedini s hrvatskog tržišta koji je kupovao meso tvrtke ALEBON, ali u Sanitarnoj inspekciji nisu odgovorili na upit tko je sve još koristio. Također, valja naglasiti da Mlinarić, odnosno njegova tvrtka nisu učinili ništa nezakonito. Uvozili su meso sa svom valjanom dokumentacijom, za koje nikada nije bilo pritužbi. Takvo je bilo i ovo meso za kebab, sa svim valjanim certifikatima, i Inspektorat ga ne bi niti provjeravao posebno da nije bilo upozorenja iz Slovenije.

Mato Mlinarić je na poziv Net.hr-a reagirao vrlo burno: “Nije dopustivo da smo izvrgnuti sumnji da smo prodavali zaraženo meso! Neprestano smo podvrgnuti nadzoru svim vrsta, sanitarna inspekcija je tu redovno, mi imamo najuredniji fast food objekt u Virovitici.” Mlinarić potvrđuje da uvoze od tvrtke ALEBON, ali naglašava – kao i mnogi drugi!

 

Neujednačena kontrola mesa

Potvrđuje da je u lokalu bio i nadzor, od 11. do 13. veljače, ali odbacuje bilo kakvu sumnju da je lokalu bilo posluženo “zaraženo meso”. Naravno, činjenica da je u lokalu obitelji Mlinarić poslužen kebab iz spornog, sumnjivog kontigenta, ne znači da je upravo u komadima koji su već pojedeni bilo bakterija i onečišćenja zbog kojih je Slovenija alarmirala Hrvatsku i pozvala da se povuče cijela pošiljka. To je nešto što se više neće moći utvrditi, ali ostaje kao opomena onima koji bi trebali brinuti da do ovakvih incidentnih situacija ne dođe, odnosno da se sigurnost hrane u Hrvatskoj digne na mnogo viši stupanj.

Net.hr u izvještaju inspektorata ispostave Bjelovar također nalazi informaciju da je i u ugostiteljskom objektu Mc Fly fast food iz Bjelovara, u vlasništvu tvrtke Proflaj j.d.o.o. iz Severina, također nađena “nesigurna hrana” kod koje se nije mogla utvrditi “sljednost” proizvoda. Tvrtka je kupila od ALEBON-a 50 kilograma, a u lokalu je zatečeno 20 kilograma (LOT/šarža 191219), te je naređeno da se tih 20 kilograma vrati slovenskoj tvrtki, a u lokalu je izrečena i kazna zbog toga što se nije mogla utvrditi sljednost mesa.

Slikovni rezultat za poland meat

Milica Bodegraja, vlasnica tvrtke Proflaj, na upit Net.hr-a potvrđuje da je u njezinom restoranu proveden inspekcijski nadzor, te da su i kažnjeni zbog nemogućnosti dokazivanja sljednosti mesa, no tvrdi da se jednostavno dogodila pogreška u vođenju evidencije i da nisu imali kebab s oznakom sporne pošiljke. “Točno je da smo ipak vratili kebab dobavljaču, i kaznu smo platili”, kaže gospođa Bodegraja. Naglašava da su prošli tjedan, odmah čim su vidjeli informacije u medijima, sami nazvali slovenskog dobavljača i tražili dodatne informacije. “Pet godina vodimo ovaj lokal, nikada nismo imali nikakvih problema i važno nam je da uredno poslujemo. Nikada se nitko nije žalio na kvalitetu u našem lokalu, a reći ću vam i ovo – tu se hrane i moja djeca. Zar bih djeci, svojoj i tuđoj, željela servirati nešto nezdravo?”, kaže Bodegraja.

Ovo su samo najnoviji slučajevi u Hrvatskoj koji opet upozoravaju na neujednačenu i nejasnu kontrolu mesa, i uvezenog i domaćeg. Kada je nedavno otkriveno da u Poljskoj u jednoj klaonici kolju bolesna goveda te meso prodaju potom u mesnim prerađevinama alarmirala se i hrvatska javnost, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić cijelo vrijeme je rezolutno ponavljao: u Hrvatsku se ne uvozi to meso. Sada se pokazalo da problematično meso – zaraženo bakterijama ili onečišćeno “veterinarsko-medicinskim proizvodima” ipak prodire u Hrvatsku, da su hrvatske službe o tome obaviještene – iz Slovenije, a domaće službe izbjegavaju dati preciznu i pravodobnu informaciju.

Sumnjivo meso stiglo je posve legalno

Pokazalo se da je kontrola mesa još uvijek razlomljena između Ministarstva poljoprivrede i Inspektorata i da jednostavno nije dostatna. I nakon što su suočeni s navodima iz izvještaja Inspektorata iz Bjelovara iz Ministarstva zdravstva pod koje spada Sanitarna inspekcija opet odgovaraju:

Slikovni rezultat za poland meat

“Sanitarna inspekcija nakon provedenih nadzora slijedom dodatne RASFF obavijesti utvrdila je sljedeće: da u niti jednom nadziranom objektu sporni proizvod nije zatečen u prometu, da je slovenski dobavljač obavijestio sve svoje kupce i svi sporni proizvodi su na temelju te informacije povučeni iz prometa i provodi se njihovo neškodljivo zbrinjavanje. Inspekcijski nadzori su i dalje u tijeku i o rezultatima će javnost biti obaviještena.” Na konkretne upite o konkretnim objektima nisu htjeli odgovoriti. Kao niti potvrditi ili demantirati autentičnost dijela dokumenta inspekcijskog nadzora iz ispostave Bjelovar.

Filip i Mato Mlinarić najavili su za petak, 15. veljače, press konferenciju u svom objektu Pikito usred Vinkovaca, da bi se obratili javnosti zato jer su zbog slučaja povlačenja kebaba izvrgnuti sumnji u kvalitetu svojih proizvoda.

No, činjenica jest da je sporno meso stiglo do njih posve legalno, a da su alarm i uklanjanje uslijedili – prekasno. Zato jer u Hrvatskoj očito nije uređena kontrola mesa, posebno prevencija. Ono što nadležna ministarstva (poljoprivrede i zdravstva) rade mnogo angažiranje od prevencije i provjere kvalitete mesa jest prikrivanje informacija, pa i uvjeravanje da ništa nije pojedeno – kada je već pojedeno.

 

net.hr

Uplatio kombajn preko interneta i euri ošli u vjetar

0

Glas Slavonije doznaje da je kupnju velikog i skupog stroja dogovorio preko interneta s nepoznatim prodavačem u drugoj polovini studenoga prošle godine. Primivši predračun, obavio je uplatu, čekao da mu stigne kombajn i mislio kako je dobro prošao, kupivši ga za nekoliko tisuća eura (kombajni stari 20 godina koštaju oko 20 tisuća eura). Međutim, nesretni Slavonac ubrzo je shvatio da je prevaren i pokraden.

– Tijekom studenoga 2018. godine 46-godišnjak je preko interneta na području Đakovštine s nepoznatim počiniteljem dogovorio kupnju kombajna te je nepoznatom počinitelju uplatio nekoliko desetaka tisuća kuna. Kombajn mu nije isporučen, niti mu je vraćen novac. Tragamo za nepoznatim počiniteljem – stoji u kratkom priopćenju PU.

Veliki poljoprivrednici iz Đurđanaca pokraj Đakova, obitelj Markić, i sami često poljoprivrednu mehanizaciju kupuju preko interneta. Saša Markić kaže kako su svjesni da rizik pritom postoji, no da postoje načini kako biti siguran da će kupoprodaja završiti na zadovoljstvo obiju strana.

– Svjesni smo rizika, no mi svaku kupnju uvijek prethodno dobro provjerimo. Radimo samo s tvrtkama o kojima se informiramo od drugih, a pratimo i njihove službene stranice, tražimo garanciju, raspitamo se kako posluju i drugo. Jer, kupnja preko interneta bude povoljnija i više tisuća eura. Posljednje što smo kupili je traktor – kupili smo ga preko interneta od jedne tvrtke za 16.000 eura, a inače je 30.000 eura – kaže Saša Markić.

– Uvijek dobro prođemo, ali smo oprezni, a to znači da privatni oglasi preko interneta ne dolaze u obzir, samo oglasi tvrtki koje možemo provjeriti – kaže Saša Markić za Glas Slavonije.

Ovi su poljoprivrednici preko interneta silokombajn kupili za 50.000, a prskalicu za 15.000 eura. I sami znaju za primjere gdje su ljudi nasjeli na privatne oglase na internet-oglasnicima i ostali bez velikih novčanih iznosa.

– Prije desetak dana čovjek iz Slavonskog Broda tako je planirao kupiti Mercedes i uplatio 25.000 eura. Došao je na naznačenu adresu, a ondje ni prodavača ni Mercedesa – kaže Markić.

 

Digitalna pismenost u poljoprivredi

0

Prva konferencija Digitalna poljoprivreda.održana je danas uZagrebu u suorganizaciji Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta u Zagrebu i agencije Apriori World.

”Naš fakultet rezultatima svoje znanstvene aktivnosti koju prelijeva i u nastavu pokušava pripremiti hrvatsku poljoprivredu i agronomske stručnjake za razumijevanje, primjenu i unaprjeđenje digitalne poljoprivrede, pa svesrdno podržavamo ovu konferenciju kao dio naših redovitih sa željom da inspiriramo sve one koji se žele ili se već bave poljoprivredom.”, kazao je u ime domaćina dekan Agronomskog fakulteta Zvonimir Grgić.

Po riječima predsjednik Organizacijskog odbora Danijela Koletića digitalna pismenost u poljoprivredi, zbog tehnološkog razvoja i napretka, predstavljat će jedan od izazova opstanka.

Neke države već su to odavno prepoznale, a neke se tek upoznaju s tim novitetima. Nove generacije mladih poljoprivrednika spremne su na nova povezivanja i nova znanja, a domaći stručnjaci u IT industriji dali su već neka rješenja koja pružaju potporu poljoprivredi i time štede vrijeme i novac. Poslovica kaže da čovjek uči dok je živ. Upravo se na učenju i spremnosti da se neprestano mijenjamo i prilagođavamo možemo dijeliti ljude na uspješne i one manje uspješne. Teško je mijenjati svoje navike, a još teže priznati sebi da ne znamo. Jedino okupljeni u sinergiji razmjene iskustva i znanja, neprestanog učenja i spremnosti da prihvatimo novitete nas može učiniti konkurentnim, kazao je Koletić.

Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede otvorio je blok predavanja pod nazivom Program ruralnog razvoja i digitalna poljoprivreda.

„Digitalizacija poljoprivrede je nužna transformacija koja čeka našu poljoprivredu, da bi dobili konkurentniju, samodostatnu i održivu proizvodnju koja ide u korak s vremenom. Nadogradimo li tradicionalnu poljoprivredu s tehnološkim inovacijama, a uz potporu struke i razvojnih politika, logičan slijed je rast i razvoj domaćih poljoprivrednih gospodarstava čemu svi težimo. Ministarstvo poljoprivrede nastavit će doprinositi tim zajedničkim ciljevima, kazao je Ivančić.

Konferencija je okupila poljoprivrednike, digitalne stručnjake, članove Odbora za praćenje programa ruralnog razvoja, korisnike Mjere 4 ruralnog razvoja, studente s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilišta u Zadru, Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima i Veleučilišta u Požegi. Konferencija je sufinancirana sredstvima iz mjere za tehničku pomoć Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Agrobiz

Prevrnuo se kamion pun svinjskih polovica

0

Vozač kamiona (50), koji je pritom teško ozlijeđen, prevezen je u Opću bolnicu Nova Gradiška, no zbog ozljede glave i prsišta danas oko 10 sati prevezen je u KBC Osijek, gdje se bori za život.

Prevrnuo se kamion pun svinjskih polovica, vozač prebačen u bolnicu

Odjednom se prevrnuo

“On se samo odjednom prevrnuo”, rekao je čitatelj 24sata te dodao kako u nesreći nije sudjelovalo niti jedno drugo vozilo.

Iz HAK-a su poručili da se zbog nesreće vozi samo jednim prometnim trakom, piše 24sata.

Nitratna direktiva i stajski gnoj

0

U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do granične vrijednosti od 170 kg/ha dušika. Primjena stajskog gnoja provodi se na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru te spriječi isparavanje amonijaka, potrebno ga je jednakomjerno rasporediti po površini i što prije unijeti u tlo.

Skladištenje stajskog gnoja

  • stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima – spremnicima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu ili u drugim spremnicima
  • spremnici moraju biti vodonepropusni kao ne bi došlo do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, posebno u podzemne i površinske vode
  • spremnici svojom veličinom moraju zadovoljiti prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje za jedno uvjetno grlo
  • ako se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti zbog nedovoljno poljoprivrednih površina, višak stajskog gnoja se zbrinjava gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat ili zbrinjavanjem na druge načine

Tablica 1. Sadržaj dušika, fosfora i kalija u stajskim gnojivima i najveća dozvoljena količina u primjeni (prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva)

Vrsta 
gnojiva
% N
% P2O5
% K2O
Sadržana količina
 hranjiva (kg/ha)
 MAX 
količina
gnojiva
 (t/ha)
N(MAX)
P2O5
K2O
Goveđi
0.5
0.3
0.5
170
102
170
34
Konjski
0.6
0.3
0.6
170
85
170
28
Ovčji
0.8
0.5
0.8
170
106
170
21
Svinjski
0.6
0.5
0.4
170
142
113
28
Kokošji
1.5
1.3
0.5
170
147
57
11
Brojlerski
3.0
3.0
2.0
170
170
110
5.5
Kompost
 goveđi
2.1
2.2
0.8
170
180
65
8
Gnojovka
 goveđa
0.4
0.2
0.5
170
85
210
42 m3/ha
Gnojovka
 svinjska
0.5
0.4
0.3
170
136
102
34 m3/ha

Prekomjerna primjena dušika kroz gnojidbu uzrokuje njegov gubitak i potencijalno onečišćenje tla, vode i zraka. Ispiranje nitrata iz stajskog gnoja tako ugrožava zdravlje ljudi i životinja, prijetnja je okolišu i gubi se vrijedan izvor dušika koji treba nadomjestiti. Dušik se u kruženju neizbježno gubi, no pravilnim održivim gospodarenjem gubici se mogu svesti na najmanju mjeru. Pravilno zbrinjavanje i čuvanje stajskog gnoja vrlo je važno zbog njegove vrijednosti u održavanju i popravljanju plodnosti tla te za biljnu proizvodnju.

 

 

Cijene DZS-a

0

Cijene biljnih proizvoda porasle su za 17,9 posto na godišnjoj razini, dok su cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda pale za 3,1 posto.

Porast cijena biljnih proizvoda, kako navode statističari, prouzročen je rastom cijena krumpira, za 46,6 posto, voća, za 34,1 posto, žitarica, za 8,5 posto i vina, za 2,6 posto.

Istodobno je zabilježen pad cijena industrijskog bilja, za 2,1 posto i povrća, za 3,9 posto.

Na pad cijena stoke, peradi i stočnih proizvoda utjecao je pad cijena svinja, za 14,9 posto, peradi, za 7,5 posto, konzumnih jaja, za 4,7 posto i goveda, za 0,4 posto.

Istodobno je cijena mlijeka – kravljeg, ovčjeg i kozjeg – porasla za 3,1 posto.

Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u drugom tromjesečju u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porasle su za 4,8 posto, na što je najviše utjecao rast cijena stočne hrane i energije.

Cijene stočne hrane su porasle za 18,6 posto, a energije 18 posto. Porasle su i cijene veterinarskih usluga, za 1,8 posto.

Istodobno su cijene sjemena i sadnog materijala pale za 10 posto, a cijene gnojiva za 3,6 posto, pokazuje nedavno objavljeno izvješće DZS-a.

Dobrobit životinja – M14

0

Sljedeća područja uključuju primjenu visokih standarda dobrobiti životinja u okviru Mjere 14:

  • osiguranje vode, hrane i brige o životinjama u skladu sa njihovim prirodnim potrebama
  • osiguranje uvjeta držanja na način da imaju dovoljno prostora, odgovarajuću stelju, prirodno osvjetljenje
  • pristup na otvoreno
  • prakse koje izbjegavaju sakaćenje i/ili kastraciju životinja, a ukoliko je to zaista neophodno

upotrebu anestetika, analgetika te protuupalnih lijekova ili imuno kastraciju.

S obzirom na to da se radi o vrlo zahtjevnoj mjeri, korisnici su obvezni završiti izobrazbu iz područja dobrobiti životinja u trajanju od minimalno 4 sata u godini. Ovo je osobito važno kako bismo izbjegli moguće nepoštivanje obveza koje rezultira sankcijama i umanjenjem potpore. Izobrazba je besplatna, a provodi je Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba – obratite se najbližoj podružnici da biste saznali termine izobrazbe.

Kako bi se mogla pratiti i kontrolirati provedba propisanih obveza, potrebno je voditi evidenciju na propisanim obrascima.  U evidencijski obrazac je potrebno redovito unositi sve tražene podatke, kako bi iz evidencije bilo jasno da se poštuju propisane obveze.

Iz istoga razloga ćete i potporu ostvariti samo za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do 31.12.2018. godine.

Mjera 14 (u daljnjem tekstu: M14) sastoji se od tri operacije:

  1. 1.1. Plaćanja za dobrobit životinja u govedarstvu (DŽG)
  • Kategorija mliječne krave
  • Kategorija tovna junad
  • Kategorija telad

Kod ovog tipa operacije minimalni broj uvjetnih grla (dalje u tekstu: UG) za koje možete ostvariti potporu iznosi 4 (jedna mliječna krava predstavlja 1 UG, jedno tovno june od 6 do 24 mjeseca 0,6 UG, a jedno tele 0,4 UG). Dakle, da biste bili prihvatljivi korisnik morate imati najmanje 4 krave ili 7 junadi za tov ili 10 teladi.

  1. 1.2. Plaćanja za dobrobit životinja u svinjogojstvu (DŽS)
  • Kategorija odbijena prasad
  • Kategorija krmače i nazimice
  • Kategorija svinje za tov

Kod ovog tipa operacije minimalni broj UG za koje možete ostvariti potporuiznosi 5 (jedno odbijeno prase predstavlja 0,027 UG, jedna krmača ili nazimica predstavlja 0,5 UG, a jedna svinja za tov 0,3 UG). Dakle, da biste bili prihvatljivi korisnik morate imati najmanje 186 prasadi ili 10 krmača/nazimica ili 17 svinja za tov.

  1. 1.3. Plaćanja za dobrobit životinja u peradarstvu (DŽP)
  • Kategorija brojleri
  • Kategorija nesilice
  • Kategorija purani

Kod ovog tipa operacije minimalni broj UG za koje možete ostvariti potporuiznosi 5 (jedan brojler predstavlja 0,007 UG, jedna nesilica 0,014 UG, a jedan puran 0,03 UG). Dakle, da biste bili prihvatljivi korisnik morate imati najmanje 715 brojlera ili 358 nesilica ili 167 purana.

Uvjeti koje morate ispunjavati kako biste ostvarili potporu su sljedeći:

  • upis u Upisnik poljoprivrednika
  • upis stoke u JRDŽ i ostale propisane upisnike te propisno označavanje stoke
  • pravodobno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i potrebne popratne dokumentacije
  • omogućavanje provedbe kontrola na terenu
  • poštivanje pravila višestruke sukladnosti na cjelokupnom poljoprivrednom gospodarstvu

Upisnik trgovaca voćem i povrćem

0

Zahtjev za upis u upisnik trgovaca voćem i povrćem

·           Ministarstvo nadležno za poljoprivredu”je tijelo nadležno za uspostavu Upisnika trgovaca voćem i povrćem i inspekcijski nadzor trgovaca voćem i povrćem.

·           Trgovac” je bilo koja pravna ili fizička osoba odnosno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG) koje posjeduje svježe voće i povrće, koje je predmet tržišnih standarda, s ciljem njihovog izlaganja ili ponude na prodaju; njihove prodaje; ili njihovog stavljanja na tržište na bilo koji drugi način; ili obavlja bilo koju od aktivnosti u vezi s voćem i povrćem koje je predmet tržišnih standarda.

·           „Upisnik trgovaca voćem i povrćem”je baza podataka trgovaca voćem i povrćem koju vodi Ministarstvo.

·           „Kontrola usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima”je provjera usklađenosti voća i povrća s propisanim tržišnim standardima koju radi izdavanja Potvrde o usklađenosti s tržišnim standardima za voće i povrće (u daljnjem tekstu: Potvrda o usklađenosti) obavlja trgovac ovlašten u skladu s ovim Pravilnikom.

·           „Treće zemlje” su sve zemlje iz kojih se voće i povrće uvozi u Republiku Hrvatsku, a koje nisu članice Europske unije. 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U Upisnik se mora upisati:

·           Pravna ili fizička osoba registrirana u sudskom ili obrtnom registru za trgovinu na veliko i/ili trgovinu na malo.

·           Nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva registriran u Upisniku poljoprivrednih gospodarstva kada voće i povrće prodaje na malo izvan prodavaonica:

– na štandovima i klupama na tržnicama na malo,

– na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,

– pokretnom prodajom,

– prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.),

– u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i na veliko na tržnicama.

·           Poljoprivrednici koji proizvode grožđe samo za prodaju također se trebaju upisati u Upisnik. Ako proizvode grožđe za daljnju preradu na svom OPG-u ne trebaju se upisati u Upisnik, jer tada njihova proizvodnja podliježe zakonu o vinu.

·           Poljoprivrednici koji proizvode voće i povrće samo za industrijsku preradu (kooperanti prerađivača voća i povrća) trebaju se upisati u Upisnik.

·           Poljoprivrednici koji posjeduju poljoprivredno zemljište u susjednim državama trebaju se upisati u Upisnik i zahtjevu priložiti dokument iz susjedne države koji dokazuje da je to tamo proizvedeno.