Naslovnica Blog Stranica 3

EK donosi pijedlog za smanjenje poticaja !

0

Zbog Brexita, Europska komisija reže budžet za potpore poljoprivrednicima. Hrvatska bi tako za ruralni razvoj trebala dobiti 15 posto manje novaca. A hrvatski farmeri, stočari, ratari, bez europskih potpora teško da će preživjeti. I tu nije riječ o malim poljoprivrednicima, OPG-ovima i slično.

Riječ je o velikim investicijama, velikim industrijama s velikim brojem kooperanta i radnika koje su se tek počele oporavljati zahvaljujući upravo europskim fondovima. Sad se nadaju da će naši pregovarači uspjeti uvjeriti birokrate u Briselu da Hrvatsku izuzmu iz rezanja zajedničkog proračuna, jer smo zadnji ušli u Uniju i dosad smo najmanje stigli iskoristili europske fondove. Ali obzirom da znamo kako pregovaraju hrvatski pregovarači bit će dobro ako nam nakon pregovora ne uzmu i više.

Dok njegove životinje na ovoj farmi kod Križevaca bezbrižno žvaču i ne zamaraju se time koliko stoji i odakle stiže hrana, njihov vlasnik zabrinuto računa što mu to donose rezovi Europske komisije. “Ni sada još nismo konkurentni na tržištu, a s ovim umanjenjem bit ćemo još manje konkurentni”, smatra Darko Celovec, vlasnik farme i predsjednik Udruge Baby Beef.

Jer Europska komisija je nedavno predstavila Zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje od 2021. do 2027. godine. A prema njoj Hrvatska bi za izravna plaćanja, potpore  poljoprivrednicima, svake godine umjesto dosadašnjih 383 milijuna eura na raspolaganju imala 368 milijuna. Četiri posto manje. A za projekte iz ruralnog razvoja umjesto 332 milijuna – 281 milijun, čak 15 posto manje. Ukupno 66 milijuna eura manje svake godine.

Oni koji se bave ovim poslom upozoravaju ako se smanje poticaji, već loše stanje u hrvatskom stočarstvu – bit će još gore, jer primjerice nekad je u Hrvatskoj bilo oko 400 tisuća komada tovne junadi. Danas ih je preostalo svega 120 tisuća! Godine 1990. u Hrvatskoj je prema podacima Zavoda za statistiku bilo 830 tisuća goveda. Brojka se u nekoliko godina prepolovila i danas je na oko 450 tisuća. Broj krava je uglavnom u slobodnom padu. S oko pola milijuna 1990. na 161 tisuću danas.

Darko na svojim farmama ima oko 5.000 tisuća komada tovne junadi i posebno ga brine dio prijedloga koji bi potpore ograničio na 100 tisuća eura! “Mi profitabilnost posla jedino doživaljvamo kroz ta izravna plaćanja, ako se ona umanje, ako se ona ograniče, mi nećemo bit profitabilni, nas će Njemačka, Nizozemska, nas će Poljska pregazit i moja firma može stavit ključ u bravu”, nadodaje Celovec.

Koji kilometar dalje, drugačiji biznis, isti problem. Dvije godine u ovom voćnjaku urod je bio nikakav. Grane se sad slamaju pod težinom plodova, no voćari ne mogu biti sretni. Kilogram jabuka trebao bi se prodati za oko dvije kune, voćari objašnjavaju to nije dovoljno ni da se pokriju troškovi proizvodnje. U takvoj situaciji – svaka kuna poticaja puno im znači.

Željko izravne potpore dobiva po hektaru, europskim novcem izgradio je i solarne panele. Upozorava, nije u redu da se sada štedi, jer u Europsku smo uniju ušli posljednji, povukli najmanje i još uvijek smo u proizvodnji predaleko od drugih.

“Smanjenje poticaja će direktno dovesti do toga da se nastavi krčenje voćnjaka koje je dosada bilo prisutno zadnjih nekoliko godina i ako se to desi, nećemo više imati hrvatske jabuke, nego ćemo biti ovisnici o uvoznoj jabuci”, ističe Željko Ledinski, voćar i vlasnik OPGa Željko Ledinski.

U ministarstvu poljoprivrede odgovaraju da “nema straha, ovo je tek prijedlog, treba proći Vijeće i Parlament, pa još i pregovore sa svakom od država članica”.

“Stav ministarstva je svakako u daljnjim pregovorima da smo protiv smanjivanja ukupne omotnice za izravna plaćanja, ali isto tako i protiv ograničavanja iznosa na 100 tisuća eura, na razinu pojedinog korisnika potpora!” izjavio je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać.

Dobro je za poljoprivrednike što bi u prijelomnom trenutku pregovora baš Hrvatska trebala predsjedati Vijećem. Dotad, ministarstvo, najosjetljivijem dijelu poljoprivrede – stočarstvu – namjerava pomoći iz nacionalnog proračuna i to s dvije mjere vrijedne 200-tinjak milijuna kuna!

RTL

130 ha na trasi melioracijskog kanala u zakup

0

Poljoprivrednici iz Babine Grede i Cerne su zainteresirani za korištenje obradivih površina na trasi Melioracijskog kanala Dunav – Sava u k.o. Babina Greda moći će konkurirati na natječaju za zakup zemljišta. Riječ je o oko 130 hektara površina, javnom vodnom dobru kojim upravljaju Hrvatske vode i koje su ga uz potporu Županije i Općine odlučile staviti u funkciju.

To je zapravo materijal iz iskopa melioracijskog kanala, koji je odmah ondje i deponiran. Na toj površini sada raste trava i nije u funkciji, a može dobiti svoju svrhu tako da se pripremi i počne koristiti za potrebe poljoprivredne proizvodnje – pojašnjava Josip Kuterovac, voditelj Vodnogospodarske ispostave za Mali sliv “Biđ – Bosut” Hrvatskih voda.
– Govorim o našem slivnom području, gdje se nalazi nešto više od sedam kilometara kanala. Naime, melioracijski kanal ukupno je dug 14.700 metara i proteže se kroz dvije županije – Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku. Poljoprivrednici su zainteresirani, a intencija je Vukovarsko-srijemske županije i Općine Babina Greda da se postupak davanja u zakup provede kontrolirano. Žele da se površine dodijele ljudima koji stvarno imaju stoku, potrebu za zemljom i koji će joj dati svrhu i obrađivati je, a ne da je uzmu samo radi poticaja ili nekih drugih interesa – zaključuje Kuterovac. Svrha melioracijskog kanala je dovod vode iz rijeke Save u Biđ-bosutsko polje kako bi se u ljetnim mjesecima osigurale dodatne količine vode za navodnjavanje. “Sustav je izgrađen, sve je napravljeno i u postupku je ishođenje uporabne dozvole za crpnu stanicu. Vjerujem da će u sljedećoj sezoni kanal biti u funkciji”, ističe.
I pročelnik za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ-a, Andrija Matić, prekjučer se u Babinoj Gredi sastao sa zainteresiranim poljoprivrednicima.
– Uloga Županije je u tome da smo napravili snimku svih površina, utvrdili status i uvjete korištenja. Na nama je da priredimo mogućnost raspisivanja natječaja o zakupu za koji se moraju stvoriti svi potrebni preduvjeti, da se natječaj provede jednostavno i uspješno i da se ne dogodi da na trasi kanala bude površina koje su pogodne i prihvatljive za obradu a da ne budu u funkciji poljoprivredne proizvodnje – kaže Matić. Što se tiče cijene, napominje da zakup neće biti skuplji od uobičajenih postupaka provedbe natječaja za državo poljoprivredno zemljište i da će cijene biti vrlo prihvatljive.

Glas Slavonije

Nagrada za farmu budućnosti: Osatina grupa

0

Osatina je, kako ističu u GDi-ju, krenula 1993. s tri zaposlena, a u 2017. ostvarila je godišnji prihod od 50 milijuna eura. Suradnjom dvaju tvrtki, Osatina je ostvarila praćenje svake pojedinačne sadnice i životinje u svojoj proizvodnji kao i tone otpada koju ponovo koristi za preradu u električnu energiju.

– Naša nagrada Osatini ilustracija je što se sve može postići i kako ide transformacija znanja prema praktičnoj koristi. Ovo je dokaz da nema mjesta izgovorima koje često čujemo u Hrvatskoj da se ne može, da nema mogućnosti i tome slično. Oni su spojili svaki dio imovine i resursa, svaku operaciju u jedinstveni sustav. Iz onoga što drugi smatraju otpadom, Osatina stvara novu energiju – obrazložio je nagradu Osatini direktor GDi-ja Boran Lončarić.

Središnji dio Solutions Daya bio je panel Digitalna ekonomija za industriju i upravu uz učešće predsjednika Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti Tonka Obuljena, člana Uprave Odašiljača i veza (OiV) Mate Botice, direktorice Odjela za regulatorne poslove i EU fondove VIPneta Martine Dragičević, operativnog direktora HT-a Milana Medena i Borana Lončarića.

Podržavši ocjenu ostalih sudionika panela kako poboljšanja kvalitete poslovanja tvrtki i rada javne uprave u Hrvatskoj nema bez digitalizirane ekonomije koju mora podržavati svima jednako dostupna i brza mreža širokopojasnog interneta, Mate Botica je naveo kako OiV kao jedan od nositelja projekta izgradnje širokopojasne agregacijske infrastrukture trenutno rade na studiji izvodljivosti tog projekta koja bi, najavio je, trebala biti gotova do proljeća iduće godine.

Vodeći u Serdnoj Europi

Iznoseći najnovije pokazatelje poslovanja GDi-ja, Boran Lončarić je, među ostalim, izdvojio zadržavanje pozicije srednjoeuropskog lidera u ponudi softvera za cjelovito upravljanje kompleksnim poslovnim procesima te pokušaj proboja na tržište Južne Azije i Australije.

– Jedan smo od vodećih IT holdinga u Srednjoj Europi. Novost u ovoj godini je da smo otvorili urede u Bukureštu i Varšavi. Izvozimo u 11 vremenskih zona. I u Hrvatskoj radimo izvrsne stvari, primjerice, u upravljanju energetskoj infrastrukturi, postrojenjima u obnovljivim izvorima energije i upravljanju zagrebačkom zračnom lukom – istaknuo je Lončarić.

Solutions Day okupio je oko 200 IT stručnjaka i korisnika GDi-ijevih rješenja za ujedinjavanje procesa upravljanja imovinom, resursima i operacijama u industriji i upravi.

 

novac.hr

HPK provodi natječaj za odabir najuspješnijih projekata iz Programa ruralnog razvoja

0

Cilj projekta “CAP FOR YOU“ (AGRI-2018-2446081) je informirati poljoprivredne proizvođače i mlade o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije, o programima i mjerama te o smjernicama i načinu na koji Europska komisija kreira svoje poljoprivredne politike.

U sklopu projekta provodi se natječaj za odabir deset najuspješnijih projekata iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020.

Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje u promoviranju svog projekta, prijavite se na natječaj i ispunite tražene podatke iz tablice. Tražene podatke pošaljite najkasnije do 21. rujna 2018. na e-mail: tomislava.hodalic@komora.hr s naznakom: ZA PROJEKT ‘CAP FOR YOU’.

Više o natječaju možete pročitati ovdje.

Voćnjake upisuju u ekološke jer donose veći prihod

0

Sastanak je bio uvod u otvorenje tradicionalne manifestacije Jabuka crvenika, kojom Udruga voćara i vinograda Moslavine već 14 godina obilježava početak berbe jabuka u tom kraju. Svi ti događaji bili su dio obilježavanja Dana općine Velika Ludina.
A zašto je baš u Moslavini održan skup voćara i čelnih ljudi HVZ-a? Jer upravo Moslavina zauzima važno mjesto u razvoju suremenog plantažnog voćarstva u Hrvatskoj. Još je 1952. godine dr. Otto Bohutinski, iz Zavoda za voćarstvo iz Zagreba, posadio 15 hektara pokusnih nasada jabuka u Maloj Ludini, a danas se na području općine Velika Ludina nalazi oko 250 hektara nasada voća, od čega je čak 90 posto jabuka.
– O svim našim problemima razgovarat ćemo s ministrom poljoprivrede. Bit će riječi o regulativi oporezivanja, nadamo se da će se PDV na voće i povrće smanjiti na 13 posto, a razgovarat ćemo i o problemu sezonske radne snage, mnogim drugim problemima i nedorečenostima u praksi, ali i u pravnim propisima. Naš je cilj hrvatski proizvod, u našem slučaju hrvatska jabuka, na hrvatskom stolu – rekao je Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice. Osvrnuo se i na tržište jabuka u Europi i svijetu: “Od 12,5 milijuna tona, kolika je produkcija jabuka u Europi, 4 milijuna proizvodi se u Poljskoj. Ta zemlja ima goleme viškove koji će završiti na europskom tržištu. Uz to, od 60 milijuna tona, koliko se godišnje proizvede u svijetu, 45 milijuna kuna proizvede Kina. Kako se obraniti od toga i kako zaštititi domaću proizvodnju?”
Analizirajući stanje u Slavoniji, Stjepan Zorić, dopredsjednik HVZ-a, istaknuo je zadovoljstvo postojećim stanjem. Od 825 hektara voćnjaka na kojima se uzgaja jabuka u Osječko-baranjskoj županiji, polovinu čini prva klasa, dok se voćnjaci druge klase pretvaraju u ekološku proizvodnju. Naime, prva su klasa intenzivni, odnosno plantažni voćnjaci koji imaju zaštitne mreže i sustave za navodnjavanje, dok su voćnjaci druge klase klasični, odnosno poluekstenzivni. Međutim, voćnjaci druge klase ostvaruju veći prihod.
“Moramo pronaći zajednički jezik s trgovcima i tu nam je potrebna podrška politike. Zašto ne bismo turistima na Jadranu, ali i našim građanima, plasirali jabuke proizvedene u Hrvatskoj?”, zapitao je Zorić. Uslijedila je rasprava, a Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, pozorno je saslušao voćare. Istaknuo je da je udruživanje proizvođača nužda, a ne potreba. Također, navodnjavanje i zaštitne cijene teme su o kojima se stalno razgovara. Dodao je da su problemi brojni te je pozvao voćare na razgovor u Ministarstvo.

 

Glas Slavonije

Od 1. rujna poljoprivrednicima dostupni najpovoljniji zajmovi

0

Mikro i Mali zajmovi namijenjeni su poljoprivrednicima, prerađivačima poljoprivrednih proizvoda te subjektima koji djeluju u sektoru šumarstva, i to u sljedećim tipovima operacija:

  • 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
  • 4.1.2 Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš
  • 4.1.3 Korištenje obnovljivih izvora energije
  • 4.2.1 Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
  • 4.2.2 Korištenje obnovljivih izvora energije
  • 6.4.1 Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
  • 8.6.1 Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumsko uzgojnim radovima
  • 8.6.2 Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva 

Mikro zajmovi namijenjeni su investicijama u materijalnu i nematerijalnu imovinu, a moguće je financirati i troškove koji nisu prihvatljivi za bespovratna sredstva (kao što su primjerice kupnja živih životinja, jednogodišnjeg bilja, rabljene opreme, obrtna sredstva). Zajam od 1.000 do 25.000 eura moguće je ostvariti uz kamatnu stopu od 0,5 i 1,0 %, dok je za mljekarski sektor kamatna stopa tek 0,1%. Rok korištenja zajma je 6 mjeseci, a otplata je moguća uz poček od 12 mjeseci ako je rok otplate dulji od 2 godine. Najdulji rok otplate ovog zajma je 5 godina uključujući poček.

Mali zajmovi imaju istu namjenu kao i Mikro zajmovi i jednake uvjete financiranja samo ovdje iznos zajma iznosi od 25.001 do 50.000 eura i rok otplate je 10 godina.

HAMAG-BICRO raspisao je Program Mikro i Malih zajmovi za ruralni razvoj, a prvi zahtjevi za zajam podnose se od 1. rujna 2018. godine. Programi su otvoreni do 31.12.2020. godine, a zahtjevi će se uzimati u obradu prema datumu zaprimanja. 

Obrazac zahtjeva za zajam, upute za postupak prijave i popis potrebne dokumentacije preuzmite na stranicama HAMAG-BICRO-a:

Pitanja o uvjetima korištenja zajmova i o postupku prijave možete uputiti na zajmovi.ruralni@hamagbicro.hr, a sve novosti oko financijskih instrumenata pratite na ruralnirazvoj.hr. Općenita pitanja o financijskim instrumentima Programa ruralnog razvoja uputite na: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ruralni razvoj: FI.PRR@mps.hr.

Hrvatski duhani predstavili strojni berač duhana

0

Hrvatski duhani, najveći domaći otkupljivač duhana koji posluje u sustavu globalne kompanije British American Tobacco (BAT), u suradnji s Udrugom proizvođača duhana „Krupan list“, predstavili su sredinom kolovoza u Turnašici strojni berač duhana kojeg su u sklopu pilot projekta testiranja strojne berbe duhana u Hrvatskoj kreditirali kooperantu Ivanu Martinušiću.

„Pilot projekt nabavke strojnog berača pokrenut je zbog ublažavanja problema nedostatka radne snage, a cilj je ispitati potencijal tehnologije mehaničke berbe na hrvatskim poljima. Ako se projekt pokaže uspješnim, nastavit ćemo ga provoditi i u suradnji s drugim kooperantima. I ovaj će projekt doprinjeti poboljšanju uvjeta proizvodnje duhana što će vjerujemo potaknuti nove poljoprivrednike na uzgoj duhana za kojeg, kao dio BAT grupe, imamo zagarantiran otkup”, kazao je na predstavljanju strojnog berača Zlatko Pleša, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana.

Martinušić predstavio je berač koji ima kapacitet oko 70 hektara godišnje.

„S obzirom na to da mislimo proširiti proizvodnju duhana, smatramo da će nam se nabavka ovog stroja isplatiti, tim više što je evidentan nedostatak radne snage za branje duhana“, dodao je Martinušić napominjući da je preduvjet za uspješno korištenje berača da je duhan posađen u pravilne redove, jer u protivnom

, berač ne može obaviti svoju funkciju.

S obzirom kako je duhan jedna od izrazito važnih poljoprivrednih kultura za požeško-slavonski i virovitičko-podravski kraj, među brojnim gostima na predstavljanju inovacije u proizvodnji bili su i zamjenik župana Darko Žužak i Marin Aragović iz Upravnog odjela za gospodarstvo poljoprivredu i europske fondove Virovitičko-podravske Županije, ujedno i zamjenik načelnika Općine Pitomača te gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin.

Vrijednost ukupne proizvodnje duhana u Hrvatskoj godišnje premaši 120 milijuna kuna, što je preko 60 posto ukupne vrijednosti proizvodnje krumpira, preko 60 posto vrijednosti proizvodnje voća i gotovo polovica vrijednosti proizvodnje maslinovog ulja u Hrvatskoj. Ukupna vrijednost duhana koji su lani otkupili Hrvatski duhani dosegla je 95 milijuna kuna, što predstavlja rast vrijednosti proizvodnje otkupa za više od trećinu u proteklih 10 godina, dok je prosječna otkupna cijena za kooperante u istom razdoblju povećana čak 54 posto.

Najbolji orači Ivan Spudić i Saša Višak putuju u SAD

0

Državno natjecanje orača svake godine budi sve veći interes kod poljoprivrednika, a na njemu sudjeluju najbolji hrvatski orači, koji su svoje snage i vještine rukovanja traktorom i plugom već odmjerili na županijskim natjecanjima. Na natjecanju u oranju sudjelovala su 32 orača iz 16 županija u dvije kategorije: pluga premetnjaka i pluga ravnjaka. Pobjednici Državnog natjecanja ostvaruju pravo sudjelovanja na 66. Svjetskom natjecanju u oranju koje će se sljedeće godine održati u Sjedinjenim Američkim Državama.
Najbolju brazdu zaorali su u kategoriji plugova ravnjaka Saša Višak, Mihael Sklizović i Fran Andrej Jalušić. U kategoriji plugova premetnjaka poredak je sljedeći: Ivan Spudić, Josip Kosanović te Josip Martinović. Pregled rezultata u oranju konjima: Jure Capan, Adam Dorić, Zdravko Bičanić te Josip Dugaja. Ekipni poredak po županijama je: Koprivničko-križevačka, Karlovačka i Osječko-baranjska županija.


– Natjecanje u oranju jedinstvena je poljoprivredna manifestacija koja spaja poljoprivredu i gospodarstvo s turizmom, ali i tradicijskim vrijednostima ruralnih područja. Natjecanje u oranju konjima dokaz je da nismo zaboravili na našu tradiciju i naše konje, a tako prenosimo mladima dio naše povijesti kako se nekada oralo – kazao je Tolušić.
Ministar je obišao i sajamske izlagače poljoprivredne mehanizacije i opreme te ostalih proizvoda i usluga za poljoprivredu pa izjavio i poručio: “Veseli me vidjeti nove traktore na našim poljima koje su naši poljoprivrednici kupili sredstvima iz Programa ruralnog razvoja, koji je ključan za daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede. U posljednje dvije godine poljoprivrednici su kupili više od 500 novih traktora, a kroz Program ruralnog razvoja ugovorili smo više od tisuću projekata kojima se nabavlja nova mehanizacija. Poljoprivrednici, razvijajmo i dalje naše potencijale, pratite natječaje kako biste obnovili farme, plastenike, kupili mehanizaciju ili nove životinje.”
Veliku potporu manifestaciji dala je Osječko-baranjska županja čiji je dožupan Goran Ivanović pozdravio nazočne i pohvalio organizatore. “Slavoniji, Baranji i Srijemu ne treba humanitarna pomoć, nego partnerska pomoć hrvatske Vlade, u što uopće ne dvojim. Potpredsjednik Vlade i ministar Tolušić i premijer Andrej Plenković ljudi su koji prepoznaju da ovaj kraj može mnogo više nego što sada daje. Hrvatsku posjeti 16 milijuna turista, više je od 110 milijuna noćenja i nije istina da ovdje proizvedenu hranu ne možemo plasirati na našem moru. To je nonsens koji se mora promijeniti. Župan Ivan Anušić u tom segmentu ima jasnu viziju, ali ne može ju ostvariti sam, treba mu partnerski odnos Vlade. Naravno, i odavde šaljem poruku Vladi da skupa napravimo od Slavonije, Baranje i Srijema ono što su nekada bili, a to je perjanica gospodarskog rasta cijele Hrvatske. Problem je prepoznat, Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem platforma je s koje se može djelovati, a sljedeća sjednica Savjeta bit će u Osijeku. Mislim da će se pomaci vrlo brzo vidjeti”, kazao je dožupan Ivanović.
Sudionike je pozdravila predsjednica HUONO-a uime organizatora natjecanja Draženka Grah koja je i sama oračica. Darko Aračić, predsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH, kazao je kako se na Farmshowu mogla vidjeti recentna svjetska proizvodnja i da je zadovoljan što seljaci zanavljaju opremu za rad. Ravnatelj Savjetodavne službe Zdravko Tušek kazao je da njegovi djelatnici na terenu savjetuju kako kvalitetno pripremiti zemljište.

Glas Slavonije

Borba mladoga poljoprivrednika

0

Moja priča počinje malo prije 2012. godine, nakon završetka fakulteta. Uvijek je bila dvojba kao i svakog mladog čovjeka nakon završene škole. Ostati u Zagrebu i graditi karijeru ili vratiti se doma i s Obitelji pokušati izgraditi nešto. Ja sam se pak, odlučio se za ovo drugo. Mlad, nadobudan otvorio sam poljoprivredni obrt, zasukao rukave i krenio. Već sam u glavi imao konture šta želim i na koji način to izvesti. Što bih se reklo od polja do stola. U zbilji se to i ostvarilo.
Samo uz jednu VELIKU grešku. Ta greška je bila uzimanje poticaja od zavoda za zapošljavanje.
Normalno tada nije bila greška, jer svatko normalan razmišlja da ti na takav način država daje onaj potreban mail ‘kick’, mislim u ‘normalnim’ državama.

Ugovor prema zavodu ispunjen korektno, aronija raste i čekamo na prve plodove. Sve kao u bajci.
I tu sretna priča završava i počinje moja borba sa vjetrenjačama i zaposlenicima od kumova, stričeva, rođaka itd…

Dolazi opomena da sam kršio ugovorne obveze.
Zovem jednog zaposlenika na HZZ, zovem drugog, zovem trećeg…šljem jedan prigovor, drugi, treći…svakog pitam isto pitanje. Gdje je moja greška? Naveli su ih par jednu iza druge. Kako bih jednu demantirao pojavila bih se druga. A navodili su stvari i koje nisu u ugovoru, izmišljali, petljali, lagali…a nisu znali na kakav su tvrd orah naišli.

Samo jedan dokaz, koji inteligentni ljudi rade na HZZ (čast iznimkama i poštenim djelatnicima od koji su mi neki čak i dali podršku), čovjek mi uporno tvrdi da su ‘dobit i primitak ista stvar’.
Jedan je čak izjavio :’Gosparu pođite na sud, dobiti će te 100%.’
I šta pomisliti u tome trenutku?! Očigledno sam u pravu 150%, a prema svim izgledima ću morati na sud jer vidim da mi ništa drugo ne preostaje. Čak mi je jedan istaknuti dužnosnik rekao rečenicu koja mi danas odzvanja da u Hrvatskoj ‘pravo i pravda nisu isto’…

Na puno sam vrata kucao u tim trenucima, puno ih se zatvaralo…al nema veze. Ja sam to tada naučio da u Hrvatskoj očito sve mora ići na teži način.
(Jedino u slučaju ako si član stranke, onda nema problema-nema suda, što nažalost nisam bio)

23.10.2015 su pustili zadužnicu i blokirali me, 3 dana iza mog rođendana. Za nekog tko nikad lipe nije bio dužan prvotno je bio šok. Kasnje je to bila realnost i naučiš živiti s tim i nositi se ,jer na kraju tunela uvijek dođe svijetlo.

Angažirao sam odvjetnika i krenili smo u borbu.
Prvo ročište koje smo imali bilo je 07.12.2017, tu smo saslušani ja i moj svjedok, od strane zavoda se pojavio samo njihov pravnik. To je još jedan dokaz njihove samouvjerenosti i bahatosti. Bilo je tu pitanja koja nisu imala veze s ugovorom i predmetom uopće, al ok to je bio njihov izbor.
Tu smo svi saslušani. Sad sam bio na čekanju do očitovanja suca.

Prva pobjeda se dogodila 28.02.2018 na općinskom sudu u Zagrebu, glatko bez ikakvih problema sudac je donio sve odluke u moju korist. Naravno da se je HZZ žalio na tu odluku , prema njihovoj žalbi to je više bilo pro-forme jer kao red je žalit se, i morali smo ići na županijski sud. Odnosno na drugostupanjsku presudu koja je također ošla u moju korist dana 17.07.2018.

Sad sljedi ono najbitnije. Ljudi koji mogu slobodno reći uništavaju tuđe snove, ne štite malog čovjeka, ljudi koje nije ništa briga osim njihovih guzica i primanja već od 10 tisuća kuna pa na više, ljudi koje sam molio da se ovo zaustavi.

Mirando Mrsić – tadašnji ministar kojem sam slao pismo da se zaustavi ova lakrdija, naravno nikad nisam dobio odgovor.

Lora Vidović- tadašnja i sadašnja pučka pravobraniteljica kojoj sam slao pismo da me zaštiti, na kraju krajeva to joj je i dužnost, naravno ni od nje nikad nisam dobio odgovor.

Ankica Paun Jarallah- tadašnja ravnateljica HZZ na nivou cijele države. E od nje sam dobio odgovor na moje pismo. U njemu je pisalo da mi zavod može izaći u susret i da platim dug u 12 mjesečnih rata, tada se dug već popeo na 25 tisuća kuna.

Dasen Jasprica- pročelnik za Dubrovačko-Neretvansku županiju. Odgovoran za sve podružnice u županiji. Čovjek koji je mogao sve stopirat i okončat dok je još sve bilo na početku. Čovjek koji misli da nema nitko iznad njega.

Mirjana Stanković- žena kojoj sam najviše vjerovao, koju sam upoznao kao jednu moćnu ženu sa stavom i na kraju krajeva žena koja je uz Dasena mogla ovo sve obustavit da nedođe do ovog. Probudila je u meni inat koji će se pokazati kao ključ u mojoj pobjedi.

Svi vi gore navedeni možda ćete ovo pročitati, vas dvoje zadnjih oćete sigurno jer ovo najviše pišem zbog vas.
Vjerujem da vama broj 1029 neznači ništa.
Broj kao i svaki drugi.

Sad ću vam reći šta meni znači:
1029- dana blokade
1029- dana patnje
1029- dana tuge
1029- neprospavanih noćiju
1029- popijenih tableta za tlak
1029- dana nezaposlen
1029- posramljenosti
1029- borbe protiv vas uhljeba
1029- biti nevin, a progonjen

Najžalosnije od toga svega je da je danas 23.08.2018, presuda je donešena 17.07.2018 i imali su rok da me moraju u roku 15 dana odblokirati i vratiti sve novce koje se uzeli kad su aktivirali zadužnicu. Gle čuda, ništa od toga nije napravljeno. Dakle u trenutku dok ovo pišem još sam blokiran.

Ne želim vam ništa loše što se zdravlja tiče u životu. Ali vam želim da prođete, ovo što sam ja prošao u 1029 dana. Samo da osjetite taj jad, tugu i sve ostalo negativno što sam ja osjećao.
Da pogledate svojoj djeci u oči i plačete kao što sam i ja.

Samo ja i moja obitelj znamo šta smo sve prošli u ovih 1029 dana zajedno. Nisam nigdje spomenuo da sam otac 3 mala anđela, koji su prolazili ovo samnom. Oni su ti koji su mi dali snagu za ić dalje. Oni su ti koji će mi i dalje dati snagu da se borim protiv takvih kao vi. Oni će mi dati snagu da vas smjenim.

Sad ja vas pitam.

Jeli znate kako je podizati 3 malodobne djece uz dječiji doplatak i porodiljni ,a blokirani ste?
Jel znate koliki su troškovi života peteročlane obitelji a blokirani ste?
Jeste li se ikad zacrvenili?
Jeli mirno spavate?
Jeste li ikad došli u situaciju da nemate za kupiti Bebimil jer ste blokirani?
Jeste li ikad došli u situaciju da 30tog nemate za platiti ratu kredita(koji sam uzeo zahvaljući vama)
Jeste li ikad došli u situaciju da dođete na razgovor za posao i kažete da ste blokirani i na sudu s državnom institucijom, a poslodavac vam se nakon toga zahvali?

Niste! Jer vi živite na našoj grbači. Ja i moja obitelj plaćamo porez da vi imate plaću. Ja i moja obitelj plaćamo porez da bi imate za skupa auta i skupe mobitele. Ja i moja obitelj plaćamo porez da vi možete fino papati…

Imate članak o meni u Slobodnoj i na nekoliko portala. Emisiju na plodovima zemlje. Pogledajte u moje lice. To vam je lice slomljenog Hrvatskog ‘mladog poduzetnika’ – Oca, Brata, Muža, Sina, Unuka…to je lice koje će te pamtiti do kraja života.

Svi vi koji me smatrate za prijatelja, poznanika, rođaka širite i djelite ovaj post. Nemojte se sada djeliti na lijeve i desne. Ako oni mogu djelovati zajedno protiv nas zašto nebih mi djelovali zajedno protiv njih.

Ovo je moja priča. Sutra već možda ovo čeka nekog od vas. Vašeg sina, vašeg oca, vašeg muža, vašeg unuka.

Ja znam koju težinu i odgovornost nosi ovaj tekst. I šta me sve čeka. Bitku sam dobio, dobit ću i rat. Zbog sebe , zbog moje djece, zbog moje žene, zbog moje Obitelji.

Ali ja sam spreman i čekam.

Jeste li vi spremni?

U požaru izgorjelo oko 1400 bala slame

0
Veliki požar izbio je u subotu u ranim jutarnjim satima.
– Kada smo došli na mjesto intervencije mještanin nam je rekao da je požar izbio negdje oko 5 sati. U gašenju su sudjelovala po dva vatrogasca dobrovoljnih vatrogasnih društava Baranjsko Petrovo Selo i Novi Bezdan te Javne profesionalne vatrogasne postrojbe Beli Manastir. Profesionalni vatrogasci ubrzo su otišli, no mi i vatrogasci iz Novog Bezdana ostali smo dežurati da se požar ne bi proširio na obližnju šumu – rekao nam je Vedran Juratović, zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Baranjsko Petrovo Selo. U subotu u večernjim satima požar je posustao, a da se u potpunosti ugasi pomogla je i kiša koja je pala tijekom noći.
Daljski vatrogascii u petak su gasili požar koji je izbio na mjestu gdje je gorjelo i pet dana ranije.
– U 16.50 sati zaprimamo dojavu o požaru na raskrižju državnih cesta D213 i D519, odnosno na podvožnjaku. Radilo se o požaru srtništa svega 50 metara od požara koji smo imali u ponedjeljak. Uz vatrogasce DVD-a Dalj gašenje požara pomogao je OPG Ilišević sa svojim traktorom i trobraznim plugom – doznajemo od Mije Nemeta, zapovjednika Dobrovoljnog vatrogasnog društva Dalj. Još nije poznat uzrok izbijanja požara.S.Lacić