Naslovnica Blog Stranica 3

Vinogradarski registar

0

Publikacija pravilnik o vinogradarskom registru

Prema tom Pravilniku pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:– »Vinska godina« je godina proizvodnje koja započinje 1. kolovoza i završava 31. srpnja sljedeće godine.

– »Vinograd« je neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta zasađenog vinovom lozom, koju obrađuje samo jedno poljoprivredno gospodarstvo. Upis vinograda vrši se u digitalnom grafičkom obliku u ARKOD-u. Kada preko vinograda, koji ima jedinstven način obrade i jednako je uređen, prolazi granica vinogradarskog područja, svaki dio takve površine predstavlja samostalan vinograd.


– »Proizvođač grožđa« 
je fizička ili pravna osoba koja proizvodi grožđe.– »Prihvatljiva površina vinograda« je površina unutar opsega vanjskih trsova vinograda, kojemu se dodaje pojas, čija je širina jednaka polovici udaljenosti među redovima.

– »Proizvođač« je fizička ili pravna osoba koja ima ili je u svojemu vlasništvu imala grožđe, mošt i/ili mlado vino u vrenju i koja ih prerađuje ili ih u svoje ime daje preraditi u vino.

 

– »Mali proizvođač« je proizvođač koji proizvodi manje od 1000 hektolitara vina na godinu. U obzir se uzima razina prosječne godišnje proizvodnje tijekom najmanje tri uzastopne vinske godine. Pod malim proizvođačima se ne smatraju proizvođači koji kupuju grožđe ili mošt i prerađuju ih u vino. 

Vinogradarski registarvodi i za njega je odgovorna Agencija za plaćanja, upis se provodi u regionalnim uredima Agencije i dio je Upisnika poljoprivrednih gospodarstava. Obuhvaća podatke o proizvođaču, podatke o vinogradu, podatke o proizvodnji, izjave o berbi, izjave o proizvodnji i izjave o zalihama.

Postupak upisa u Vinogradarski registar

U Vinogradarski registar upisuje se svaka fizička ili pravna osoba koja:  koristi vinograd, proizvodi grožđe, proizvodi mošt i/ili vino i obavlja djelatnost punjenja. Upisom u Vinogradarski registar proizvođaču se izdaje izvod iz Vinogradarskog registra, koji je ujedno i potvrda o upisu u Vinogradarski registar. Proizvođač mora Agenciji prijaviti sve promjenepodataka u roku od 30 dana od dana njihovog nastanka. Nadležne vinarske inspekcije obavljaju provjeru podataka na terenu. Obrazac zahtjeva za upis i promjene u Vinogradarskom registru nalazi se u Prilogu VII. Pravilnika.  

Obvezne Izjave u sektoru vina, sukladno Pravilniku:

  • Izjava o berbi

Proizvođači grožđa, koji jedan dio grožđa isporučuju u vinariju ili udrugu, jedan dio prodaju na   slobodnom tržištu i jedan dio prerađuju u vlastitom podrumu, svake godine Agenciji podnose izjavu o berbi na obrascu iz Priloga II. Pravilnika. Izjavu o berbi ne moraju podnositi proizvođači grožđa, koji sami prerađuju cjelokupan urod grožđa u vino, ili cjelokupan urod grožđa daju preraditi u svoje ime, ili cjelokupan urod grožđa isporučuju kao grožđe ili mošt vinariji ili udruzi. Izjave o berbi podnose se do 15. siječnja za prethodnu godinu.

  • Izjava proizvodnji

Svaka fizička ili pravna osoba, koja proizvodi vino i/ili mošt, podnosi izjavu o proizvodnji za tekuću godinu Agenciji sukladno obrascu u Prilogu III. Pravilnika. Izjavu o proizvodnji ne trebaju podnositi proizvođači grožđa, koji u svojim prostorijama proizvedu manje od 1.000 litara vina od kupljenog grožđa i/ili mošta, koje nije niti neće biti stavljeno u promet i koji isporučuju dio svoje proizvodnje vinariji, ali zadržavaju pravo proizvodnje manje od 1.000 litara vina za osobnu potrošnju. Izjave o proizvodnji podnose se do 15. siječnja za prethodnu godinu.

  • Izjava o zalihama

Svaka fizička ili pravna osoba, koja proizvodi vino i/ili mošt, svake godine prijavljuje zalihe mošta, koncentriranog mošta, rektificiranog koncentriranog mošta i vina koje posjeduju 31. srpnja. Izjava o zalihama podnosi se na obrascu iz Priloga IV. Pravilnika. Vino proizvedeno od grožđa ubranog tijekom iste kalendarske godine ne uključuje se u izjavu o zalihama. Izjava o zalihama podnosi se za postojeće količine proizvodana dan31. srpnja najkasnije do 10. rujna.

  • Podrumska evidencija

Fizičke ili pravne osobe, koje drže proizvode od grožđa i vina u bilo kakve poslovne ili komercijalne svrhe, moraju za te proizvode voditi podrumsku evidenciju ulaza i izlaza proizvoda. Osobe, koje trebaju voditi podrumsku evidenciju, bilježe količine svake serije proizvoda te sve postupke koji se provode u njihovim prostorijama.

Ekološka proizvodnja

0

Pravilnik o ekološkoj proizvodnji

Ekološki uzgoj pod nazivom Mjera 11 čini jednu od mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Cilj Mjere 11 je potaknuti nove poljoprivrednike da se uključe u ovaj sustav ekološke proizvodnje, a aktivne poljoprivrednike koji već jesu u sustavu ekološke proizvodnje potaknuti da nastave sa aktivnostima kako bi se povećale površine pod ekološkom proizvodnjom. Želja je umanjiti negativan učinak konvencionalne poljoprivrede na okoliš, kroz očuvanje kvalitete vode, zraka i tla, ali i povećanje plodnosti tla te povećati pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi i dobrobiti životinja.

Korisnici su aktivni poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika koji: su upisani u Upisnik poljoprivrednika imaju sve čestice poljoprivrednog zemljišta upisane u ARKOD sustav,
su upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, imaju stoku upisanu u JRDŽ i ostale propisane upisnike te propisno označavanje stoke, čija je proizvodnja pod stručnom kontrolom, koriste gnojiva koja su odobrena za ekološku proizvodnju u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008, Prilog I, koriste sredstva za zaštitu bilja koja su odobrena za ekološku proizvodnju u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008, Prilog II,
provode pravila proizvodnje u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 i Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008, tijekom prvih osamnaest mjeseci obveznog petogodišnjeg razdoblja završavaju izobrazbu vezano uz mjeru Ekološki uzgoj u trajanju od minimalno 18 sati. Svake sljedeće godine korisnik je dužan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od minimalno 6 sati godišnje vezano uz navedenu mjeru, održavaju čestice poljoprivrednog zemljišta ili prelaze na ekološku poljoprivrednu proizvodnju sukladno Uredbi Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda i Uredbi Komisije (EZ) br. 889/2008 o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007.
Uz ostvarivanje izravne potpore, poljoprivrednici mogu koristiti dodatno i državnu potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja za Mjeru 11 Ekološki uzgoj.

Potpora za IAKS mjere ruralnog razvoja za Mjeru 11 – Ekološki uzgoj se može ostvariti kroz dvije podmjere:

a) 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode (EKOP)

b) 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda (EKO)

11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

Interes Republike Hrvatske je povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom te se ovom podmjerom želi potaknuti poljoprivrednike da napuste konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju i nastave proizvoditi na temelju ekoloških praksi i metoda.

Obvezno prijelazno razdoblje prelaska s konvencionalne na ekološku proizvodnju traje dvije godine za oranice, povrće i trajne travnjake i tri godine za višegodišnje nasade uz mogućnost skraćivanja prijelaznog razdoblja u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008.

Potpora se isplaćuje kao naknada za gubitak prihoda i dodatne troškove koji su rezultat posebnih uvjeta koji nadilaze obvezne zakonske zahtjeve i uobičajenu poljoprivrednu praksu te nemogućnost prodaje poljoprivrednih proizvoda sa oznakom „ekološki proizvod“ tijekom prijelaznog razdoblja. U iznos potpore je uračunat i trošak kontrole kontrolnog tijela i certificiranja.

Visina potpore za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode (EKOP):

Oranice – 347,78 €
Povrće – 576,94 €
Višegodišnji nasadi – 868,18 €
Trajni travnjaci – 309,94 €
Zahtjev za ulazak u sustav potpore moguće je podnijeti zaključno s 2019. godinom. Poljoprivrednik, korisnik podmjere 11.1., podnosi zahtjev Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u skladu s rokovima podnošenja jedinstvenog zahtjeva na obrascu jedinstvenog zahtjeva kojim traži ulazak u sustav potpore za tekuću godinu na listu A i listu B. U list A unosi podatke za koje kulture traži Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode, a u list B prijavljuje površine istih.

Svake godine tijekom prijelaznog razdoblja poljoprivrednik je obvezan zatražiti potporu na jedinstvenom zahtjevu i popuniti liste A i B. Osim spomenutih lista A i B poljoprivrednik je obvezan istodobno predati i obrazac 10.

Evidencija o provedbi Mjere 11, 11.1.

Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na temelju podataka iz podnesenog jedinstvenog zahtjeva poljoprivrednika donosi odluku o ulasku u sustav potpore za Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode, kojom se utvrđuje obvezna površina za kontrolu.

Poljoprivrednici su obvezni u periodu od pet godina poštivati propisane zahtjeve na osnovu korištenja podmjere 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode, provoditi ih na istim parcelama koje su prijavili prve godine prilikom ulaska u sustav potpore. Nije moguće prijaviti samo dio površina, odnosno na istoj ARKOD parceli imati ekološku i konvencionalnu proizvodnju.

Nakon završetka prijelaznog razdoblja, ekološka se proizvodnja mora nastaviti na istim površinama.

11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda

Ovom se podmjerom želi potaknuti poljoprivrednike da nastave proizvoditi na temelju ekoloških praksi i metoda. Korisnici su aktivni poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika koji su upisni u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, Upisnik poljoprivrednika i koriste zemljište upisano u ARKOD, čija je proizvodnja pod stručnom kontrolom, održavaju je sukladno zakonskim odredbama i mogu uz ostvarivanje izravne potpore koristiti dodatno i državnu potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja za podmjeru 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Zahtjev za ulazak u sustav potpore moguće je podnijeti zaključno s 2019. godinom.

Poljoprivrednik, korisnik podmjere 11.2., podnosi zahtjev Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u skladu s rokovima podnošenja jedinstvenog zahtjeva na obrascu jedinstvenog zahtjeva kojim traži ulazak u sustav potpore za Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda na listu A i listu B.

U list A poljoprivrednik unosi podatke za koje kulture traži Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda, a u list B prijavljuje površine istih. Osim spomenutih lista A i B poljoprivrednik je obvezan istodobno predati i obrazac 11.

Evidencija o provedbi Mjere 11, 11.2.

Potpora se isplaćuje kao naknada za gubitak prihoda i dodatne troškove koji su rezultat pridržavanja posebnih uvjeta koji nadilaze obvezne zakonske zahtjeve i uobičajenu poljoprivrednu praksu. U iznos potpore je uračunat i trošak kontrole kontrolnog tijela i certificiranja.

Visina potpore za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda (EKO):

Oranice – 289,82 €
Povrće – 480,78 €
Višegodišnji nasadi – 723,48 €
Trajni travnjaci – 258,28 €
Kod IAKS mjera ruralnog razvoja iznose potpora Mjere 11 – Ekološki uzgoj moguće je kombinirati s pojedinim operacijama Mjere 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene što je razvidno u Tablici 12. Pravilnika – Moguće kombinacije M10 i M11 sa iznosom potpore.

Jeste li profitabilni?

0

Glavni cilj projekta je stvoriti informacijski sustav koji će pripomoći obiteljskim gospodarstvima u restrukturiranju poljoprivredne proizvodnje i stvaranju takvih proizvodnih jedinica koje će proizvoditi za određeni tržišni segment te zadovoljiti kvalitetom i količinom, cijenom, asortimanom, pakiranjem i optimalnim kanalima distribucije prema zahtjevima i željama potrošača. Učlanite se u našu agrobazu i postanite i Vi dio informacijskog sustava.

Razvoj obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj može ići samo preko prilagodbe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u novi tržišni gospodarski sustav, praćenjem novih tehnologija i usvajanjem novog znanja. Poljoprivredna proizvodnja je vrlo složen proces koji svakodnevno zahtijeva donošenje važnih odluka. Donošenje ispravnih i pravodobnih odluka vezano je uz posjedovanje vještina, informacija i znanja. Ove stranice pružaju pregled smjernica prema informacijama i znanjima koja mora usvajati svaki poljoprivrednik ukoliko želi tržišno konkurentno i ekonomski isplativo gospodariti.

BRZI TEST – Odgovorite na pitanja:

  • Vodite li matičnu knjigu biljne proizvodnje?
  • Vodite li podatke na svojoj farmi
  • Izrađujete li poslovni plan za svaku sezonu?
  • Radite li redovito analizu tla?
  • Da li je vaše obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo posluje racionalno, kvalitetno i konkurentno?

Ukoliko je Vaš odgovor i na samo jedno od ovih pitanja “ne”, Vaša poljoprivredna djelatnost zasigurno nije adekvatna i profitabilna.
Na ovim stranicama saznat ćete kako da unaprijedite poslovanje!

 

Biljka od koje može nastati više od 20.000 proizvoda.

0

Širom svijeta, a naročito u Americi, prerada i uzgajanje industrijske konoplje nekada je bio jedan od najunosnijih poslova. Konoplja je nazivana „usjev od milijardu dolara“, jer se u to vrijeme od jedne žetve mogao zaraditi ogroman prihod.

Koliko je konoplja bila važna, svjedoče i tvrdnje pojedinih publicista da je i rat 1812. godine vođen zbog konoplje, jer je Napoleon želio presjeći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Sve do 20. stoljeća, bila je najisplativija biljka na tržištu. U Jugoslaviji se masovno uzgajala, pa je ovom biljkom nekada u Jugoslaviji bilo prekriveno 50.000 hektara. Bivša Jugoslavija je bila jedna od vodećih proizvođača industrijske konoplje u Europi, a u Vojvodini se uzgajalo na više od 40.000 hektara. Širom Vojvodine bile su stotine kudeljara koje su je prerađivale, a danas ne postoji niti jedna“ – ističe u razgovoru za Sputnjik predsjednica udruženja prerađivača i proizvođača alternativnih vrsta konoplje Maja Timotijević. Ona ističe da se od prije 15 godina konoplja polako počinje vraćati na tržište Europe, a u posljednjih godinu dana i Amerike, te da u ovom trenutku samo četiri države u SAD zabranjuju industrijsku konoplju.

Uzgajanje industrijske konoplje ne zahtijeva upotrebu pesticida i herbicida, to je ekološka biljka, biljka budućnosti. Ne prska se, ne napadaju je insekti, tako da namirnice i bilo koji predmet koji se pravi od nje ne sadrži baš nikakve štetne tvari. Konoplja pored svega toga čisti zemljište od zagađenja. Zato su u Černobilu posijali ogromne količine zemljišta pod konopljom jer čisti zemljište koje je bilo izloženo radioaktivnom zračenju. Isto tako, u okolci rudnika, gde se skladišti ruda, čisti zemlju od teških metala.

Od stabljike se dobivaju vlakna, a od njih se prave tkanine, papir, blokovi za izgradnju kuća, obloge za izolaciju itd.

Od sjemena se dobija ulje, a od prerade ulja mnoštvo kozmetičkih proizvoda. Ulje industrijske konoplje djelotvorno za autoimune bolesti. Koristi se u farmaceutske svrhe jer se od cvijeta dobija CBD ulje koje je bogato kanabidiolima koji djeluju na imunološki sustav ljudi i životinja. Od konoplje se pravi i biorazgradiva plastika i od nje se može napraviti više od 20.000 proizvoda. I industrijska konoplja može da se koristi u medicinske svrhe, a najnovija istraživanja su pokazala da je ona mnogo bogatija kanabidiolima ili CBD-om od marihuane. Dok za neke bolesti bolje djeluje kanabisovio ulje, na mnogo više bolesti, a pogotovo bolesti autoimunog sustava, mnogo bolje djeluje upravo ulje iz industrijske konoplje. Jedna država u Americi koja je prije dvije godine dozvolila uzgajanje industrijske konoplje ostvarila je više stotina miliona profita u proračun, a sjeme industrijske konoplje je izuzetno bogato proteinima i to visoko kvalitetnim proteinima koji u sebi sadrže sve esencijalne masne kiseline. Sjeme industrijske konoplje sadrži protein edestin koji je veoma lako probavljiv i omega masne kiseline tri i šest u idealnom odnosu i po tome je jedinstvena na svijetu.

 

AGRO ARCA 2018

0

Inovacije u poljoprivredi od iznimnog su značaja jer pridonose unaprjeđenju konkurentnosti proizvodnje i prerade poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i okolišno prihvatljivoj i energetski učinkovitoj poljoprivrednoj djelatnosti.

No, da bi inovacije bile prepoznate i otvorile vrata novim tržištima, moraju pronaći put do zainteresirane javnosti. Taj put upravo je AGRO ARCA, manifestacija koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj domaćih i inozemnih izlagača i koja je prepoznata kao mjesto kvalitetnih poslovnih susreta inovatora, poslovnog sektora, akademske zajednice i institucija koje potiču inovativni razvoj.

Vjerujemo da ćete i Vi prepoznati interes sudjelovanja u ovoj jedinstvenoj manifestaciji i s veseljem Vas očekujemo na ovogodišnjem 10. međunarodnom sajmu inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO ARCA 2018.

„JABUČINI DANI“

0

Svake godine tijekom mjeseca listopada, u Đakovu, srcu Slavonije, održava se ova jesenska manifestacija izložbenog, natjecateljskog, edukativnog i prodajnog karaktera koja već tradicionalno okuplja voćare iz cijele Hrvatske i zadovoljne izlagače te bude posjećena velikim brojem posjetitelja. Cilj izložbe je kroz spoj struke i znanja doprinijeti razvoju voćarstva i proizvodnji kvalitetne i zdrave hrane. Za vrijeme trajanja izložbe za voćare su pripremljena stručna predavanja i natjecanje u kategoriji najljepše osmišljenog izložbenog prostora.

Osim voćara koji predstavljaju brojne suvremene i stare sorte jabuka, „jabučine“ rakije, prerađevine kao što su sokovi, pekmezi…, na ovoj manifestaciji se predstavljaju i obrti protkani tradicijom – lončari, šeširdžije, medari, slamari, pletači šiblja, tkalci… Ova manifestacija slavi i njeguje vrijedne ruke voćara i zanatlija.

Organizatori 17. županijske i 13. regionalne izložbe jabuka – Jabučini dani 2018. su Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba i Udruga voćara “Voćar-Đakovština” uz suorganizaciju Turističke zajednice grada Đakova a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Osječko-baranjske županije i Grada Đakova.

Medijski pokrovitelji manifestacije su Televizija Slavonije i Baranje (STV), portali Osijek031, SiB i Moje Đakovo.

 

Program izložbe

Više od 700 gostiju godišnje dolazi u berbu maslina

0

Prva grupa od 200 gostiju iz Njemačke započela je10. listopada berbu maslina u maslinicima Lagune Novigrad. U jutarnjim satima vrijedni gosti zaputili su se u maslinike i tako dali svoj doprinos u proizvodnji cijenjenog maslinovog ulja Vergal. Zapotpun doživljaj, berba je popraćena tradicionalnom istarskom glazbom, a uživali su i u lokalnim gourmet specijalitetima.

„Današnji je dan definitivno nadmašio sva moja očekivanja. Odlično vrijeme i dragi ljudi iz Aminessa pobrinuli su se za nezaboravno iskustvo. Branje maslina u prvom redu do mora, odlična hrana, degustacija ulja te uslužnost konobara. Poseban dan na predivnoj lokaciji“, izjavila je Klaudia iz Njemačke, koja je uz ostale goste otvorila ovogodišnju berbu maslina.

Tvrtka Laguna Novigrad, koja upravlja turističkim brendom Aminess Hotels & Campsites, gostima nudi jedinstveni turistički paket koji uključuje smještaj u svojim objektima te sudjelovanje u berbi maslina. Tako svake godine, tijekom listopada i studenog, u periodu berbe Novigrad posjeti više od 700 gostiju iz cijele Europe. Nakon berbe gosti posjećuju uljaru gdje prisustvuju procesu prerade ubranih maslina, a kao uspomenu dobiju bočicu ulja.

Ulje Vergal dobitnik je više domaćih i međunarodnih nagrada. Među njima se ističe ovogodišnja nagrada u kategoriji Best of Class, za Vergal Frantoio dobivena u New Yorku na „The New York International Olive Oil Competition“ te zlatna gurmanska medalja za Vergal Frantoio u sklopu Međunarodnog natjecanja svjetskih jestivih ulja koju dodjeljuje L’Agence pour la Valorisation des Produits Agricoles (AVPA) u Parizu. Nedavno je uvršteno i u renomirani svjetski vodič najkvalitetnijih maslinovih ulja „Flos Olei 2019“.

EK donosi pijedlog za smanjenje poticaja !

0

Zbog Brexita, Europska komisija reže budžet za potpore poljoprivrednicima. Hrvatska bi tako za ruralni razvoj trebala dobiti 15 posto manje novaca. A hrvatski farmeri, stočari, ratari, bez europskih potpora teško da će preživjeti. I tu nije riječ o malim poljoprivrednicima, OPG-ovima i slično.

Riječ je o velikim investicijama, velikim industrijama s velikim brojem kooperanta i radnika koje su se tek počele oporavljati zahvaljujući upravo europskim fondovima. Sad se nadaju da će naši pregovarači uspjeti uvjeriti birokrate u Briselu da Hrvatsku izuzmu iz rezanja zajedničkog proračuna, jer smo zadnji ušli u Uniju i dosad smo najmanje stigli iskoristili europske fondove. Ali obzirom da znamo kako pregovaraju hrvatski pregovarači bit će dobro ako nam nakon pregovora ne uzmu i više.

Dok njegove životinje na ovoj farmi kod Križevaca bezbrižno žvaču i ne zamaraju se time koliko stoji i odakle stiže hrana, njihov vlasnik zabrinuto računa što mu to donose rezovi Europske komisije. “Ni sada još nismo konkurentni na tržištu, a s ovim umanjenjem bit ćemo još manje konkurentni”, smatra Darko Celovec, vlasnik farme i predsjednik Udruge Baby Beef.

Jer Europska komisija je nedavno predstavila Zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje od 2021. do 2027. godine. A prema njoj Hrvatska bi za izravna plaćanja, potpore  poljoprivrednicima, svake godine umjesto dosadašnjih 383 milijuna eura na raspolaganju imala 368 milijuna. Četiri posto manje. A za projekte iz ruralnog razvoja umjesto 332 milijuna – 281 milijun, čak 15 posto manje. Ukupno 66 milijuna eura manje svake godine.

Oni koji se bave ovim poslom upozoravaju ako se smanje poticaji, već loše stanje u hrvatskom stočarstvu – bit će još gore, jer primjerice nekad je u Hrvatskoj bilo oko 400 tisuća komada tovne junadi. Danas ih je preostalo svega 120 tisuća! Godine 1990. u Hrvatskoj je prema podacima Zavoda za statistiku bilo 830 tisuća goveda. Brojka se u nekoliko godina prepolovila i danas je na oko 450 tisuća. Broj krava je uglavnom u slobodnom padu. S oko pola milijuna 1990. na 161 tisuću danas.

Darko na svojim farmama ima oko 5.000 tisuća komada tovne junadi i posebno ga brine dio prijedloga koji bi potpore ograničio na 100 tisuća eura! “Mi profitabilnost posla jedino doživaljvamo kroz ta izravna plaćanja, ako se ona umanje, ako se ona ograniče, mi nećemo bit profitabilni, nas će Njemačka, Nizozemska, nas će Poljska pregazit i moja firma može stavit ključ u bravu”, nadodaje Celovec.

Koji kilometar dalje, drugačiji biznis, isti problem. Dvije godine u ovom voćnjaku urod je bio nikakav. Grane se sad slamaju pod težinom plodova, no voćari ne mogu biti sretni. Kilogram jabuka trebao bi se prodati za oko dvije kune, voćari objašnjavaju to nije dovoljno ni da se pokriju troškovi proizvodnje. U takvoj situaciji – svaka kuna poticaja puno im znači.

Željko izravne potpore dobiva po hektaru, europskim novcem izgradio je i solarne panele. Upozorava, nije u redu da se sada štedi, jer u Europsku smo uniju ušli posljednji, povukli najmanje i još uvijek smo u proizvodnji predaleko od drugih.

“Smanjenje poticaja će direktno dovesti do toga da se nastavi krčenje voćnjaka koje je dosada bilo prisutno zadnjih nekoliko godina i ako se to desi, nećemo više imati hrvatske jabuke, nego ćemo biti ovisnici o uvoznoj jabuci”, ističe Željko Ledinski, voćar i vlasnik OPGa Željko Ledinski.

U ministarstvu poljoprivrede odgovaraju da “nema straha, ovo je tek prijedlog, treba proći Vijeće i Parlament, pa još i pregovore sa svakom od država članica”.

“Stav ministarstva je svakako u daljnjim pregovorima da smo protiv smanjivanja ukupne omotnice za izravna plaćanja, ali isto tako i protiv ograničavanja iznosa na 100 tisuća eura, na razinu pojedinog korisnika potpora!” izjavio je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać.

Dobro je za poljoprivrednike što bi u prijelomnom trenutku pregovora baš Hrvatska trebala predsjedati Vijećem. Dotad, ministarstvo, najosjetljivijem dijelu poljoprivrede – stočarstvu – namjerava pomoći iz nacionalnog proračuna i to s dvije mjere vrijedne 200-tinjak milijuna kuna!

RTL

130 ha na trasi melioracijskog kanala u zakup

0

Poljoprivrednici iz Babine Grede i Cerne su zainteresirani za korištenje obradivih površina na trasi Melioracijskog kanala Dunav – Sava u k.o. Babina Greda moći će konkurirati na natječaju za zakup zemljišta. Riječ je o oko 130 hektara površina, javnom vodnom dobru kojim upravljaju Hrvatske vode i koje su ga uz potporu Županije i Općine odlučile staviti u funkciju.

To je zapravo materijal iz iskopa melioracijskog kanala, koji je odmah ondje i deponiran. Na toj površini sada raste trava i nije u funkciji, a može dobiti svoju svrhu tako da se pripremi i počne koristiti za potrebe poljoprivredne proizvodnje – pojašnjava Josip Kuterovac, voditelj Vodnogospodarske ispostave za Mali sliv “Biđ – Bosut” Hrvatskih voda.
– Govorim o našem slivnom području, gdje se nalazi nešto više od sedam kilometara kanala. Naime, melioracijski kanal ukupno je dug 14.700 metara i proteže se kroz dvije županije – Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku. Poljoprivrednici su zainteresirani, a intencija je Vukovarsko-srijemske županije i Općine Babina Greda da se postupak davanja u zakup provede kontrolirano. Žele da se površine dodijele ljudima koji stvarno imaju stoku, potrebu za zemljom i koji će joj dati svrhu i obrađivati je, a ne da je uzmu samo radi poticaja ili nekih drugih interesa – zaključuje Kuterovac. Svrha melioracijskog kanala je dovod vode iz rijeke Save u Biđ-bosutsko polje kako bi se u ljetnim mjesecima osigurale dodatne količine vode za navodnjavanje. “Sustav je izgrađen, sve je napravljeno i u postupku je ishođenje uporabne dozvole za crpnu stanicu. Vjerujem da će u sljedećoj sezoni kanal biti u funkciji”, ističe.
I pročelnik za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ-a, Andrija Matić, prekjučer se u Babinoj Gredi sastao sa zainteresiranim poljoprivrednicima.
– Uloga Županije je u tome da smo napravili snimku svih površina, utvrdili status i uvjete korištenja. Na nama je da priredimo mogućnost raspisivanja natječaja o zakupu za koji se moraju stvoriti svi potrebni preduvjeti, da se natječaj provede jednostavno i uspješno i da se ne dogodi da na trasi kanala bude površina koje su pogodne i prihvatljive za obradu a da ne budu u funkciji poljoprivredne proizvodnje – kaže Matić. Što se tiče cijene, napominje da zakup neće biti skuplji od uobičajenih postupaka provedbe natječaja za državo poljoprivredno zemljište i da će cijene biti vrlo prihvatljive.

Glas Slavonije

Nagrada za farmu budućnosti: Osatina grupa

0

Osatina je, kako ističu u GDi-ju, krenula 1993. s tri zaposlena, a u 2017. ostvarila je godišnji prihod od 50 milijuna eura. Suradnjom dvaju tvrtki, Osatina je ostvarila praćenje svake pojedinačne sadnice i životinje u svojoj proizvodnji kao i tone otpada koju ponovo koristi za preradu u električnu energiju.

– Naša nagrada Osatini ilustracija je što se sve može postići i kako ide transformacija znanja prema praktičnoj koristi. Ovo je dokaz da nema mjesta izgovorima koje često čujemo u Hrvatskoj da se ne može, da nema mogućnosti i tome slično. Oni su spojili svaki dio imovine i resursa, svaku operaciju u jedinstveni sustav. Iz onoga što drugi smatraju otpadom, Osatina stvara novu energiju – obrazložio je nagradu Osatini direktor GDi-ja Boran Lončarić.

Središnji dio Solutions Daya bio je panel Digitalna ekonomija za industriju i upravu uz učešće predsjednika Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti Tonka Obuljena, člana Uprave Odašiljača i veza (OiV) Mate Botice, direktorice Odjela za regulatorne poslove i EU fondove VIPneta Martine Dragičević, operativnog direktora HT-a Milana Medena i Borana Lončarića.

Podržavši ocjenu ostalih sudionika panela kako poboljšanja kvalitete poslovanja tvrtki i rada javne uprave u Hrvatskoj nema bez digitalizirane ekonomije koju mora podržavati svima jednako dostupna i brza mreža širokopojasnog interneta, Mate Botica je naveo kako OiV kao jedan od nositelja projekta izgradnje širokopojasne agregacijske infrastrukture trenutno rade na studiji izvodljivosti tog projekta koja bi, najavio je, trebala biti gotova do proljeća iduće godine.

Vodeći u Serdnoj Europi

Iznoseći najnovije pokazatelje poslovanja GDi-ja, Boran Lončarić je, među ostalim, izdvojio zadržavanje pozicije srednjoeuropskog lidera u ponudi softvera za cjelovito upravljanje kompleksnim poslovnim procesima te pokušaj proboja na tržište Južne Azije i Australije.

– Jedan smo od vodećih IT holdinga u Srednjoj Europi. Novost u ovoj godini je da smo otvorili urede u Bukureštu i Varšavi. Izvozimo u 11 vremenskih zona. I u Hrvatskoj radimo izvrsne stvari, primjerice, u upravljanju energetskoj infrastrukturi, postrojenjima u obnovljivim izvorima energije i upravljanju zagrebačkom zračnom lukom – istaknuo je Lončarić.

Solutions Day okupio je oko 200 IT stručnjaka i korisnika GDi-ijevih rješenja za ujedinjavanje procesa upravljanja imovinom, resursima i operacijama u industriji i upravi.

 

novac.hr