Naslovnica Blog Stranica 4

Hrvatski duhani predstavili strojni berač duhana

0

Hrvatski duhani, najveći domaći otkupljivač duhana koji posluje u sustavu globalne kompanije British American Tobacco (BAT), u suradnji s Udrugom proizvođača duhana „Krupan list“, predstavili su sredinom kolovoza u Turnašici strojni berač duhana kojeg su u sklopu pilot projekta testiranja strojne berbe duhana u Hrvatskoj kreditirali kooperantu Ivanu Martinušiću.

„Pilot projekt nabavke strojnog berača pokrenut je zbog ublažavanja problema nedostatka radne snage, a cilj je ispitati potencijal tehnologije mehaničke berbe na hrvatskim poljima. Ako se projekt pokaže uspješnim, nastavit ćemo ga provoditi i u suradnji s drugim kooperantima. I ovaj će projekt doprinjeti poboljšanju uvjeta proizvodnje duhana što će vjerujemo potaknuti nove poljoprivrednike na uzgoj duhana za kojeg, kao dio BAT grupe, imamo zagarantiran otkup”, kazao je na predstavljanju strojnog berača Zlatko Pleša, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana.

Martinušić predstavio je berač koji ima kapacitet oko 70 hektara godišnje.

„S obzirom na to da mislimo proširiti proizvodnju duhana, smatramo da će nam se nabavka ovog stroja isplatiti, tim više što je evidentan nedostatak radne snage za branje duhana“, dodao je Martinušić napominjući da je preduvjet za uspješno korištenje berača da je duhan posađen u pravilne redove, jer u protivnom

, berač ne može obaviti svoju funkciju.

S obzirom kako je duhan jedna od izrazito važnih poljoprivrednih kultura za požeško-slavonski i virovitičko-podravski kraj, među brojnim gostima na predstavljanju inovacije u proizvodnji bili su i zamjenik župana Darko Žužak i Marin Aragović iz Upravnog odjela za gospodarstvo poljoprivredu i europske fondove Virovitičko-podravske Županije, ujedno i zamjenik načelnika Općine Pitomača te gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin.

Vrijednost ukupne proizvodnje duhana u Hrvatskoj godišnje premaši 120 milijuna kuna, što je preko 60 posto ukupne vrijednosti proizvodnje krumpira, preko 60 posto vrijednosti proizvodnje voća i gotovo polovica vrijednosti proizvodnje maslinovog ulja u Hrvatskoj. Ukupna vrijednost duhana koji su lani otkupili Hrvatski duhani dosegla je 95 milijuna kuna, što predstavlja rast vrijednosti proizvodnje otkupa za više od trećinu u proteklih 10 godina, dok je prosječna otkupna cijena za kooperante u istom razdoblju povećana čak 54 posto.

Najbolji orači Ivan Spudić i Saša Višak putuju u SAD

0

Državno natjecanje orača svake godine budi sve veći interes kod poljoprivrednika, a na njemu sudjeluju najbolji hrvatski orači, koji su svoje snage i vještine rukovanja traktorom i plugom već odmjerili na županijskim natjecanjima. Na natjecanju u oranju sudjelovala su 32 orača iz 16 županija u dvije kategorije: pluga premetnjaka i pluga ravnjaka. Pobjednici Državnog natjecanja ostvaruju pravo sudjelovanja na 66. Svjetskom natjecanju u oranju koje će se sljedeće godine održati u Sjedinjenim Američkim Državama.
Najbolju brazdu zaorali su u kategoriji plugova ravnjaka Saša Višak, Mihael Sklizović i Fran Andrej Jalušić. U kategoriji plugova premetnjaka poredak je sljedeći: Ivan Spudić, Josip Kosanović te Josip Martinović. Pregled rezultata u oranju konjima: Jure Capan, Adam Dorić, Zdravko Bičanić te Josip Dugaja. Ekipni poredak po županijama je: Koprivničko-križevačka, Karlovačka i Osječko-baranjska županija.


– Natjecanje u oranju jedinstvena je poljoprivredna manifestacija koja spaja poljoprivredu i gospodarstvo s turizmom, ali i tradicijskim vrijednostima ruralnih područja. Natjecanje u oranju konjima dokaz je da nismo zaboravili na našu tradiciju i naše konje, a tako prenosimo mladima dio naše povijesti kako se nekada oralo – kazao je Tolušić.
Ministar je obišao i sajamske izlagače poljoprivredne mehanizacije i opreme te ostalih proizvoda i usluga za poljoprivredu pa izjavio i poručio: “Veseli me vidjeti nove traktore na našim poljima koje su naši poljoprivrednici kupili sredstvima iz Programa ruralnog razvoja, koji je ključan za daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede. U posljednje dvije godine poljoprivrednici su kupili više od 500 novih traktora, a kroz Program ruralnog razvoja ugovorili smo više od tisuću projekata kojima se nabavlja nova mehanizacija. Poljoprivrednici, razvijajmo i dalje naše potencijale, pratite natječaje kako biste obnovili farme, plastenike, kupili mehanizaciju ili nove životinje.”
Veliku potporu manifestaciji dala je Osječko-baranjska županja čiji je dožupan Goran Ivanović pozdravio nazočne i pohvalio organizatore. “Slavoniji, Baranji i Srijemu ne treba humanitarna pomoć, nego partnerska pomoć hrvatske Vlade, u što uopće ne dvojim. Potpredsjednik Vlade i ministar Tolušić i premijer Andrej Plenković ljudi su koji prepoznaju da ovaj kraj može mnogo više nego što sada daje. Hrvatsku posjeti 16 milijuna turista, više je od 110 milijuna noćenja i nije istina da ovdje proizvedenu hranu ne možemo plasirati na našem moru. To je nonsens koji se mora promijeniti. Župan Ivan Anušić u tom segmentu ima jasnu viziju, ali ne može ju ostvariti sam, treba mu partnerski odnos Vlade. Naravno, i odavde šaljem poruku Vladi da skupa napravimo od Slavonije, Baranje i Srijema ono što su nekada bili, a to je perjanica gospodarskog rasta cijele Hrvatske. Problem je prepoznat, Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem platforma je s koje se može djelovati, a sljedeća sjednica Savjeta bit će u Osijeku. Mislim da će se pomaci vrlo brzo vidjeti”, kazao je dožupan Ivanović.
Sudionike je pozdravila predsjednica HUONO-a uime organizatora natjecanja Draženka Grah koja je i sama oračica. Darko Aračić, predsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH, kazao je kako se na Farmshowu mogla vidjeti recentna svjetska proizvodnja i da je zadovoljan što seljaci zanavljaju opremu za rad. Ravnatelj Savjetodavne službe Zdravko Tušek kazao je da njegovi djelatnici na terenu savjetuju kako kvalitetno pripremiti zemljište.

Glas Slavonije

Borba mladoga poljoprivrednika

0

Moja priča počinje malo prije 2012. godine, nakon završetka fakulteta. Uvijek je bila dvojba kao i svakog mladog čovjeka nakon završene škole. Ostati u Zagrebu i graditi karijeru ili vratiti se doma i s Obitelji pokušati izgraditi nešto. Ja sam se pak, odlučio se za ovo drugo. Mlad, nadobudan otvorio sam poljoprivredni obrt, zasukao rukave i krenio. Već sam u glavi imao konture šta želim i na koji način to izvesti. Što bih se reklo od polja do stola. U zbilji se to i ostvarilo.
Samo uz jednu VELIKU grešku. Ta greška je bila uzimanje poticaja od zavoda za zapošljavanje.
Normalno tada nije bila greška, jer svatko normalan razmišlja da ti na takav način država daje onaj potreban mail ‘kick’, mislim u ‘normalnim’ državama.

Ugovor prema zavodu ispunjen korektno, aronija raste i čekamo na prve plodove. Sve kao u bajci.
I tu sretna priča završava i počinje moja borba sa vjetrenjačama i zaposlenicima od kumova, stričeva, rođaka itd…

Dolazi opomena da sam kršio ugovorne obveze.
Zovem jednog zaposlenika na HZZ, zovem drugog, zovem trećeg…šljem jedan prigovor, drugi, treći…svakog pitam isto pitanje. Gdje je moja greška? Naveli su ih par jednu iza druge. Kako bih jednu demantirao pojavila bih se druga. A navodili su stvari i koje nisu u ugovoru, izmišljali, petljali, lagali…a nisu znali na kakav su tvrd orah naišli.

Samo jedan dokaz, koji inteligentni ljudi rade na HZZ (čast iznimkama i poštenim djelatnicima od koji su mi neki čak i dali podršku), čovjek mi uporno tvrdi da su ‘dobit i primitak ista stvar’.
Jedan je čak izjavio :’Gosparu pođite na sud, dobiti će te 100%.’
I šta pomisliti u tome trenutku?! Očigledno sam u pravu 150%, a prema svim izgledima ću morati na sud jer vidim da mi ništa drugo ne preostaje. Čak mi je jedan istaknuti dužnosnik rekao rečenicu koja mi danas odzvanja da u Hrvatskoj ‘pravo i pravda nisu isto’…

Na puno sam vrata kucao u tim trenucima, puno ih se zatvaralo…al nema veze. Ja sam to tada naučio da u Hrvatskoj očito sve mora ići na teži način.
(Jedino u slučaju ako si član stranke, onda nema problema-nema suda, što nažalost nisam bio)

23.10.2015 su pustili zadužnicu i blokirali me, 3 dana iza mog rođendana. Za nekog tko nikad lipe nije bio dužan prvotno je bio šok. Kasnje je to bila realnost i naučiš živiti s tim i nositi se ,jer na kraju tunela uvijek dođe svijetlo.

Angažirao sam odvjetnika i krenili smo u borbu.
Prvo ročište koje smo imali bilo je 07.12.2017, tu smo saslušani ja i moj svjedok, od strane zavoda se pojavio samo njihov pravnik. To je još jedan dokaz njihove samouvjerenosti i bahatosti. Bilo je tu pitanja koja nisu imala veze s ugovorom i predmetom uopće, al ok to je bio njihov izbor.
Tu smo svi saslušani. Sad sam bio na čekanju do očitovanja suca.

Prva pobjeda se dogodila 28.02.2018 na općinskom sudu u Zagrebu, glatko bez ikakvih problema sudac je donio sve odluke u moju korist. Naravno da se je HZZ žalio na tu odluku , prema njihovoj žalbi to je više bilo pro-forme jer kao red je žalit se, i morali smo ići na županijski sud. Odnosno na drugostupanjsku presudu koja je također ošla u moju korist dana 17.07.2018.

Sad sljedi ono najbitnije. Ljudi koji mogu slobodno reći uništavaju tuđe snove, ne štite malog čovjeka, ljudi koje nije ništa briga osim njihovih guzica i primanja već od 10 tisuća kuna pa na više, ljudi koje sam molio da se ovo zaustavi.

Mirando Mrsić – tadašnji ministar kojem sam slao pismo da se zaustavi ova lakrdija, naravno nikad nisam dobio odgovor.

Lora Vidović- tadašnja i sadašnja pučka pravobraniteljica kojoj sam slao pismo da me zaštiti, na kraju krajeva to joj je i dužnost, naravno ni od nje nikad nisam dobio odgovor.

Ankica Paun Jarallah- tadašnja ravnateljica HZZ na nivou cijele države. E od nje sam dobio odgovor na moje pismo. U njemu je pisalo da mi zavod može izaći u susret i da platim dug u 12 mjesečnih rata, tada se dug već popeo na 25 tisuća kuna.

Dasen Jasprica- pročelnik za Dubrovačko-Neretvansku županiju. Odgovoran za sve podružnice u županiji. Čovjek koji je mogao sve stopirat i okončat dok je još sve bilo na početku. Čovjek koji misli da nema nitko iznad njega.

Mirjana Stanković- žena kojoj sam najviše vjerovao, koju sam upoznao kao jednu moćnu ženu sa stavom i na kraju krajeva žena koja je uz Dasena mogla ovo sve obustavit da nedođe do ovog. Probudila je u meni inat koji će se pokazati kao ključ u mojoj pobjedi.

Svi vi gore navedeni možda ćete ovo pročitati, vas dvoje zadnjih oćete sigurno jer ovo najviše pišem zbog vas.
Vjerujem da vama broj 1029 neznači ništa.
Broj kao i svaki drugi.

Sad ću vam reći šta meni znači:
1029- dana blokade
1029- dana patnje
1029- dana tuge
1029- neprospavanih noćiju
1029- popijenih tableta za tlak
1029- dana nezaposlen
1029- posramljenosti
1029- borbe protiv vas uhljeba
1029- biti nevin, a progonjen

Najžalosnije od toga svega je da je danas 23.08.2018, presuda je donešena 17.07.2018 i imali su rok da me moraju u roku 15 dana odblokirati i vratiti sve novce koje se uzeli kad su aktivirali zadužnicu. Gle čuda, ništa od toga nije napravljeno. Dakle u trenutku dok ovo pišem još sam blokiran.

Ne želim vam ništa loše što se zdravlja tiče u životu. Ali vam želim da prođete, ovo što sam ja prošao u 1029 dana. Samo da osjetite taj jad, tugu i sve ostalo negativno što sam ja osjećao.
Da pogledate svojoj djeci u oči i plačete kao što sam i ja.

Samo ja i moja obitelj znamo šta smo sve prošli u ovih 1029 dana zajedno. Nisam nigdje spomenuo da sam otac 3 mala anđela, koji su prolazili ovo samnom. Oni su ti koji su mi dali snagu za ić dalje. Oni su ti koji će mi i dalje dati snagu da se borim protiv takvih kao vi. Oni će mi dati snagu da vas smjenim.

Sad ja vas pitam.

Jeli znate kako je podizati 3 malodobne djece uz dječiji doplatak i porodiljni ,a blokirani ste?
Jel znate koliki su troškovi života peteročlane obitelji a blokirani ste?
Jeste li se ikad zacrvenili?
Jeli mirno spavate?
Jeste li ikad došli u situaciju da nemate za kupiti Bebimil jer ste blokirani?
Jeste li ikad došli u situaciju da 30tog nemate za platiti ratu kredita(koji sam uzeo zahvaljući vama)
Jeste li ikad došli u situaciju da dođete na razgovor za posao i kažete da ste blokirani i na sudu s državnom institucijom, a poslodavac vam se nakon toga zahvali?

Niste! Jer vi živite na našoj grbači. Ja i moja obitelj plaćamo porez da vi imate plaću. Ja i moja obitelj plaćamo porez da bi imate za skupa auta i skupe mobitele. Ja i moja obitelj plaćamo porez da vi možete fino papati…

Imate članak o meni u Slobodnoj i na nekoliko portala. Emisiju na plodovima zemlje. Pogledajte u moje lice. To vam je lice slomljenog Hrvatskog ‘mladog poduzetnika’ – Oca, Brata, Muža, Sina, Unuka…to je lice koje će te pamtiti do kraja života.

Svi vi koji me smatrate za prijatelja, poznanika, rođaka širite i djelite ovaj post. Nemojte se sada djeliti na lijeve i desne. Ako oni mogu djelovati zajedno protiv nas zašto nebih mi djelovali zajedno protiv njih.

Ovo je moja priča. Sutra već možda ovo čeka nekog od vas. Vašeg sina, vašeg oca, vašeg muža, vašeg unuka.

Ja znam koju težinu i odgovornost nosi ovaj tekst. I šta me sve čeka. Bitku sam dobio, dobit ću i rat. Zbog sebe , zbog moje djece, zbog moje žene, zbog moje Obitelji.

Ali ja sam spreman i čekam.

Jeste li vi spremni?

U požaru izgorjelo oko 1400 bala slame

0
Veliki požar izbio je u subotu u ranim jutarnjim satima.
– Kada smo došli na mjesto intervencije mještanin nam je rekao da je požar izbio negdje oko 5 sati. U gašenju su sudjelovala po dva vatrogasca dobrovoljnih vatrogasnih društava Baranjsko Petrovo Selo i Novi Bezdan te Javne profesionalne vatrogasne postrojbe Beli Manastir. Profesionalni vatrogasci ubrzo su otišli, no mi i vatrogasci iz Novog Bezdana ostali smo dežurati da se požar ne bi proširio na obližnju šumu – rekao nam je Vedran Juratović, zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Baranjsko Petrovo Selo. U subotu u večernjim satima požar je posustao, a da se u potpunosti ugasi pomogla je i kiša koja je pala tijekom noći.
Daljski vatrogascii u petak su gasili požar koji je izbio na mjestu gdje je gorjelo i pet dana ranije.
– U 16.50 sati zaprimamo dojavu o požaru na raskrižju državnih cesta D213 i D519, odnosno na podvožnjaku. Radilo se o požaru srtništa svega 50 metara od požara koji smo imali u ponedjeljak. Uz vatrogasce DVD-a Dalj gašenje požara pomogao je OPG Ilišević sa svojim traktorom i trobraznim plugom – doznajemo od Mije Nemeta, zapovjednika Dobrovoljnog vatrogasnog društva Dalj. Još nije poznat uzrok izbijanja požara.S.Lacić

Bivši sportaš koji je pokrenuo uzgoj bobičastog voća

0

Jedan od takvih je Matija Cetinić Frankos, bivši sportaš koji je pokrenuo uzgoj bobičastog voća. Član je zadruge Berry Organica iz Zaprešića, koja trenutno ima osam članova iz različitih dijelova zemlje. Oko 70 posto njihovih nasada čini sibirska borovnica haskap, a uz to uzgajaju kupine, maline, američke borovnice, aronije i ribizle.

Iz sporta u poljoprivredu

Matija je u poljoprivredu krenuo nakon 20 godina vrhunskog sporta. Kao i u mnogim slučajevima, sve je krenulo kao hobi, a pretvorilo se u posao.

“Dvadeset godina bavio sam se veslanjem, studirao na kineziologiji i bio trener. U jednom trenutku mi je bilo dosta toga i uzeo sam pauzu od sporta. Nakon toga se dogodilo da sam od bake naslijedio zemlju i počeo se prvo iz hobija baviti poljoprivredom. Nakon 20 godina bavljenja sportom, moraš se naviknuti na normalan život i onda mi je ta poljoprivreda bila terapija. Malo po malo, sve više toga sam uzgajao, susjedi i vikendaši su počeli kupovati i pomislio sam da bi od toga nešto moglo i biti. To je bio moj ulazak u poljoprivredu”, kaže Matija.

Ekipa iz Berry Organice trenutno ima 60 hektara nasada, njihovi proizvodi prodaju se u trgovinama zdrave hrane diljem zemlje, a na bobičasto voće odlučili su se jer za njihov uzgoj nisu potrebne velike površine zemlje.

“Za uzgoj bobičastog voća odlučio sam se kad sam zbrojio kakvo imam znanje, koliko imam zemlje i kakvu imam mehanizaciju. Da bi se bavio ratarstvom, moraš imati puno zemlje i snažne, velike strojeve, što mi nismo imali, a nismo imali ni novca. Ista priča je i s uzgojem životinja. Na kraju se odlučiš na to hoćeš li uzgajati voće ili povrće. Naše tržište najviše treba svježeg voća i povrća. Čak 90 posto bobičastog voća se uvozi i u tome smo prepoznali našu šansu, pogotovo u ekološkom segmentu jer tržište to traži.

Mi kao zadruga radimo četiri godine, u tom razdoblju podigli smo 60 hektara trajnih nasada, a naše bobičasto voće može se naći u 20 gradova u Hrvatskoj, na policama raznih trgovina koje su specijalizirane za zdravu hranu. Ne radimo s velikim trgovačkim lancima, nego sa specijaliziranim trgovinama ili prodajemo kroz direktnu dostavu. Jedan manji dio ode u preradu. Oko 90 posto prodajemo svježe, a 10 posto preradimo u sokove, džemove i slično”, kaže Matija.

Iako se brojni poljoprivrednici žale na uvoz i traže njegovo ograničavanje, Matija je protiv toga. Smatra da bi se proizvođači trebali udružiti jer bi im to povećalo konkurentnost, ojačalo poziciju i lakše bi pronašli mjesto na tržištu.

Poljoprivrednici moraju shvatiti da se moraju udružiti, ne samo oko nogometa

“Nisam za zabrane uvoza i ako želiš biti konkurentan, moraš naći svoje mjesto na tržištu i put do kupaca, moraš naći način da kupci odaberu tvoj proizvod. Problem je u tome što bi svi u Hrvatskoj proizvodili sve. Mi smo odlučili proizvoditi bobičasto voće i to je naš prolaz na tržište, ali stavili smo sa strane naš ego, naša prijašnja iskustva i dogovorili se da zajedno radimo. To nam omogućava i rezanje troškova i lakše povlačenje EU fondova. Da svatko od nas sam radi, teško bismo uspjeli. Naša politika je da ne pristajemo na damping cijene. Mi dajemo vrhunsku kvalitetu i to ima cijenu. Poljoprivrednici moraju shvatiti da se moraju udružiti, ali neki se boje i imaju prevelik ego. U Hrvatskoj smo ujedinjeni jedino kad je nogometna reprezentacija u finalu. Volio bih da smo i u drugim stvarima složniji, da sjednemo skupa, više razgovaramo i više zajednički nastupamo, naročito mladi poljoprivrednici.

Nitko od nas nije školovan poljoprivrednik, prva smo generacija, dolazimo s jako različitim iskustvima i to nam omogućava da malo drugačije razmišljamo. Kad si školovani poljoprivrednik, onda razmišljaš unutar okvira. Mi razbijamo dogme. Na primjer, dijelimo mehanizaciju. Kolega Stjepan koji živi u Zaprešiću, kolega Ivica koji živi u Samoboru i ja u Donjem Laduču dijelimo traktor, što je za hrvatske pojmove maltene na rubu ludila, ali tako smo si smanjili troškove. Ponekad malo čekaš, ponekad te malo vrijeme muči, ali nije svatko od nas morao nabavljati traktor od 40-50 tisuća eura. To je jako skupa oprema koja 90 posto vremena stoji na parkingu. Radije smo taj novac investirali u podizanje kvalitete nego da svatko od nas ima traktor koji susjedi gledaju. Zadruga nam omogućuje povoljniju nabavu gnojiva, povoljnije certificiranje i gradnju brenda. Što je brend? Znate onaj osjećaj kad popijete dobro pivo pa pogledate koje je marke, ili pojedete dobru čokoladu pa pogledate kako joj je ime. Isto je i s našim bobicama. Želim da kad netko pojede našu bobicu, da se pita tko to proizvodi. To je snaga brenda”, zaključio je Matija.

 

index.hr

Kako za dva mjeseca zaraditi 45.000 kuna?!

0

Prema procjeni kompanije, imate li hektar zemljišta, prihodi se mogu popeti na 200 tisuća kuna po sezoni, odnosno oko 120 tisuća kuna dobiti.

Podravci, naime, godišnje treba oko 1400 tona krastavaca za preradu, no od svojih kooperanata u Hrvatskoj može otkupiti samo oko 800 tona. Ostatak, objašnjava Zdravko Dimač, direktor Sektora poljoprivrede, još moraju uvoziti iz susjednih zemalja poput Bosne i Hercegovine te Mađarske. Strateški je plan, stoga, potaknuti što više manjih obiteljskih gospodarstvenika da postanu dijelom Podravkine proizvodne mreže, koju danas čini više od 2800 kooperanata.

Predsjednik Uprave Podravke, Marin Pucar

– Cilj nam je da do 2022. godine kompletnu sirovinsku bazu za naše proizvode dobivati iz domaćeg uzgoja. Započeli smo intenzivnu suradnju s OPG-ima diljem Hrvatske i želimo im pokazati kako se na moderan način mogu uzgajati povrtlarske kulture za koje nisu potrebne velike površine – istaknuo je Pucar tijekom berbe krastavaca na Podravkinu pokusnom polju u Koprivnici, u kojoj je sudjelovao cijeli viši menadžment kompanije.

Sorta krastavaca koje Podravka prerađuje i kiseli specifična je po tome što poljoprivrednik, ako želi imati proizvod najviših razreda, odnosno ekstra i prve klase čija se otkupna cijena po kilogramu kreće između sedam i pet kuna, plodove mora brati svakodnevno, ponekad i

dvaput dnevno, jer bi u protivnom krastavci mogli previše narasti i prijeći u niže (i jeftinije) kategorije.

Budući da je riječ o isključivo ručnoj berbi, krastavci pripadaju zahtjevnim povrtlarskim kulturama, no uz nekoliko intenzivnih mjeseci mogu pružiti značajan dodatni prihod obiteljskim gospodarstvima, smatra rukovodeći kadar Podravke.

U sklopu strateškog plana, kompanija teži dugoročnoj suradnji s kooperantima. Tijekom studenog i prosinca pozivaju zainteresirane poljoprivrednike na dogovor, nakon čega se potpisuje ugovor s dogovorenom otkupnom cijenom. Dodatno, Podravka nabavlja sjeme kako bi osigurala standard kvalitete, a kooperantima pruža i mogućnost edukacija.

– Cijena je zagarantirana, a kod proizvodnje krastavaca nema ograničenja i neće je biti barem još nekoliko godina. Sve što proizvedete će se otkupiti i u veoma kratko roku isplatiti – poručio je domaćim poljoprivrednicima Zdravko Matatun, direktor Službe razvoja poljoprivrede.

novac.hr

15.000 bijelih poljoprivrednika iz Južnoafričke Republike traže AZIL u Rusiji

0

“Riječ je o životu i smrti – provode se napadi na nas. To je došlo do te mjere da političari izazivaju val nasilja” – rekao je Adi Slebus medijima.

“Klima je ovdje [regija Stavropolj] umjerena, a zemlja je Bogomdana za uzgoj. Sve je to vrlo privlačno.”

Nova južnoafrička vlada, koju predvodi predsjednik Cyril Ramaphosa, obećala je povratak zemljišta koje je u vlasništvu bijelih farmera još od 1980-tih godina – crnim državljanima.

Vlada je priopćila kako planira ukinuti ono što naziva “naslijeđem apartheida”, gdje je većina kopnene zemlje u Južnoj Africi još uvijek u rukama manjinske bijele populacije.

Skupine za prava kažu kako inicijativa potiče nasilje. Prema podacima skupine AfriForum za manjinska prava, dogodila su se 74 ubojstava i 638 napada na farme, prvenstveno u vlasništvu bijelih farmera, u razdoblju od 2016.-2017. u Južnoafričkoj Republici.

Poljoprivrednici su spremni dati doprinos ruskom rastućem poljoprivrednom sektoru, prenosi Rossiya 1. Svaka obitelj je spremna donijeti do 100.000 dolara za zakup zemljišta.

Rusija ima 43 milijuna hektara neiskorištenih poljoprivrednih površina, a nedavno je počela davati besplatno zemljište ruskim građanima za obrađivanje poljoprivrede.

Zemljišni program koji je započeo u 2014. godini bio je veliki uspjeh.

Novi svjetski poredak

Kombajnom s njive na pumpu !

0

Blokada prometa i benzinskih postaja mogla bi nastati zbog velikog broja traktora i ostalih poljoprivrednih strojeva koji dolaze na točenje goriva. Ta blokada nije u režiji seljačkih udruga nego u režiji Ministarstva koje smatra, vođeno socijalističko-komunističkim razmišljanjem, da je svatko tko radi prevarant i da ima vremena za njihove gluposti”, stoji u pismu OPG-ovaca.

Naime, pravilnicima o točenju plavog dizela koja pripadaju pod kontrolu Carinske uprave zabranjeno je točiti gorivo u bačve, rezervoare i kanistre, a za to su predviđene i velike kazne jer se takvo točenje goriva smatra gorivom za prodaju. U strahu da neki seljak ne preproda plavi dizel, donesena je regulativa koja poljoprivrednike dovodi u poziciju.

“Iako se već godinama pokušava objasniti da je takav način točenja nemoguć i neisplativ jer se plavi dizel ne toči na svim crpkama pa se u masu slučajeva mora ići po plavi dizel i do 30-50 km, što zahtijeva dodatne nepotrebne troškove i gubljenje nekoliko sati dnevno. Sada zamislite kada bi u jeku glavne sezone poljoprivrednih radova svi traktori i kombajni (veći kombajn ne stane na benzinsku) krenuli sukladno pravilima točiti gorivo na benzinske, što znači da bi u prosjeku svaki poljoprivrednik dnevno gubio dva sata, i to ako nije velika gužva. Usto bi oni kojima je benzinska udaljena 30-50 km pola goriva potrošili na put, tako da ne moraju uopće ni ići na polje jer im treba gorivo sutra opet za put do benzinske. Takve sulude propise koji traju već godinama može donijeti samo onaj koji nikad ništa nije radio, osim što je skakao iz stolice u stolicu i razmišljao kako onome što radi otežati život”, stoji u pismu ogorčenih poljoprivrednika kojima država i na ovaj način pokušava zagorčati život.

“Smatramo da je nakon 26 godina, a pogotovo nakon ulaska u EU, došlo vrijeme da se plavi dizel ukine i da mi kao svi poljoprivrednici u EU-u točimo eurodizel po cijeni plavog dizela. Također tražimo da se hitno ukine pravilo o izravnom točenju”, poručuju poljoprivrednici.

V. T. Glas Slavonije

Hrvatska povukla samo 12% sredstava od ukupno 10,727 mlrd €

0

Prema najnovijim podacima Europske komisije o povlačenju novca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), Hrvatska ne smanjuje svoj zaostatak za ostalim članicama Unije u uspješnosti korištenja novca iz ESIF-a. 
U utorak, 29. svibnja ove godine, naime, “kalkulator” Europske komisije izbacio je podatak da je Hrvatskoj dosad iz šest fondova koji čine ESIF isplaćeno milijardu i 328 milijuna eura, što je 12 posto od odobrenih 10 milijardi i 727 milijuna eura iz budžeta fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

S druge strane, prosjek povučenog novca iz ESIF-a na razini EU-a je 19 posto, pri čemu je, primjerice, Slovenija na 17, a Češka na 15 posto iskorištenog novca u fondovima. Hrvatski zaostatak na prvi pogled nije velik za prosjekom Unije. No, s obzirom na to da smo najmlađa članica Unije koja po svim razvojnim parametrima zaostaje za ostatkom EU-a, pa nam je prijeko potreban novac iz fondova kako bismo uhvatili priključak, nemoć da se smanji “jaz” u odnosu na druge članice Unije poprima dramatične razmjere.
S obzirom na spomenute podatke, ne čudi potreba Vlade da, kao ključnim parametrom uspješnosti u korištenju fondova EU-a, barata postotkom ugovorenih iznosa u odnosu na iznos koji joj je stavljen na raspolaganje u ESIF-u. Taj postotak, prema najnovijim podacima EK-a, za Hrvatsku iznosi 39 posto, što znači da su država, lokalna samouprava, poduzeća i udruge civilnog društva ugovorile oko pet milijardi eura projekata koje će sufinancirati ESIF.
No, između ugovorenoga i isplaćenoga u proceduri ESIF-a značajna je razlika, dovoljno je reći da EU može povući već uplaćeni predujam za projekte, ako ne dobije potrebne informacije i garancije da je projekt u skladu s pravilima. Pa i od već “prebačenih” milijardu i 328 milijuna eura iz ESIF-a u hrvatski proračun, 326 milijuna eura su predujmi.
Dio odgovora na pitanje gdje se stvara razlika između Hrvatske i ostatka EU-a u povlačenju novca za strukturne reforme i investicije krije se u podacima za svaki od šest fondova i programa unutar ESIF-a. Kad je, primjerice, u pitanju program “Inicijativa za zapošljavanje mladih”, Hrvatska je u uspješnosti korištenja ponuđenog novca iz ESIF-a gotovo na europskom prosjeku, koji iznosi 30 posto. Nema prevelikog zaostatka ni kad je u pitanju Europski fond za regionalni razvoj, a donekle slično može se kazati i za Europski fond za ruralni razvoj i poljoprivredu.
No, podaci o hrvatskoj iskorištenosti Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda jasno ukazuju zašto je Hrvatska na samom dnu u uspješnosti povlačenja novca iz ESIF-a. U Kohezijskom fondu odobreno nam je 2,5 milijardi eura, a dosad je isplaćeno 220 milijuna eura, uz postotak iskorištenosti od devet posto, što je upola lošije od EU prosjeka.
Iz Europskog socijalnog fonda isplaćeno nam je dosad samo 114 milijuna eura, a na raspolaganju nam je još milijardu i 300 milijuna eura. Najgora je ipak situacija s korištenjem Fonda za ribarstvo, gdje smo dosad povukli samo osam milijuna eura predujma, dok nam je odobreno 252 milijuna eura.
Najnoviji podaci o uspješnosti hrvatskog korištenja ESIF-a nisu potvrdili optimizam iz siječnja ove godine koji je pokušala javnosti udahnuti ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac, tvrdeći kako je u drugoj polovini prošle godine napokon ubrzan tempo pripreme i povlačenja novca iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a. Točno je da pomaka ima, no i drugi u Uniji idu naprijed, pa se spomenuti zaostatak s početka teksta ne smanjuje.

Slobodna Dalmacija

Obvezna članarina svim OPGovima

0

Ako se stalno govori o rasterećenju gospodarstva, iz ministarstva poljoprivrede tvrde da su

poljoprivrednici sami tražili članarinu.

“Sami poljoprivrednici potiču obvezno članstvo, pa ne možemo govoriti o nametu. S druge strane, mi provodimo politiku rasterećenja”, govori državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir

Bolju zastupljenost i širu sliku o potrebama sela, očekuju i u voćarskoj zajednici.

“Većina se slaže da treba nešto napraviti. Komora je krenula putem kojim to rade u Austriji, Nizozemskoj, Njemačkoj”, govore iz Hrvatske voćarske zajednice.

Koje su daleko ispred Hrvatske po onome što nude za članarinu.

Brane se da za izravna plaćanja više ne trebaju državni biljezi, ali i da je smanjena granica za plaćanje nameta za općekorisne funkcije šuma.