Naslovnica Blog

Nadam se da GMO neće probiti hrvatsku granicu – domaći proizvodi su naši potencijali

0

Rijetki su oni koji se u današnjim vremenima bave politikom, a koji nisu izgubili svijest prema prirodi, te prirodnom, domaćem i zdravom proizvodu, zbog čega su, unatoč višestrukim poslovnim obvezama, odlučili izdvojiti vrijeme i javno reći “ne” genetski modificiranoj hrani i genetski modificiranim organizmima, kako bi spasili žitelje Republike Hrvatske od mijenjanja genetskog koda biljaka u njihovoj domovini.

Upravo stoga, skidamo kapu osječko – baranjskom županu, Ivanu Anušiću koji je baš u  vrijeme sve većeg i većeg zagovaranja GMO-a zbog profita, odvažno, direktno iz srca nepokorenog Osijeka, poslao jasnu poruku široj javnosti: “Nadam se da GMO neće probiti hrvatske granice.”

http://www.agroburza.hr/2018/02/nadam-se-da-gmo-nece-probiti-hrvatske-granice/

“Uzimajući u obzir da možemo proizvesti hranu prirodnim putem, što, naravno, i podržavam, ne podržavam GMO i smatram da GMO nije potreban, posebice u Republici Hrvatskoj gdje imamo uvjete za proizvodnju domaće, ekološki prihvatljive i zdravstveno ispravne hrane koja ne mora imati ni jednu intervenciju GMO-a, niti u kvaliteti, niti u bilo čemu drugom.

Protiv GMO-a se moramo boriti na najvišoj razini Vlade

Sabor i Vlada Republike Hrvatske, a posebno Ministarstvo poljoprivrede moraju imati apsolutnu kontrolu kada govorimo o GMO-u koji ne može ući tek tako u naš sustav. U skladu navedenog, trebamo pooštriti sustav kontrole i sustave koji na neki način nadziru kompletan sustav uvoza i sustav korištenja sjemena, kako ne bi uvozili ili koristili genetski modificirano sjeme ili hranu.

Nastavno na to, strategija od koje ne smijemo odustati su naši proizvodi kao naši potencijali na policama u hrvatskim, europskim i svjetskim trgovačkim lancima, ali i u istim takvim hotelima. ”, priča župan Ivan Anušić koji smatra da je Monsanto vrlo ozbiljna svjetska kompanija koja je zahvaljujući svom kapitalu i moći uspjela probiti granice nekih zemalja u svijetu, zbog čega se nada da kao takav, neće probit i hrvatsku granicu.

Regionalni distributivni centar i navodnjavanje = konkurentnost i spas domaćeg čovjeka

Da je osječko – baranjskog župana shvatiti za ozbiljno, potvrđuje i činjenica da je u vrlo kratko vrijeme za poljoprivrednike Slavonije i Baranje, kao župan napravio jako puno  jer je svjestan da kada govorimo o poljoprivredi, kao najvažnijoj gospodarskoj djelatnosti naših krajeva, mijenjati stanje nabolje može samo s razumijevanjem potreba  gospodarstvenika tih krajeva.

“Od niza mnogih, izdvojit ću dva velika projekta koja radimo za naše poljoprivrednike, odnosno projekt za navodnjavanje kojih će ove godine biti čak 12 napravljeno i regionalni distributivni centar za voće i povrće. Kada govorimo o istom, govorimo o sortirnici, pakirnici, sušari, sustavima za hlađenje, proizvodnji soka i svega onoga što možemo proizvesti od voća i povrća.

Kapacitetima ćemo pokrivati ne samo potrebe Osječko – baranjske županije nego i okolnih županija, zbog čega će domaći marni gospodarstvenici napokon biti konkurentniji na tržištu jer će njihova roba moći sačekati povoljniji i bolji trenutak za plasman i izvoz.”, dodaje župan Anušić.

Napisala: Roberta Kljenak, mag.ing.agr.

Foto: Arhiva Ivan Anušić 

Sajam pčelara u Vinkovcima

0

Međunarodni je to pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda, koji uključuje znanstveno-stručni skup. Očekuje se da će sajam posjetiti velik broj izlagača iz Hrvatske i susjednih zemalja te nekoliko tisuća posjetitelja. Na sajmu će biti organizirani pčelarski razgovori, a poseban program priprema se za škole i vrtiće.

Prvi dan, petak, 15. ožujka, s početkom u 9 sati održat će se prigodan program za posjetitelje mlađih uzrasta OŠ Ivana Mažuranića, a u 9.30 počinje “Medni doručak”. Svečano otvorenje 16. Pčelarskih dana je u 11 sati.

“Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka, namijenjen osnovnoškolcima, za cilj ima educirati i potaknuti djecu od najranije dobi da med i ostale pčelinje proizvode koriste u svakodnevnoj prehrani, tako da će i ovoga puta mališani moći kušati med, kolače i ostale slastice od meda. Nakon Mednog doručka slijedi nam i otvorenje sajma, kao i tribina pod nazivom “Agro-klaster Vukovarsko-srijemske županije i mogućnosti trženja meda”, koja je na programu u 13 sati. Ove godine očekujemo oko 40 izlagača pčelarske opreme i desetak pčelara, koji će omogućiti kušanje meda posjetiteljima”.

Poljoprivrednici, od danas možete podnijeti zahtjev za potporu za 2019. godinu

0
Agriculture collage. Cow, sheeps, wheat, onion, potato, tractor

Korisnicima izravnih plaćanja koji imaju dugovanja po osnovi neplaćenog zakupa ili naknade za korištenje dodijeljenog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države Agencija za plaćanja će dug prebijati iz odobrenih sredstava izravne potpore financiranih iz državnog proračuna, a isplata izravne potpore financirane iz Državnog proračuna takvim se korisnicima obustavlja do podmirenja dugovanja.  

Od ove godine, prilikom popunjavanja jedinstvenog zahtjeva, poljoprivrednici imaju mogućnost prijave na nacionalne mjere iz Programa potpore za unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele, unaprjeđenje uzgoja ovaca, koza te izvornih pasmina peradi te mjeru Potpore za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda i teškoća koje se odnose na obnavljanje životinjskog blaga iz Programa potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva.

Ovogodišnji Pravilnik donosi neke novosti u odnosu na prethodni od kojih izdvajamo:

  • Unutar Mjere 14 Dobrobit životinja poljoprivrednicima su na raspolaganju nove operacije: 14.1.4. Dobrobit životinja u kozarstvu  i  14.1.5. Dobrobit životinja u ovčarstvu
  • Povećani su iznosi potpore za Operacije 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada, 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka i 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.Unutar Mjere 14. Operacije 14.1.2.  Dobrobit životinja u svinjogojstvu poljoprivrednici mogu ostvariti potporu za područje dobrobiti „Poboljšani uvjeti smještaja“ i za ispunjavanje zahtjeva „Obogaćivanje ležišta“.
  • Poljoprivrednici koji se bave ekološkim i konvencionalnim uzgojem mogu podnijeti zahtjev da im se obveza provedbe zelenih praksi utvrđuje na svim poljoprivrednim površinama gospodarstva uključujući i površine koje se koriste za ekološki uzgoj;
  • Na ekološki značajnim površinama (EFA) pod ugarom, usjevima koji fiksiraju dušik te postrnim usjevom i zelenim pokrovom nije dozvoljeno korištenje sredstava za zaštitu bilja osim sredstva za zaštitu bilja koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji;
  • Korisnici svih operacija unutar Mjere 10  te operacija 11.1 i 11.2. svake godine tijekom obveznog petogodišnjeg razdoblja moraju završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati;
  • Korisnici operacije 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada moraju održavati površinu između redova košnjom  ili malčiranjem najmanje 4 puta godišnje. Područje između redova mora biti zatravnjeno tijekom petogodišnjeg obveznog razdoblja;
  • Unutar operacije 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih  voćnjaka na površini od 1 ha potrebno je postaviti barem jednu nastambu za solitarne pčele;
  • Operacija 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja omogućuje potporu i za Banijsku šara svinju;
  • Za istu kategoriju životinja moguće je istovremeno podnijeti zahtjev za Mjeru 14 i za tip operacije 10.1.9.

Cijeli tekst Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu možete pročitati ovdje.

Paulovnija novim pravilnikom ulazi u kulture kratkih ophodnji

0

Vrste iz navedenog roda vrlo su prilagodljive na različite edafske i klimatske čimbenike i dobro rastu na marginalnim zemljištima. U Kini vrste roda Paulownia rastu u nizinama do 610 metara nadmorske visine. Paulovnije su brzorastuće vrste listača koje imaju izuzetnu mogućnost razmnožavanja pri čemu kroz križanje i selekciju nastaju mnogi danas poznati hibridi. Poznati su brojni varijeteti roda Paulownia koji su uzgojeni u laboratoriju metodom in vitro poput elongata super select, arctic super select, fortunei super select, kawakamii super select, catalpifolia super select, orienta super select (za sadnju u parkove kao ukrasno hortikulturno drvo), »big« super select (za podizanje plantaža kratkih ophodnji za biomasu) i dr.

Klimatski uvjeti

Neke originalne vrste ne podnose niske temperature, ali hibridi (9501, ShanTong) mogu podnositi raspon temperature od -25 do +40°C. Optimalna temperatura za rast je 25-28 °C što znači da je rast najintenzivniji tijekom srpnja i kolovoza. Heliofilne su vrste i traži dosta sunca. Za bolji razvoj korijenskog sustava može se pomoći navodnjavanjem u prve dvije-tri godine. Ne podnosi višak vode koji se nakuplja oko korijena, koji u takvom slučaju trune. Jednom posađena paulovnija traje više od 20 godina.

Tlo

Raste na svim vrstama tla. Nešto sporije napreduje u teškom glinastom tlu, a bolje u rahlijem. Tlo treba biti ocjedito i ne smije zadržavati previše vode. Močvarna tla nisu pogodna. Teža (glinasta) tla mogu se koristiti uz pravilnu obradu i zahvate s tlom (dubinsko rahljenje, podrivanje). Uspijeva na tlima kiselosti s pH od 5-8.

 

Sadnja i osnivanje nasada

Na frezanjem usitnjeno tlo, prethodno podrivano i obrađeno oranjem, sade se kvalitetne certificirane sadnice provjerenog podrijetla (uzgoj iz korijenovih reznica ili »in vitro«) u pravilnim razmacima gustoće od 2165-10000 sadnica/ha. Sadi se u svibnju nakon što prođe opasnost od kasnih mrazeva (u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske nakon 15.5).

Prihrana

Čak i na tlima niske kvalitete mogu se postići dobri rezultati prinosa biomase visoke energetske vrijednosti. Veliki dio hranjiva se vraća u tlo opadanjem velike količine lišća nakon vegetacijskog razdoblja. U vegetaciji obavezna je višekratna gnojidba tla organskim i mineralnim gnojivima.

Žetva i prinos biomase

U svijetu se primjenjuje nekoliko načina uzgoja koje je najkraće opisati: veći broj biljaka/ha kraća ophodnja i manji broj biljaka/ha duža ophodnja. Ophodnje se kreću od 1-4 godine ovisno o gustoći sadnje. Nakon sječe početkom proljeća, iz korijena izbija više novih izdanaka koji se puštaju da rastu grmoliko (više trupaca). Puni prinosi se neće dobiti u prve dvije godine, ali nakon toga razdoblja biljka daje pune prinose. U klimatskim uvjetima s duljim vegetacijskim razdobljem postižu se maksimalni prinosi.

OSOBNA KARTA KULTURE Paulovnija:

Prinos suhe tvari cijele biljke t/ha Prosjek 20 – 30
Gnojidba Okvirno: 100 – 150 kg/ha N, 50 – 80 kg/ha P2O5 i 120 – 160 kg/ha K2O. Mikorizacija (ektomikoriza) poboljšava produkciju biomase i štiti tlo od degradacije.
Plodored Obzirom da je paulovnija višegodišnja vrsta trenutačno ne postoji preporučeni plodored. Trajanje nasada je 20 ili više godina.
Posebni rizici ( suša, životinje..) Lako se adaptira na naše ekološke uvjete. Pripada u skupinu vrsta otpornih na sušu.
Postojeća tehnika proizvodnje u Hr Autovegetativno razmnožavanje tehnikom makropropagacije korjenovim reznicama i tehnikom mikropropagacije u kulturi tkiva »in vitro«.
Potencijal korištenja u HR Drvena sječka za elektrane na biomasu. Medonosna biljka.
Sjetvena norma 2165-10000 sadnica/ha; nasadi se ne podižu nikako sjetvom sjemena već sadnjom kontejnerskih sadnica.
Vrijeme žetve Krajem vegetacijskog razdoblja

Kojim putem je došlo Poljsko meso u Hrvatsku?!!

0

Konkretno, u nalazu bjelovarskog inspektora navedene su dvije tranše kebaba ALEBON, dobavljača ALEBON d.o.o. iz Slovenije, jednom 195 kilograma, a drugi put 120 kilograma, koje je kupio OPG Filip Mlinarić iz Garešnice, a potom je taj kebab prodan tvrtki Fimus j.d.o.o.. Prva pakovanja kebaba, 195 kilograma (LOT/šarža 191219), potrošena su u razdoblju od 26. siječnja do 2. veljače, a pakovanje od 120 kilograma (LOT/šarža 191221) od 3. do 7. veljače ove godine, u fast foodu PIKITO u Virovitici, u fast foodu koje posluje u sastavu poduzeća Fimus, koje je registrirano na istoj adresi kao i OPG Filipa Mlinarića, odnosno, predstavlja samo jedan od aspekata poslovanja mladog poduzetnika.

Tko je sve koristio sporno meso?

O Filipu Mlinariću pisalo se kao o mladom poljoprivredniku 2016. jer je zbog propusta (nije produljio osobnu iskaznicu) odbijen na natječaju Ministarstva poljoprivrede za poticaje za mlade poljoprivrednike, a javio se na natječaj s planom razvoja govedarske proizvodnje. No, ovaj neugodni slučaj s uvezenim kebabom pokazuje da, osim što se bavi vlastitim uzgojem govedine, također i uvozi meso – ovaj put na žalost ono za koje su slovenske službe alarmirale da je moguće zaraženo bakterijama Escherichia coli i Salmonelom, odnosno da ima “ostataka veterinarsko-medicinskih proizvoda”.

OPG je Filip Mlinarić naslijedio, kako je objavljeno u medijima, od oca, Mate Mlinarića, inače lidera stranke Nezavisni seljaci Hrvatske, te se smatra da danas zapravo zajedno vode posao. Naravno, treba istaknuti da Filip Mlinarić nije nipošto jedini s hrvatskog tržišta koji je kupovao meso tvrtke ALEBON, ali u Sanitarnoj inspekciji nisu odgovorili na upit tko je sve još koristio. Također, valja naglasiti da Mlinarić, odnosno njegova tvrtka nisu učinili ništa nezakonito. Uvozili su meso sa svom valjanom dokumentacijom, za koje nikada nije bilo pritužbi. Takvo je bilo i ovo meso za kebab, sa svim valjanim certifikatima, i Inspektorat ga ne bi niti provjeravao posebno da nije bilo upozorenja iz Slovenije.

Mato Mlinarić je na poziv Net.hr-a reagirao vrlo burno: “Nije dopustivo da smo izvrgnuti sumnji da smo prodavali zaraženo meso! Neprestano smo podvrgnuti nadzoru svim vrsta, sanitarna inspekcija je tu redovno, mi imamo najuredniji fast food objekt u Virovitici.” Mlinarić potvrđuje da uvoze od tvrtke ALEBON, ali naglašava – kao i mnogi drugi!

 

Neujednačena kontrola mesa

Potvrđuje da je u lokalu bio i nadzor, od 11. do 13. veljače, ali odbacuje bilo kakvu sumnju da je lokalu bilo posluženo “zaraženo meso”. Naravno, činjenica da je u lokalu obitelji Mlinarić poslužen kebab iz spornog, sumnjivog kontigenta, ne znači da je upravo u komadima koji su već pojedeni bilo bakterija i onečišćenja zbog kojih je Slovenija alarmirala Hrvatsku i pozvala da se povuče cijela pošiljka. To je nešto što se više neće moći utvrditi, ali ostaje kao opomena onima koji bi trebali brinuti da do ovakvih incidentnih situacija ne dođe, odnosno da se sigurnost hrane u Hrvatskoj digne na mnogo viši stupanj.

Net.hr u izvještaju inspektorata ispostave Bjelovar također nalazi informaciju da je i u ugostiteljskom objektu Mc Fly fast food iz Bjelovara, u vlasništvu tvrtke Proflaj j.d.o.o. iz Severina, također nađena “nesigurna hrana” kod koje se nije mogla utvrditi “sljednost” proizvoda. Tvrtka je kupila od ALEBON-a 50 kilograma, a u lokalu je zatečeno 20 kilograma (LOT/šarža 191219), te je naređeno da se tih 20 kilograma vrati slovenskoj tvrtki, a u lokalu je izrečena i kazna zbog toga što se nije mogla utvrditi sljednost mesa.

Slikovni rezultat za poland meat

Milica Bodegraja, vlasnica tvrtke Proflaj, na upit Net.hr-a potvrđuje da je u njezinom restoranu proveden inspekcijski nadzor, te da su i kažnjeni zbog nemogućnosti dokazivanja sljednosti mesa, no tvrdi da se jednostavno dogodila pogreška u vođenju evidencije i da nisu imali kebab s oznakom sporne pošiljke. “Točno je da smo ipak vratili kebab dobavljaču, i kaznu smo platili”, kaže gospođa Bodegraja. Naglašava da su prošli tjedan, odmah čim su vidjeli informacije u medijima, sami nazvali slovenskog dobavljača i tražili dodatne informacije. “Pet godina vodimo ovaj lokal, nikada nismo imali nikakvih problema i važno nam je da uredno poslujemo. Nikada se nitko nije žalio na kvalitetu u našem lokalu, a reći ću vam i ovo – tu se hrane i moja djeca. Zar bih djeci, svojoj i tuđoj, željela servirati nešto nezdravo?”, kaže Bodegraja.

Ovo su samo najnoviji slučajevi u Hrvatskoj koji opet upozoravaju na neujednačenu i nejasnu kontrolu mesa, i uvezenog i domaćeg. Kada je nedavno otkriveno da u Poljskoj u jednoj klaonici kolju bolesna goveda te meso prodaju potom u mesnim prerađevinama alarmirala se i hrvatska javnost, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić cijelo vrijeme je rezolutno ponavljao: u Hrvatsku se ne uvozi to meso. Sada se pokazalo da problematično meso – zaraženo bakterijama ili onečišćeno “veterinarsko-medicinskim proizvodima” ipak prodire u Hrvatsku, da su hrvatske službe o tome obaviještene – iz Slovenije, a domaće službe izbjegavaju dati preciznu i pravodobnu informaciju.

Sumnjivo meso stiglo je posve legalno

Pokazalo se da je kontrola mesa još uvijek razlomljena između Ministarstva poljoprivrede i Inspektorata i da jednostavno nije dostatna. I nakon što su suočeni s navodima iz izvještaja Inspektorata iz Bjelovara iz Ministarstva zdravstva pod koje spada Sanitarna inspekcija opet odgovaraju:

Slikovni rezultat za poland meat

“Sanitarna inspekcija nakon provedenih nadzora slijedom dodatne RASFF obavijesti utvrdila je sljedeće: da u niti jednom nadziranom objektu sporni proizvod nije zatečen u prometu, da je slovenski dobavljač obavijestio sve svoje kupce i svi sporni proizvodi su na temelju te informacije povučeni iz prometa i provodi se njihovo neškodljivo zbrinjavanje. Inspekcijski nadzori su i dalje u tijeku i o rezultatima će javnost biti obaviještena.” Na konkretne upite o konkretnim objektima nisu htjeli odgovoriti. Kao niti potvrditi ili demantirati autentičnost dijela dokumenta inspekcijskog nadzora iz ispostave Bjelovar.

Filip i Mato Mlinarić najavili su za petak, 15. veljače, press konferenciju u svom objektu Pikito usred Vinkovaca, da bi se obratili javnosti zato jer su zbog slučaja povlačenja kebaba izvrgnuti sumnji u kvalitetu svojih proizvoda.

No, činjenica jest da je sporno meso stiglo do njih posve legalno, a da su alarm i uklanjanje uslijedili – prekasno. Zato jer u Hrvatskoj očito nije uređena kontrola mesa, posebno prevencija. Ono što nadležna ministarstva (poljoprivrede i zdravstva) rade mnogo angažiranje od prevencije i provjere kvalitete mesa jest prikrivanje informacija, pa i uvjeravanje da ništa nije pojedeno – kada je već pojedeno.

 

net.hr

Uplatio kombajn preko interneta i euri ošli u vjetar

0

Glas Slavonije doznaje da je kupnju velikog i skupog stroja dogovorio preko interneta s nepoznatim prodavačem u drugoj polovini studenoga prošle godine. Primivši predračun, obavio je uplatu, čekao da mu stigne kombajn i mislio kako je dobro prošao, kupivši ga za nekoliko tisuća eura (kombajni stari 20 godina koštaju oko 20 tisuća eura). Međutim, nesretni Slavonac ubrzo je shvatio da je prevaren i pokraden.

– Tijekom studenoga 2018. godine 46-godišnjak je preko interneta na području Đakovštine s nepoznatim počiniteljem dogovorio kupnju kombajna te je nepoznatom počinitelju uplatio nekoliko desetaka tisuća kuna. Kombajn mu nije isporučen, niti mu je vraćen novac. Tragamo za nepoznatim počiniteljem – stoji u kratkom priopćenju PU.

Veliki poljoprivrednici iz Đurđanaca pokraj Đakova, obitelj Markić, i sami često poljoprivrednu mehanizaciju kupuju preko interneta. Saša Markić kaže kako su svjesni da rizik pritom postoji, no da postoje načini kako biti siguran da će kupoprodaja završiti na zadovoljstvo obiju strana.

– Svjesni smo rizika, no mi svaku kupnju uvijek prethodno dobro provjerimo. Radimo samo s tvrtkama o kojima se informiramo od drugih, a pratimo i njihove službene stranice, tražimo garanciju, raspitamo se kako posluju i drugo. Jer, kupnja preko interneta bude povoljnija i više tisuća eura. Posljednje što smo kupili je traktor – kupili smo ga preko interneta od jedne tvrtke za 16.000 eura, a inače je 30.000 eura – kaže Saša Markić.

– Uvijek dobro prođemo, ali smo oprezni, a to znači da privatni oglasi preko interneta ne dolaze u obzir, samo oglasi tvrtki koje možemo provjeriti – kaže Saša Markić za Glas Slavonije.

Ovi su poljoprivrednici preko interneta silokombajn kupili za 50.000, a prskalicu za 15.000 eura. I sami znaju za primjere gdje su ljudi nasjeli na privatne oglase na internet-oglasnicima i ostali bez velikih novčanih iznosa.

– Prije desetak dana čovjek iz Slavonskog Broda tako je planirao kupiti Mercedes i uplatio 25.000 eura. Došao je na naznačenu adresu, a ondje ni prodavača ni Mercedesa – kaže Markić.

 

Digitalna pismenost u poljoprivredi

0

Prva konferencija Digitalna poljoprivreda.održana je danas uZagrebu u suorganizaciji Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta u Zagrebu i agencije Apriori World.

”Naš fakultet rezultatima svoje znanstvene aktivnosti koju prelijeva i u nastavu pokušava pripremiti hrvatsku poljoprivredu i agronomske stručnjake za razumijevanje, primjenu i unaprjeđenje digitalne poljoprivrede, pa svesrdno podržavamo ovu konferenciju kao dio naših redovitih sa željom da inspiriramo sve one koji se žele ili se već bave poljoprivredom.”, kazao je u ime domaćina dekan Agronomskog fakulteta Zvonimir Grgić.

Po riječima predsjednik Organizacijskog odbora Danijela Koletića digitalna pismenost u poljoprivredi, zbog tehnološkog razvoja i napretka, predstavljat će jedan od izazova opstanka.

Neke države već su to odavno prepoznale, a neke se tek upoznaju s tim novitetima. Nove generacije mladih poljoprivrednika spremne su na nova povezivanja i nova znanja, a domaći stručnjaci u IT industriji dali su već neka rješenja koja pružaju potporu poljoprivredi i time štede vrijeme i novac. Poslovica kaže da čovjek uči dok je živ. Upravo se na učenju i spremnosti da se neprestano mijenjamo i prilagođavamo možemo dijeliti ljude na uspješne i one manje uspješne. Teško je mijenjati svoje navike, a još teže priznati sebi da ne znamo. Jedino okupljeni u sinergiji razmjene iskustva i znanja, neprestanog učenja i spremnosti da prihvatimo novitete nas može učiniti konkurentnim, kazao je Koletić.

Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede otvorio je blok predavanja pod nazivom Program ruralnog razvoja i digitalna poljoprivreda.

„Digitalizacija poljoprivrede je nužna transformacija koja čeka našu poljoprivredu, da bi dobili konkurentniju, samodostatnu i održivu proizvodnju koja ide u korak s vremenom. Nadogradimo li tradicionalnu poljoprivredu s tehnološkim inovacijama, a uz potporu struke i razvojnih politika, logičan slijed je rast i razvoj domaćih poljoprivrednih gospodarstava čemu svi težimo. Ministarstvo poljoprivrede nastavit će doprinositi tim zajedničkim ciljevima, kazao je Ivančić.

Konferencija je okupila poljoprivrednike, digitalne stručnjake, članove Odbora za praćenje programa ruralnog razvoja, korisnike Mjere 4 ruralnog razvoja, studente s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilišta u Zadru, Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima i Veleučilišta u Požegi. Konferencija je sufinancirana sredstvima iz mjere za tehničku pomoć Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Agrobiz

Prevrnuo se kamion pun svinjskih polovica

0

Vozač kamiona (50), koji je pritom teško ozlijeđen, prevezen je u Opću bolnicu Nova Gradiška, no zbog ozljede glave i prsišta danas oko 10 sati prevezen je u KBC Osijek, gdje se bori za život.

Prevrnuo se kamion pun svinjskih polovica, vozač prebačen u bolnicu

Odjednom se prevrnuo

“On se samo odjednom prevrnuo”, rekao je čitatelj 24sata te dodao kako u nesreći nije sudjelovalo niti jedno drugo vozilo.

Iz HAK-a su poručili da se zbog nesreće vozi samo jednim prometnim trakom, piše 24sata.

Nitratna direktiva i stajski gnoj

0

U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do granične vrijednosti od 170 kg/ha dušika. Primjena stajskog gnoja provodi se na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru te spriječi isparavanje amonijaka, potrebno ga je jednakomjerno rasporediti po površini i što prije unijeti u tlo.

Skladištenje stajskog gnoja

  • stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima – spremnicima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu ili u drugim spremnicima
  • spremnici moraju biti vodonepropusni kao ne bi došlo do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, posebno u podzemne i površinske vode
  • spremnici svojom veličinom moraju zadovoljiti prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje za jedno uvjetno grlo
  • ako se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti zbog nedovoljno poljoprivrednih površina, višak stajskog gnoja se zbrinjava gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat ili zbrinjavanjem na druge načine

Tablica 1. Sadržaj dušika, fosfora i kalija u stajskim gnojivima i najveća dozvoljena količina u primjeni (prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva)

Vrsta 
gnojiva
% N
% P2O5
% K2O
Sadržana količina
 hranjiva (kg/ha)
 MAX 
količina
gnojiva
 (t/ha)
N(MAX)
P2O5
K2O
Goveđi
0.5
0.3
0.5
170
102
170
34
Konjski
0.6
0.3
0.6
170
85
170
28
Ovčji
0.8
0.5
0.8
170
106
170
21
Svinjski
0.6
0.5
0.4
170
142
113
28
Kokošji
1.5
1.3
0.5
170
147
57
11
Brojlerski
3.0
3.0
2.0
170
170
110
5.5
Kompost
 goveđi
2.1
2.2
0.8
170
180
65
8
Gnojovka
 goveđa
0.4
0.2
0.5
170
85
210
42 m3/ha
Gnojovka
 svinjska
0.5
0.4
0.3
170
136
102
34 m3/ha

Prekomjerna primjena dušika kroz gnojidbu uzrokuje njegov gubitak i potencijalno onečišćenje tla, vode i zraka. Ispiranje nitrata iz stajskog gnoja tako ugrožava zdravlje ljudi i životinja, prijetnja je okolišu i gubi se vrijedan izvor dušika koji treba nadomjestiti. Dušik se u kruženju neizbježno gubi, no pravilnim održivim gospodarenjem gubici se mogu svesti na najmanju mjeru. Pravilno zbrinjavanje i čuvanje stajskog gnoja vrlo je važno zbog njegove vrijednosti u održavanju i popravljanju plodnosti tla te za biljnu proizvodnju.

 

 

Cijene DZS-a

0

Cijene biljnih proizvoda porasle su za 17,9 posto na godišnjoj razini, dok su cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda pale za 3,1 posto.

Porast cijena biljnih proizvoda, kako navode statističari, prouzročen je rastom cijena krumpira, za 46,6 posto, voća, za 34,1 posto, žitarica, za 8,5 posto i vina, za 2,6 posto.

Istodobno je zabilježen pad cijena industrijskog bilja, za 2,1 posto i povrća, za 3,9 posto.

Na pad cijena stoke, peradi i stočnih proizvoda utjecao je pad cijena svinja, za 14,9 posto, peradi, za 7,5 posto, konzumnih jaja, za 4,7 posto i goveda, za 0,4 posto.

Istodobno je cijena mlijeka – kravljeg, ovčjeg i kozjeg – porasla za 3,1 posto.

Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u drugom tromjesečju u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porasle su za 4,8 posto, na što je najviše utjecao rast cijena stočne hrane i energije.

Cijene stočne hrane su porasle za 18,6 posto, a energije 18 posto. Porasle su i cijene veterinarskih usluga, za 1,8 posto.

Istodobno su cijene sjemena i sadnog materijala pale za 10 posto, a cijene gnojiva za 3,6 posto, pokazuje nedavno objavljeno izvješće DZS-a.