13. siječnja 2010.

SOJA (Glycine max)

Filed under: poljoprivreda RH — Oznake:, , , , , , , , — Kruno Pavlović dipl.ing.agr @ 18:04

* Klimatski uvjeti soja *

temperatura SOJA → traži dosta topline; kritično vrijeme je cvatnja; podnosi mrazeve (-4°C)

–      klijanje min. 6 – 7°C, opt. 20 – 22°C

–      sjetva-nicanje min. 8 – 10°C, opt. 20 – 22°C

–      cvatnja min. 17 – 18°C, opt. 20 – 25°C

–      zrioba min. 8 – 9°C, opt. 19 – 20°C (9 mjesec)

–      ne podnosi velika dnevna kolebanja temperature → osobito u fazi cvatnje

vlaga SOJA→ uspijeva na svim područjima dobrim za uzgoj kukuruza

–      bitna za klijanje à sjeme treba upiti 50 % vode od svoje mase

–      bitna je za formiranje kvržica

–      na sušu su otpornije uskolisne soje

–      najveći zahtjevi su u cvatnji (70 – 80 %) → ako nema dosta vlage, loša je oplodnja

–      traži minimalno oborina 600 – 700 mm/god, opt. 700 – 800 mm/god

–      najkritičnije je u fazama formiranja mahuna i zrna (7, 8 mjesec)

tlo → duboka plodna tla, dobre strukture (glinasto ilovasta); ph neutralan (6 – 6.8); osnovni zahtjev je dobra dreniranost

* Tehnologija *

plodored  SOJA→ ne odgovara joj uzgoj u monokulturi

–      dobri predusjevi su strne žitarice, kukuruz, krumpir, šećerna repa

–      dobro se uključuje u uobičajeni plodored pšenica – kukuruz, pa smanjuje bolesti naročito u pšenici

–      poboljšava fiziološka svojstva tla, pa se nakon nje tlo lako obrađuje

–      nikako je ne treba saditi nakon uljane repice ili suncokreta

obrada SOJA → osnovna obrada à krajem ljeta 25 – 30 cm; teža tla u jesen, lakša u proljeće

–      važno je nakupljanje vode

–      ciljevi osnovne obrade tla → pravilan razvoj korijena, nakupljanje vode, strukturiranje tla, biološka aktivnost, bolja poroznost, manje korova

–      u osnovnoj obradi se dodaje 2/3 P i K i  malo N radi pospješenja mineralizacije

–      predsjetvena obrada → bitna je zbog sjetve na istu dubinu

–      površina mora biti ravna; posteljica mora biti blago sabijena, a iznad sjemena rastresiti soj

–      bolje je sijati uskoredno; prihrana samo ako je potrebna

sjetva SOJA

–      sjeme →  verificirano sjeme II. generacije proizvedeno u prethodnoj godini

–      prije sjetve je obavezna bakterizacija sjemena, osobito ako prije na toj površini nije sijana soja → vrši se Bradyrhizobium japonicum => neposredno prije sjetve u hladu

–      kvržične bakterije su osjetljive na direktnu svjetlost, herbicide, insekticide i fungicide

–      rok sjetve SOJA → kada je površinski sloj tla zagrijan na 8 – 10°C

–      optimalan rok 15 – 30. 04.

–      naknadni ili postrni usjev tijekom lipnja (sorte vegetacijske skupine 000)

–      dubina sjetve 4 – 6 cm, ne pliće radi fitotoksičnosti herbicida

–      razmak redova

→ uskoredno 20 – 25 cm (kontrola korova herbicidima)

→ širokoredno 45 – 50 cm (kontrola korova kultivacijom, bujnije sorte)

–      gustoća sklopa ovisi o sorti i grupi dozrijevanja

–      podjela sorata na vegetacijske skupine: SORTE SOJA

000 iznad 49° zemljop. širine; manje osjetljive na fotoperiodizam V
00 100 – 110 dana – Zagreb VI
0 115 – 125 dana VII
I 130 – 135 dana VIII
II 140 – 145 dana – Slavonija, Ist. Hrvatska IX
III X

–      sjetva → mehanička ili pneumatska sijačica, žitne sijačice

gnojidba SOJA

→ najveće potrebe N i K → cvatnja i formiranje mahuna

P i S → formiranje i nalijevanje sjemena

–      u 80 dana nakon sjetve soja nakupi 50 % suhe tvari → N i P se translocira u zrno iz drugih dijelova biljke u vrijeme nalijevanja zrna

–      2/3 P i K + 1/3 N (radi razgradnje organske tvari) → u jesen, osnovna obrada

–      ostatak u predsjetvenoj pripremi tla

–      prihrana N (KAN) → samo ako se ukaže potreba (nema kvržica ili je soja slaba)

žetva SOJA → 8 – 9 mjesec; vlaga zrna 14 – 16 %, zrno se čuva na 12 % vlage

–      provodi se žitnim kombajnom,  što bliže tlu → treba pokupiti sve mahune

–      prirod >4 t zrna/ha (2.5 – 3.5 t/ha)

–      veliki su gubici u izvođenju

–      gubici se izbjegavaju:

1) Sjetva samo na dobro niveliranim površinama

2) Vlaga zrna 14 – 16 %, čuva se na 12 %

3) Sjeme je u gornjim mahunama u punoj zrelosti

4) Žitnim kombajnom pri 5 km/h, zbog osipanja

5) Broj okretaja bubnja smanjiti da se zrno ne lomi

6) Kositi što bliže tlu, jer mahune ostaju u prizemnom dijelu stabljike

10. kolovoza 2009.

LAN Poljoprivreda

Filed under: ratarstvo — Oznake:, , , , , , , — Kruno Pavlović dipl.ing.agr @ 20:23

lanPlodored: Lan ne podnosi monokulturu. Na istu površinu trebao bi doći svakih 6-7 godina. Najbolji predusjevi za lan su djeteline, kukuruz, krumpir, ozime žitarice, šećerna repa. Lan je dobar predusjev za ozime žitarice, krumpir, šećernu repu.

Obrada tla: Lan daje najbolje prinose kada se osnovna obrada tla izvede u ranu jesen za ozime i jare sorte. Dubina osnovne obrade tla, je oko 15-25 cm. U jesen se izvrši i gruba predsjetvena priprema tla, a finalna pred samu sjetvu ovisno o vremenu sjetve.

Gnojidba: Lan usvaja najviše hraniva u periodu buton – cvatnja. Za izgradnju 5000 kg/ha suhe tvari i sjemena lan iz tla iznese 50-75 kg N, 20-30 kg P2O5 i 55-90 kg K2O. Suvremena proizvodnja lana zasniva se prvenstveno na gnojidbi mineralnim gnojivima i to ovisno od predusjeva (20-45 kg/ha N, 40-90 kg/ha P2O5 i 45-90 kg/ha K2O). Preporučuje se davati i određene količine stajskog gnoja (do 15-20 t/ha). 2/3 NPK gnojiva unese se u tlo s osnovnom obradom ili predsjetvenom pripremom, a 1/3 u prihranjivanju pred početak intenzivnog porasta.

Sjetva: Za sjetvu lana potrebno je da je sjeme najmanje klijavo 90% i čistoće 99%. Lan je ozima i jara kultura. Sije se krajem rujna ili do polovice ožujka. Lan je uskoredna kultura. Razmak između redova za predivni lan iznosi 6-12 cm, a za uljni 30-45 cm. Dubina sjetve iznosi 1.5-3 cm. Za sjetvu je potrebno oko 100-160 kg/ha sjemena.

Njega: Primjenjuju se neke mjere njege (primjena herbicida; suzbijanje lanenog buhača).

Žetva: Lan za vlakno žanje se u ranoj žutoj zrelosti, za sjeme i kombinirani uzgoj u žutoj zrelosti, a za ulje u punoj zrelosti. Obavlja se jednofazna žetva kombajnima za lan koji čupaju biljke lana. Vlaga uskladištenog sjemena ne smije biti veća od 11-13%.