7. Listopad 2009.

Stanje na tržištu: šareni grah

Filed under: Povrtlarstvo — Oznake:, , — Kruno Pavlović dipl.ing.agr @ 09:16

grah2004., 2005. i 2006. godine prosječne cijene šarenog graha na tržnicama kretale su se između minimalnih 13,16 kn/kg i maksimalnih 16,28 kn/kg, dok se ove godine prosječne cijene kreću od 20 do 22,50 kn/kg. Budu li cijene pratile svoj uobičajeni sezonski trend, cijena bi mu do kraja godine mogla biti još i viša.

(TISUP)

11. Kolovoz 2009.

Na Regionalnoj veletržnici rajčica upola jeftinija nego 2006. godine

Filed under: Aktualno — Oznake:, , , — Kruno Pavlović dipl.ing.agr @ 19:21

trznica-osjekNa Regionalnoj veletržnici, u Ulici sv. L. B. Mandića, počinje predsezona prodaje sezonskog povrća za zimnicu. Siromašnu ponudu konzumnih proizvoda upotpunit će proizvođači rajčice i paprike iz Slavonije i Baranje, a trgovci tek očekuju ponudu kornišona (sitnih krastavaca).

Zanimljivo je da cijene povrća na Regionalnoj veletržnici, koja posluje osmu godinu, nisu rasle ovoga kolovoza u usporedbi s proteklim godinama.

Najkvalitetnija roba u gajbama stiže kamionima rano ujutro, poslije se nudi i na klupama osječkih tržnica te na prodajnim mjestima u okolici, a prodavači kažu da su najbolji dani za trgovanje “na veliko” utorak i petak, kada stiže svježa roba.

Kilogram konzumne rajčice stoji 3 kune, a sredinom kolovoza 2006. godine rajčica je prodavana po 6 kuna! Ona za kuhanje stajat će oko 2,5 kune. “Za sedam do deset dana bit će rajčice za kuhanje i veća ponuda paprike za zimnicu iz virovitičkog kraja, koja će stajati, kao i lani, oko 2,5 kune jer velika ponuda i mala potražnja određuju cijenu. Rajčice i krastavaca nema dovoljno jer je bilo pretoplo, a paprike ima. Aktualna je prodaja krumpira ‘na više’ po 2 kune, plave šljive za 3 kune i mirisnih domaćih lubenica, čiji kilogram stoji 1,50 kuna, a kunu plaća kupac 200-300 kilograma”, kaže prodavač Pero Bešlić, koji robu prodaje i nedjeljom na autotržnici.
- Ljeto je mrtva sezona za kupnju povrća za zimnicu. Obitelji su opterećene prečim izdacima, kupuju udžbenike za djecu. Jedino bake spremaju ajvar, kisele papriku i kuhaju rajčicu. Većina ne pravi zimnicu jer se ona nudi na odgođeno plaćanje u veletrgovinama. Nekada je na veletržnici bio “festival” sa po 500 osoba u kupoprodaji, a sada ih bude 15-ak. Po robu dođu dobavljači veletrgovina i tržnica te malobrojni Osječani. Prodajem kilogram paprike babure po 3,5 kune, konzumni krastavac i rajčicu po 3 kune, a kornišona će biti za desetak dana – najavljuje trgovac Davor Matas.

Nevenka ŠPOLJARIĆ

Glas-Slavonije

7. Kolovoz 2009.

Trgovci: Propadamo jer svi ‘peglaju’ kartice u centrima

Filed under: Aktualno — Oznake:, , , — Kruno Pavlović dipl.ing.agr @ 22:45

zelena4- Nitko više ništa ne kupuje. Narod ‘pegla’ kartice u trgovačkim centrima jer nema gotovine – rekao je Rafael Zlomislić, dugogodišnji trgovac voćem i povrćem na zagrebačkoj zelenoj tržnici. Dodao je da je ove godine domaća proizvodnja vrlo dobra. Sve je više voća i povrća iz domaćeg uzgoja, no istodobno su stigle, primjerice, lubenice iz doline Neretve i Slavonije, ali i iz uvoza zbog čega su cijene jako niske jer je ponuda golema.

Zelena tržnica povoljnija
Analiza cijena na zelenoj tržnici i manjim tržnicama pokazuje da se kupnja na veliko na zelenoj tržnici više isplati, no Zlomislić ističe kako je problem to što ljudi nemaju gotov novac. Danas je lakše otići u trgovački centar i sve kupiti na jednome mjestu, iako bi se ljudima više isplatilo da na veliko kupuju direktno na zelenoj tržnici. Trgovci na zelenoj tržnici očekuju da bi krajem kolovoza i početkom rujna prodaja mogla porasti jer kreće sezona pripreme zimnice. Ipak, boje se da će krizni porez i kupnja školskih knjiga utjecati na pad prometa, i to drastično.

Niko Jurić, poljoprivrednik iz Slavonskog Broda, rekao je kako je već nekoliko dana na tržnici i nikako mu ne ide prodaja lubenica. – Ova je tržnica najskuplja u Europi jer od svega što prodam, deset posto moram platiti ovdje da bih mogao prodavati svoju robu. Ulaz na tržnicu stoji 1000 kuna, a svaki dan još dodatno plaćam 150 kuna za mjesto – objasnio je Jurić. On svoje lubenice, koje uzgaja na tri hektara, prodaje ovih dana po cijeni od 1,5 kuna.

Rajčica iz BiH ruši cijenu
Voće i povrće koje se nudi na zelenoj tržnici najvećim dijelom završi na manjim tržnicama u gradu ili drugim dijelovima Hrvatske. Razlika u cijeni iznosi od dvije kune za, primjerice, lubenicu, do četiri ili više kuna za šljive i grožđe. Za razliku od prijašnjih godina kada su na zelenoj tržnici dominirali uvozni proizvodi koji su narušavali domaću proizvodnju, situacija se ipak mijenja nabolje.

Dubravko Sljepčević, poljoprivrednik iz okolice Virovitice, na svom prodajnom prostoru nudi samo vlastitu proizvodnju. Žali se kako je do prije nekoliko dana cijena rajčice bila viša od četiri kune, a sada je već pala na dvije kune. – Stigla su dva kamiona rajčice iz Bosne i Hercegovine, i to je odmah srušilo našu cijenu. Ponuda i potražnja danas je jedini kriteriji – kaže. Zbog velikog broja posrednika u prometu potrošač u Hrvatskoj na kraju plaća visoku cijenu proizvoda, tvrdi taj poljoprivrednik. Kad bi se oni isključili cijene bi bile puno niže.

Kupovanje na komad
Cijene voća i povrća koje se nudi na zelenoj tržnici, na zagrebačkom Kvatriću više su od 50 do 100 posto. Cijena krušaka uvećana je za tri kune, paprike i rajčica za dvije, a nektarine su dvostruko skuplje nego kod prodavača na zelenoj tržnici. Prodavačica Katarina s Kvatrića kaže da su cijene ove godine mnogo niže nego lani, ali se, unatoč tome, manje kupuje. – Prodajemo već na komad jer ljudi nemaju novca za kilogram voća i povrća – naglasila je umirovljenica Katarina.

jutarnji.hr

15. Srpanj 2009.

Dalmatinska tržnica: po breskve u Šibenik, po krumpire u Zadar

Filed under: Aktualno — Oznake:, , , — Kruno Pavlović dipl.ing.agr @ 22:29

breskve-iz-bihPovrće se nudi po nešto umjerenijim cijenama, primjerice rajčice stoje 10 kuna po kilogramu, po istoj se cijeni prodaje i zeleni grah i tikvice, a za mladi krumpir kupci su u prosjeku morali izdvojiti šest kuna po kilogramu.

Za patlidžane, te salatu prodavači su tražili 15 kuna po kilogramu, dok je kilogram crvenog luka stajao osam kuna. Inače, visinu cijena na toj tržnici, koja je u prosjeku skuplja i od ostalih dubrovačkih tržnica, prodavači tumače višim troškovima prijevoza svoje robe i zakupa štanda.

Među inozemnim turistima koji kupuju na tržnici podno Gundulićevih skuta, češći su gosti stacionirani na kopnu od putnika s kruzera koji u Dubrovniku u prosjeku provode tek nekoliko sati.

Kivi i ananas

Na Hvaru cijene voća i povrća dolaskom turističke sezone nisu značajnije povećane u odnosu na ostali dio godine, ali su općenito više od onih na kopnu. Na tržnicama u Jelsi i Starom Gradu kilogram nektarina stoji 14 kuna, bresaka 12, marelica čak 22, krušaka 16, jabuka od 12 do 15, banana 12, šljiva 10, naranača 12, limuna 15, a lubenica pet kuna.

Cijena kivija i ananasa jest 18 kuna po kilogramu, crnoga grožđa od 22 do 25, a bijelog čak 30 kuna. Rajčice se na Hvaru trenutno prodaju po 12 kuna, za krastavce treba izdvojiti šest, papriku i salatu po 12, balancane deset, tikvice sedam, krumpir pet, a kapulu čak deset kuna po kilogramu.

Cijene na splitskoj tržnici nisu značajno niže od hvarskih, primjerice kilogram kapule stoji osam kuna, paprike deset, rajčice osam, tikvica šest, a zelene salate deset. Breskve se prodaju po cijeni od 12 kuna po kilogramu, dok su u lipnju stajale čak 18 kuna, kilogram lubenice pao je s lipanjskih šest kuna na četiri kune, cate s osam na pet, a jabuke se ovaj mjesec prodaju po šest kuna za kilogram, dok su u lipnju zapadale deset kuna.

U Šibeniku su cijene na tržnici niže od splitskih, međutim šibenske kućanice ukazuju kako je svaki proizvod, u odnosu na prošlu godinu “krešio” za najmanje dvije kune.

Tako ni Marija Ercegović-Milovac koja je, veli, sve do prije koju godinu šparala na kućnom budžetu odlazeći na pijacu u kasniju uru, ne krije nezadovoljstvo, pa i zabrinutost zbog nemile skupoće.

- Živim u zgradi, u stanu bez balkona, i nemam di ubost ni struk petrusimena, a nemam ni auta za zaletit se u veće trgovačke centre, pa sam svaki dan na pijaci. Sve je skuplje nego lani, a penzija je ista. Misečno za verduru izdvojin najmanje 300 kuna više nego prošlog lita – kaže gospođa Marija.

Nije ni čudo kada se kilogram očišćenoga graška nudi za nevjerojatnih 40 kuna po kilogramu, a ljutika koja je godinama koštala od šest do sedam kuna, sada stoji pozamašnih 20. Da ne spominjemo krumpir uz koji se na pojedinim štandovima ističe cijena od osam kuna, koliko kod dijela prodavača na bancima košta i mlada kapula i balancane.

Zanimljivo je također da se cijena paprike kreće u rasponu od šest do 12 kuna te da je, u odnosu na donji, više nego uočljivo skuplji gornji dio tržnice zaposjednut preprodavačima.

Krumpir skuplji

Zadarska zelena tržnica na Poluotoku, tradicionalno je dobro opskrbljena, a mnogo kiše tijekom proljeća i početka ljeta povećao je ponudu svježeg voća i povrća i nekim sezonskim proizvodima smanjio cijenu.

Tako se su na zadarskoj tržnici ovih dana breskve mogu kupiti za osam do deset kuna, a prošle su godine koštale i do 14 kuna, nektarine stoje od osam do 12 kuna (lani do 15), a domaće lubenice se prodaju po tri kune za kilogram, dok su lani stajale kunu više.

Povrće je većinom nešto skuplje nego lani – paprike i rajčice su šest do osam kuna (lani pet do sedam), a krumpir je za kunu skuplji nego prošle godine i prodaje se po cijeni od četiri do pet kuna po kilogramu.

http://www.slobodnadalmacija.hr

12. Lipanj 2009.

Zakupci s tržnice postat će socijalni slučajevi!?

Filed under: Aktualno — Oznake:, , — Kruno Pavlović dipl.ing.agr @ 16:59

trznica-osjekPrema prikupljenim podatcima, na osječkoj je glavnoj tržnici skuplje poslovati negoli na zagrebačkom Dolcu i “Kvatriću”! “Ono zbog čega smo još u ožujku inicirali smanjenje rezervacije za 50 posto, a najma prema mogućnostima Tržnice, sada je potvrđeno. Osijek je najskuplji grad za poslovanje na tržnicama. Zakupci na najfrekventnijoj tržnici u državi – zagrebačkom Dolcu – plaćaju istu cijenu najma kao i osječki zakupci, a Osječani su obvezni plaćati i pravo prvozakupa. Tražimo od gradonačelnika da nakon formiranja Uprave Tržnice pomogne budući da su zbog visine najma u kombinaciji sa sve slabijim prometom mnogi na rubu egzistencije”, kaže Zvonko Digula, tajnik Udruženja obrtnika. Da je zakupcima na tržnici voda zaista došla do grla potvrdila nam je i predstavnica zakupaca Jasmina Palić. “Dugo upozoravamo, a sada smo došli do situacije koja je neizdrživa. Promet je iz dana u dan sve lošiji tako da je postalo nemoguće uredno plaćati sva davanja. Za većinu nas i naših obitelji rad na tržnici je jedini izvor prihoda. Nama hitno treba pomoć, želimo raditi, a ne postati socijalni slučajevi”, zaključuje Palić. Zakupci plaćaju 472 kune najam za klupu na tržnici, a svake godine moraju izdvojiti i 4.000 kuna za pravo prvozakupa.

glas-slavonije

29. Svibanj 2009.

Na tržnici sve više praznih klupa

Filed under: Aktualno — Oznake:, , — Kruno Pavlović dipl.ing.agr @ 18:32

gradska_trznica_zupanjaKonkurencija nekoliko velikih trgovačkih lanaca u gradu odvukla je kupce s tržnice, i “otjerala” prodavače, o čemu su protekle srijede svjedočili i brojni prazni štandovi. Ostali su oni najuporniji, koji godinama žive od prodaje robe i čijim je obiteljima upravo tržnica osiguravala egzistenciju.

Trgovački lanci nas, jednostavno rečeno, guše.

Ne možemo se boriti s njima jer mi isključivo živimo od vlastitog rada, a ne od preprodaje jeftine robe, koja je nerijetko i upitnog porijekla, no kupcima je to sve manje važno. U uzgoj povrća uložili smo vlastiti novac, rad i trud i ne možemo ga davati u bescijenje jer nas to vodi izravno u propast. Osim toga, šoping centri otvoreni su po cijeli dan i već su time nekoliko koraka ispred nas. Naravno da će zaposleni ljudi u nabavu ići u poslijepodnevnim i večernjim satima, a neće sigurno odlaziti s radnog mjesta kako bi na tržnici kupili krumpir i mrkvu”, požalio nam se stalni prodavač na županjskoj tržnici. Ukazao je i na nelojalnu konkurenciju prodavača, za koje ne vrijede nikakvi propisi i onih koji robu uglavnom izlažu na improviziranim štandovima. – Prodaju sve i svašta, od meda, jaja, svježeg mesa do suhomesnatih i mliječnih proizvoda. Oni se moraju prodavati u zatvorenom dijelu tržnice, i biti izloženi u posebnim staklenim vitrinama, a suhomesnati proizvodi imati i potvrdu o ispravnosti. Možete zamisliti u kakvom je stanju, primjerice, svježe pile s iznutricama i svježi sir nakon što nekoliko sati stoje u PVC vrećici na suncu! No, to pojedinim prodavačima očito ne smeta. A čini se da će tako i biti sve dok inspekcijski nadzor ne odradi svoj posao i jednom pošteno ne dobiju “po džepu” – upozorava naš sugovornik. Iako su se prodavači na tržnici, doznajemo u razgovoru s njima, u prvi tren “pronašli” u uvođenju neradne nedjelje i u tome vidjeli svoju šansu za opstanak, prvobitna nada ubrzo je splasnula. Jer pitanje je kolike su uopće šanse za uvođenje trećeg tržnog dana i bi li se dugogodišnje navike kupaca, kojima su očito i dva dana previše, uspjele promijeniti preko noći.

Glas-Slavonije